Prijeđi na sadržaj

Semir Osmanagić

Izvor: Wikipedija
Semir Osmanagić
Rođenje 1. lipnja 1960.
Poznat(a) po postavka o postojanju piramida u okolici Visokog u Bosni i Hercegovini
Zanimanje pseudoznastvenik, poduzetnik
Portal o životopisima

Semir Osmanagić (Zenica, 1. lipnja 1960.), poznat i kao Sam Osmanagich, bosanskohercegovački je pseudoznanstvenik, poduzetnik i utemeljitelj zaklade Arheološki park: Bosanska piramida Sunca u kontekstu koje djeluje od 2005. godine u suradnji s raznim međunarodnim znanstvenicima i istraživačima kako bi dokazao da su piramidalni brežuljci u Visokom u Bosni i Hercegovini zapravo kompleks drevnih piramidalnih struktura. Autor je 16 knjiga prevedenih na 17 jezika. Poznat je po kampanji iskapanja geoarheoloških ostataka kamenih blokova i promicanju psuedoznanstvenoj tvrdnji o postojanju piramida u okolici Visokog u Bosni i Hercegovini. Živi i radi u Houstonu u SAD-u.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Većina podataka koji se mogu pronaći o Semiru Osmanagiću nalaze se na njegovim osobnim web stranicama ili na web stranicama udruga u kojima djeluje. Prema tim informacijama, Osmanagić je završio osnovnu i srednju školu u Sarajevu, gdje je stekao i visokoškolsko obrazovanje. Studirao je paralelno na dva fakulteta Sveučilišta u Sarajevu: Fakultetu političkih znanosti i Ekonomskom fakultetu na kojima je i diplomirao, a magistrirao je međunarodnu ekonomiju na Ekonomskom fakultetu. Doktorirao je na Fakultetu političkih znanosti 2009. godine na temu „Civilizacija Maja“. Disertacija je plod petogodišnjeg istraživanja civilizacije Maja u Hondurasu, Meksiku, Salvadoru, Belizeu i Gvatemali.[1][2][3] Nema formalno obrazovanje na polju arheologije ili povijesti.

Nadalje, prema istim izvorima, sredinom 1980-ih radio je u korporaciji UNIS gdje je radio kao znanstveni radnik u UNIS-ovom Institutu za strateško planiranje.[1] Nakon preseljenja u Houston 1992. godine radio je za tvrtku Houston Protectors, Inc. kao generalni menadžer, a vlastitu tvrtku Met Company, Inc. osnovao je 1995. godine.[4][5] Ravnatelj je Centra za arheologiju na "Američkom Sveučilištu u BIH".[6]

Od 2009. godine član je Aleksandrijskog arheološkog društva[7] i dopisni član Ruske akademije prirodnih znanosti.[8] ↓1

Tvrdnje o bosanskim piramidama,[8][9][10][11][12] Osmanagić je izložio 2005. godine, pretpostavljajući kako su brdo Visočica i još dva obližnja brda u okolici Visokog u Bosni i Hercegovini zapravo piramide izgrađene ljudskom rukom prije 12 000 godina.[13][14] Iste godine Osmanagić je osnovao zakladu Arheološki park: Bosanska piramida Sunca čiji je prvi projekt "iskopavanje, obnavljanje i trajna zaštita piramidalnog kompleksa u Visočkoj dolini".[15] Jedan od ciljeva projekta bio je dovršetak iskopavanja do 2012. godine, kako bi se, prema Osmanagiću, "razbio oblak negativne energije, kako bi Zemlja mogla primiti kozmičku energiju iz središta galaktike".[16]

Priznanje Kongresa Sjedinjenih Američkih Država

[uredi | uredi kôd]

Članica Kongresa Sjedinjenih Američkih Država, Sheila Lee Jackson, uručila je u Houstonu 24. svibnja 2013. Dr. Semiru Osmanagiću priznanje američkog Kongresa za njegov „nesebičan rad i podršku kulturnoj i ekonomskoj neovvisnosti američkih useljenika“ te “neumorno zalaganje u izgradnji lokalne zajednice u Houstonu i pomoći useljenicima u Ameriku”.

