Sigurnosno-obavještajna agencija
| Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) | |
.jpg)
| |
| Osnovni podaci | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska
|
| Ustanovljeno | 17. kolovoza 2006. |
| Prednici | Obavještajna agencija Protuobavještajna agencija |
| Sjedište | Zagreb, Hrvatska |
| Broj zaposlenika | 700[1] |
| Godišnji proračun | 324 milijuna kuna[1] |
| Ravnatelj | Daniel Markić |
| Mrežne stranice | |
| www.soa.hr | |
Sigurnosno-obavještajna agencija (skraćeno SOA) je sigurnosno-obavještajna agencija u Republici Hrvatskoj koja pokriva civilno područje sigurnosnog i obavještajnog rada u zemlji i inozemstvu (za razliku od Vojne sigurnosno-obavještajne agencije koja pokriva vojno područje sigurnosno-obavještajnog djelovanja). SOA je započela s radom 17. kolovoza 2006. godine, stupanjem na snagu Zakona o sigurnosno-obavještanom sustavu Republike Hrvatske.[2] Nastala je spajanjem dotadašnjih sigurnosnih službi - Protuobavještajne agencije (POA) i Obavještajne agencije (OA) u jednu.
Tijekom 1990-ih godina središnje tijelo za obavljanje poslova nacionalne sigurnosti bio je Ured za zaštitu ustavnog poretka (UZUP) koji je osnovan odlukom Predsjednika Republike 27. svibnja 1991. godine. UZUP je prestao s radom 21. ožujka 1993. godine kada se odlukom Predsjednika Republike osniva Ured za nacionalnu sigurnost (UNS). UNS je u zakonski okvir stavljen donošenjem Zakona o Uredu za nacionalnu sigurnost 17. svibnja 1995. godine. Ciljeve i zadaće obavještajne zajednice određivao je Stožerni odbor nacionalne sigurnosti (SONS) i Koordinacijski odbor obavještajne zajednice (KOOZ). Zadaća SONS-a bila je usmjeravanje i usklađivanje rada državnih ministarstava u obavljanju poslova nacionalne sigurnosti, dok je KOOZ bio odgovoran za provedbu zadaća dobivenih od SONS-a. Jezgru obavještajne zajednice činile su četiri službe koje su se bavile obavještajnim radom:
- Hrvatska izvještajna služba (HIS)
- Služba za zaštitu ustavnog poretka Ministarstva unutarnjih poslova RH (SZUP)
- Sigurnosno-informativna služba Ministarstva obrane RH (SIS)
- Obavještajna uprava Glavnog stožera Oružanih snaga RH (ObU GSOSRH)
Predsjednik RH davao je smjernice za rad UNS-u i obavještajnoj zajednici RH. Predstojnik UNS-a i državni ministri određivali su zadaće službama za koje su bili odgovorni. Godišnji plan rada obavještajne zajednice pripremao je KOOZ, a sastojao se od projekata i operativnih akcija u čijoj izvedbi moraju sudjelovati dvije ili više službi. SONS je odobravao godišnji plan rada obavještajne zajednice te nadzirao njegovu izvedbu. Osim gore spomenutog UNS-a te službi, širi krug sigurnosnog sustava činile su i kriminalistička policija, vojna policija, carinska služba, financijska policija, čiji su se predstavnici mogli pozvati na sjednice KOOZ-a.
Godine 2002. Hrvatski sabor je donio Zakon o sigurnosnim službama Republike Hrvatske te Strategiju nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske. Tim zakonom osnovane su tri sigurnosne službe:
- Obavještajna agencija (OA)
- Protuobavještajna agencija (POA)
- Vojna sigurnosna agencija (VSA)
Radi ostvarivanja suradnje Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske u usmjeravanju rada sigurnosnih službi, osnovano je Vijeće za nacionalnu sigurnost, a radi operativnog usklađivanja rada sigurnosnih službi, Savjet za koordinaciju sigurnosnih službi. Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost osnovan je radi obavljanja stručnih i administrativnih poslova za Vijeće za nacionalnu sigurnost i Savjet za koordinaciju sigurnosnih službi.
Sigurnosno-obavještajni sustav u Republici Hrvatskoj reformiran je sredinom 2006. godine donošenjem Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu. Tim zakonom ustrojene su dvije sigurnosne službe: Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) te Vojna sigurnosno-obavještajna agencija (VSOA).[3]
Rad u središnjici odvija se u ustrojstvenim jedinicama:
- Operativa - prikupljanje podataka
- Analitika - obradu i analizu podataka i dokumentaciju
- Tehnika - posebne tehnologije, informatiku i komunikacije
- Unutarnji nadzor - protuobavještajnu zaštitu i nadzor
- Ljudski potencijali - zaposlenici, pravni i materijalno-financijski poslovi.
SOA pokriva teritorij Republike Hrvatske radom 10 regionalnih centara.
Djelovanje SOA-e na području Republike Hrvatske usmjereno je na sprječavanje aktivnosti ili radnji koje se poduzimaju radi ugrožavanja Ustavom utvrđenog poretka, ugrožavanja sigurnosti državnih tijela, građana i nacionalnih interesa putem:
- terorizma i drugih oblika organiziranog nasilja,
- obavještajne djelatnosti stranih obavještajnih službi, organizacija i pojedinaca,
- ekstremističkog organiziranja i djelovanja skupina i pojedinaca,
- ugrožavanja sigurnosti najviših državnih dužnosnika te štićenih objekata i prostora,
- organiziranog i gospodarskog kriminala,
- neovlaštenog ulaska u zaštićene informacijske i komunikacijske sustave državnih tijela,
- odavanja klasificiranih podataka od čelnika i zaposlenika državnih tijela, znastvenih institucija i pravnih osoba s javnim ovlastima,
- drugih aktivnosti usmjerenih na ugrožavanje nacionalne sigurnosti.
SOA prikuplja, analizira, obrađuje i ocjenjuje podatke političke, gospodarske, znanstveno-tehnološke i sigurnosne i prirode koji se odnose na strane države, organizacije, političke i gospodarske saveze, skupine i osobe, osobito one koji ukazuju na namjere, mogućnosti, prikrivene planove i tajna djelovanja usmjerena na ugrožavanje nacionalne sigurnosti, odnosno podatke koji su od značaja za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske.
SOA je 2016. godine imala godišnji proračun od 324 milijuna kuna.[1] Proračun za 2020. godinu je planiran na razini od 414 milijuna kuna.[4] Proračun za 2023. godinu iznosi 56.193.151 EUR-a.[5]
| Ravnatelj | Razdoblje |
|---|---|
| Tomislav Karamarko | 2006. – 2008. |
| Josip Buljević | 2008. – 2012. |
| Dragan Lozančić | 2012. – 2016. |
| Daniel Markić | 2016. - |
- ↑ a b c https://www.jutarnji.hr/globus/rat-za-tajnu-sluzbu-tko-i-zasto-zeli-kontrolu-nad-700-agenata/35755/ RAT ZA TAJNU SLUŽBU Tko i zašto želi kontrolu nad 700 agenata]
- ↑ Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske
- ↑ Razvoj obavještajne zajednice u RH
- ↑ https://www.tportal.hr/biznis/clanak/ovo-su-najveci-dobitnici-i-gubitnici-maricevog-proracuna-za-2020-foto-20191031 Ovo su najveći dobitnici i gubitnici Marićevog proračuna za 2020.]
- ↑ SOA - Vijesti. www.soa.hr. Pristupljeno 5. veljače 2023.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.