„Alijansa za multikulturne društvene usluge“(Alliance for Multicultural Community Services), je iste večeri uručila Semiru Osmanagiću srebrni tanjur proglašavajući ga dobitnikom priznanja „Zvijezde među nama“ (Stars Among Us) za njegovu dugogodišnju predanu pomoć izbjeglicama, imigrantima i osobama s nižim prihodima.

U obrazloženju je istaknuta i njegova uloga u otkrivanju prvih europskih piramida 2005. te kulturna i turistička promocija njegove rodne BiH u svijetu[17]

Istraživački rad

[uredi | uredi kôd]

Semir Osmanagić 2005. tvrdi da je otkrio drevni piramidalni kompleks u Visokom.[18] koji se sastoji od pet kolosalnih kamenih građevina u obliku piramida[19] (piramida Sunca, piramida Mjeseca, piramida Zmaja, piramida Ljubavi i Hram Zemlje),[20] prateće mreže predpovijesnih podzemnih tunela te lokaliteta u selu Gornja Vratnica.

Sve drevne građevine u Bosanskoj dolini piramida su, slično piramidama u Centralnoj Americi i Kini, prekrivene nanosima zemlje i vegetacijom.[21]

Semir Osmanagić je generalni upravitelj Projekta istraživanja Bosanske doline piramida, multidisciplinarnog znanstvenog projekta, koji uključuje arheološke opservacije, niz geoloških, geomehaničkih, geofizičkih, geohemijskih i drugih analiza. U Projektu sudjeluje velik broj stručnjaka i savjetnika te projekt okuplja mnoštvo volontera iz cijelog svijeta. Istraživanje financijski i organizacijski podržavaju Općina Visoko, Zenički kanton, Vlada FBiH te određeni broj znanstvenih i obrazovnih institucija kao i  privrednih subjekata.[21] Znatna podrška projektu ostvarena je i putem donacija.[22]

Zaklada „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“

[uredi | uredi kôd]

Zaklada „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“ osnovana je 2005. kao nevladina, nepolitička i neprofitna organizacija, radi provođenja ciljeva istraživanja piramidalnog kompleksa u okolini Visokog te predpovjesnog i povijesnog kulturnog nasljeđa na tlu BiH.[23] Zaklada je otvorena za sve zainteresirane stručnjake, predstavnike službene znanosti i alternativne istraživače koje poziva da se se uključe u projekt istraživanja piramida otkrivenih u Visokom.  

Centar za promociju arheološkog turizma u Sarajevu

[uredi | uredi kôd]

Zaklada „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“ otvorila je u ožujku 2014. Centar za promociju arheološkog turizma[24] u srcu Sarajeva na Baščaršiji, gdje je ujedno i sjedište Zaklade.[25] Centar je na tri etaže s turističko-promotivnim, komercijalnim i galerijsko-izložbenim sadržajima. Koncipiran je kao turističko-informativni punkt koji promovira piramide u Visokom, kamene kugle u Zavidovićima i megalitni grad Daorson kod Stoca.

Rezultati istraživanja

[uredi | uredi kôd]

Među dosadašnjim brojnim rezultatima koji potvrđuju postojanje piramida utvrđena je pravilna geometrija piramida, orijentacija stranica piramida prema stranama svijeta, postojanje unutrašnjih prolaza (otkopanih i neotkopanih) na georadarskim snimcima. Analiza pravokutnih blokova koji prekrivaju piramide provedena je u šest instituta za materijale, koji su potvrdili da je riječ o iznimno čvrstom drevnom betonu, kvalitete koja nadmašuje današnji beton.[26]

Arheoastronomske analize dokazale su primjenu sakralne geometrije u rasporedu piramida i njihovom međusobnom odnosu.[27]

Neovisni timovi fizičara i elektroinženjera iz Hrvatske, Italije, Finske i Srbije potvrdili su da je na vrhu piramide Sunca i u predpovjesnom podzemnom labirintu prisutno pet energetskih fenomena: elektromagnetska zračenja, ultrazvuk, infrazvuk, magnetska i elektro polja.[27] Po prvi put je dokazano ono što su mnogi teoretski pretpostavljali: da su piramide amplifikatori („pojačivači“) i generatori nekoliko vrsta energije.

Kritike

[uredi | uredi kôd]

Iskopavanja na lokalitetu srednjovjekovnog grada Visokog izazvala su negativne reakcije kako u zemlji, tako i u inozemstvu.[8][14][28][29][30][31][32]

Osmanagić je 2009. godine obranio doktorsku disertaciju na Sveučilištu u Sarajevu,[33][34] što je izazvalo nove kritike.[35] Prema Osmanagiću, doktorat je "plod petogodišnjeg istraživanja civilizacije Maja u Hondurasu, Meksiku, Salvadoru, Belizeu i Gvatemali", a u radu ističe kako "iskustva civilizacije Maja mogu ponuditi korisne modele razvoja Zapadnoj civilizaciji prije svega u pogledu balansiranog života na Planetu".[33]

Na kritike arheologa Zilke Kujundžić-Vejzagić iz Zemaljskog muzeja i Envera Imamovića s Filozofskog fakulteta u Sarajevu Osmanagić je odgovorio da "...vrve od podmetanja, netočnosti i nekorektnosti, a bez ikakve znanstvene argumentacije".[36] Kritičare naziva i kabinetskim "antipiramidašima"[37] te smatra kako će "jednog dana većina naših ljudi shvatiti kako funkcioniraju elite koji u svojim rukama imaju medije, korporacije, politiku. Oni žele kontrolirati velikim otkrićima..."[38] i da kritike "dolaze s različitih nivoa: lokalnog i sarajevskog do regionalnog i globalnog"[39]

Bibliografija

[uredi | uredi kôd]
  • 2003. – Alternativna povijest: tragovima Atlantide, Indrija, Zagreb, ISBN 9536906104
  • 2005. – The World of the Maya, Gorgias Press, New Jersey, ISBN 1593332742
  • 2005. – Bosanska piramida Sunca: otkriće prve evropske piramide, Klepsidra, Sarajevo, ISBN 9958937204
  • 2005. – Civilizacije prije početka "zvanične" historije, Šahinpašić, Sarajevo, ISBN 9958411172
  • 2005. – Kosmička misija Maja, Šahinpašić, Sarajevo, ISBN 9958411156
  • 2005. – Misterija Anasazija, Šahinpašić, Sarajevo, ISBN 9958411164
  • 2006. – Bosanska dolina piramida, Maunagić, Sarajevo, ISBN 9958925214
  • 2011. – Sve piramide svijeta: piramide s pet kontinenata zauvijek mijenjaju sliku prošlosti ... a time i budućnost, Omega lan, Zagreb, ISBN 9789537764036
  • 2011. – Ancient History from Beyond the Veil: An Akashic Records Experiment Bridges the Gap Between Science and Spirituality, Blue Bonnets, Boots and Books, ISBN 0980006147
  • 2012. – Pyramids around the world & lost pyramids of Bosnia, Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Visoko, ISBN 9958674017

Bilješke

[uredi | uredi kôd]

 ↓1 Ruska akademija prirodnih znanosti (RAEN) je javna organizacija koju ne treba miješati s Ruskom akademijom znanosti (RAN). Često je pod kritikama znanstvenika i djelatnika RAN-a jer su neki njeni članovi ljudi bez odgovarajućeg obrazovanja i priznatih znanstvenih radova.[40][41]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ a b Biografija, semirosmanagic.com, pristupljeno 16. kolovoza 2014.
  2. ↑ Profile of Semir Osmanagic  Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. kolovoza 2014. (Wayback Machine), bosnianpyramid.com, pristupljeno 16. kolovoza 2014. (engl.)
  3. ↑ Obrazovanje, semirosmanagic.com, pristupljeno 16. kolovoza 2014.
  4. ↑ Providing jobs for refugees is a win-win business move, bizjournals.com, Debra Beachy, 20. lipnja 1999., pristupljeno 16. kolovoza 2014. (engl.)
  5. ↑ Forging ahead: Met Co. Inc., bizjournals.com, Debra Beachy, 11. prosinca 2008., pristupljeno 16. kolovoza 2014. (engl.)
  6. ↑ Center for Archaeology  Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. prosinca 2012. (Wayback Machine), aubih.edu.ba, pristupljeno 17. kolovoza 2014. (engl.)
  7. ↑ Osmanagić novi član Društva arheologa Aleksandrije, bosnjaci.net, 19. ožujka 2009., pristupljeno 16. kolovoza 2014.
  8. ↑ a b c The Mystery of Bosnia's Ancient Pyramids, smithsonianmag.com, Colin Woodard, prosinac 2009., pristupljeno 16. kolovoza 2014. (engl.)
  9. ↑ The Bosnia-Atlantis Connection, archaeology.org, Mark Rose, 27. travnja 2006., pristupljeno 17. kolovoza 2014. (engl.)
  10. ↑ Addressing invented heritage: The case of the Bosnian pyramids, academia.edu, Tera C. Pruitt, pristupljeno 17. kolovoza 2014. (engl.)
  11. ↑ Da li i Visoki predstavnik podržava lažnu arheologiju?, dw.de, 21. ožujka 2007., pristupljeno 25. kolovoza 2014.
  12. ↑ "Bosanske piramide": Pseudoarheologija i konstrukcija društvene zbilje u daytonskoj Bosni i Hercegovini, Džino, Danijel; Status: Magazin za političku kulturu i društvena pitanja 17(2014), str. 245.-252.
  13. ↑ The great Bosnian pyramid scheme  Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. siječnja 2016. (Wayback Machine), archaeologyuk.org, Anthony Harding, siječanj/veljača 2007., pristupljeno 17. kolovoza 2014. (engl.)
  14. ↑ a b Mad About Pyramids, unl.edu, John Bohannon, Science Magazine, 22. rujna 2006. (PDF) (engl.)
  15. ↑ Osnovana Fondacija "Arheološki park: Bosanska piramida Sunca", klix.ba, 29. prosinca 2005., pristupljeno 17. kolovoza 2014.
  16. ↑ Energijsko središče sveta., Vetrovec, Jože; Misteriji, srpanj 2006., (slov.)
  17. ↑ Fondacija „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“ – „Bosanske piramide ovjenčane američkom nagradom: Kongres SAD uručio priznanje bh. istraživaču Semiru Osmanagiću“, 29.05.2013.: http://piramidasunca.ba/bs/press/item/8644-bosanske-piramide-ovjenčane-američkom-nagradom-kongres-sad-uručio-priznanje-bh-istraživaču-semiru-osmanagiću.html
  18. ↑ „Mayalarin Dunasi“, Arkadas Yayinevi, www.Arkadas.com.tr, 2008, Ankara, Turska (jezik: Turski)
  19. ↑ „Bosanska piramida Sunca, Otkriće prve evropske piramide“, Izdavač Mauna-Fe, www.maunagic.ba, 2005, Sarajevo, BiH (jezik: bosanski)
  20. ↑ „Maiade maailm“, Olion, www.eestikirjstused.com, 2005, Tallin, Estonia (jezik: estonski)
  21. ↑ a b „Misterija Anasazija“, TKD Šahinpašić”, www.btcsahinpasic.com, 2005, Sarajevo, BiH (jezik: bosanski)
  22. ↑ „Civilizacije prije početka zvanične historije“, TKD „Šahinpašić“, www.btcsahinpasic.com, 2005, Sarajevo, BiH (jezik: bosanski)
  23. ↑ „Kosmička misija Maja“, TKD „Šahinpašić“, www.btcsahinpasic.com, 2005, Sarajevo, BiH (jezik: bosanski)
  24. ↑ „The Mayan World“, Gorgias Press, www.gorgiaspress.com, 2005, Piscataway, New Jersey, USA (jezik: engleski)
  25. ↑ „Alternativna historija“, TKD „Šahinpašić“, www.btcsahinpasic.com, 2004, Sarajevo, BiH (jezik: bosanski)
  26. ↑ „The World of Maya“, Svjetlost, www.svjetlost.ba, 2004, Sarajevo, BiH, (jezik: engleski)
  27. ↑ a b „Alternativna povijest“, Indrija, 2003, Zagreb, Hrvatska, (jezik: hrvatski)
  28. ↑ Bh. historičari i arheolozi protiv iskopavanja na Visočici, klix.ba, 22. travnja 2006., pristupljeno 17. kolovoza 2014.
  29. ↑ Some See a 'Pyramid' to Hone Bosnia's Image. Others See a Big Hill., nytimes.com, Craig S. Smith, 15. svibnja 2006., pristupljeno 17. kolovoza 2014. (engl.)
  30. ↑ Izjava Europske udruge arheologa  Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. srpnja 2011. (Wayback Machine), e-a-a.org, 11. prosinca 2006., pristupljeno 16. kolovoza 2014. ...Ovaj program je okrutna prijevara bezazlene javnosti i nema mjesta u svijetu istinske znanosti. To je gubljenje oskudnih resursa koje bi bilo puno bolje koristiti za zaštitu istinske arheološke baštine i odvraćanje pozornosti od gorućih problema koji se tiču profesionalnih arheologa u Bosni i Hercegovini na dnevnoj bazi.
  31. ↑ Jad i bijeda piramidiotizma, poskok.info, 28. rujna 2009., pristupljeno 17. kolovoza 2014.
  32. ↑ Piramide u Visokom su izmišljotina  Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. kolovoza 2014. (Wayback Machine), pressrs.ba, 14. kolovoza 2012., pristupljeno 17. kolovoza 2014.
  33. ↑ a b Semir Osmanagić, semirosmanagic.com, pristupljeno 16. kolovoza 2014.
  34. ↑ Univerzitet u Sarajevu - Promocija doktora, unsa.ba, pristupljeno 16. kolovoza 2014.
  35. ↑ Doktorat Osmanagiću dokaz propasti bh. obrazovnog sustava!  Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. kolovoza 2014. (Wayback Machine), neznase.ba, 10. lipnja 2010., pristupljeno 17. kolovoza 2014.
  36. ↑ Semir Osmanagić odgovara na kritike - Zaključci iz kancelarijskih fotelja  Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. kolovoza 2014. (Wayback Machine), idoc.ba, 8. studenog 2005., pristupljeno 17. kolovoza 2014.
  37. ↑ Bosanske piramide, galaksija.com, Semir Osmanagić, pristupljeno 17. kolovoza 2014.
  38. ↑ Semir Osmanagić: Englezi su naručili laži u National Geographicu, nezavisne.com, 21. kolovoza 2012., pristupljeno 25. kolovoza 2014.
  39. ↑ Naučna argumentacija o postojanju piramida je na našoj strani  Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. kolovoza 2014. (Wayback Machine), vijesti.ba, 20. ožujka 2014., pristupljeno 17. kolovoza 2014.
  40. ↑ Опасность лженауки (Opasnost pseudoznanosti), ras.ru, N. Efremov, pristupljeno 17. kolovoza 2014. (PDF) (rus.)
  41. ↑ Проблемы борьбы с лженаукой (Problemi borbe sa pseudoznanosti), astronet.ru, Vjesnik Ruske akademije znanosti 1999(69)10, str. 879.-904., pristupljeno 17. kolovoza 2014.(rus.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Semir_Osmanagić&oldid=6966935"