Sejšelski kreolski
| Sejšelski kreolski jezik | |
| kreol – seselwa | |
| Države |  Sejšeli
|
| Govornici | oko 70 000 (1998.) |
| Razredba | Kreolski jezici francuski kreoli sejšelski kreolski |
| Službeni status | |
| Služben | Sejšeli
|
| Ustanova | Lenstiti Kreol (Kreolski institut) |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-3 | crs |
| Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima) | |
Sejšelski kreolski (ISO 639-3: crs; seselwa kreolski, Creole, Ilois, Seychellois Creole, također i Kreol) je lingua franca Sejšela. On dijeli status službenog jezika s engleskim i francuskim jezikom na ovim otocima. Jezik je nastao iz francuskog jezika. Govori ga 72 700 ljudi (1998).[1]
Od stjecanja nezavisnosti 1976. godine, vlada Sejšela je nastojala razviti kreolski kao zaseban jezik. U tu svrhu, osnovan je Institut za kreolski jezik Lenstiti Kreol (l'Institut créole).
Pravila pisanja u kreolskom su znatno jednostavnija u odnosu na francuski jezik, kao što se može vidjeti iz primjera:
- hrvatski: Moramo raditi zajedno da bi izgradili budućnost.
- kreolski: Nou tou bezwen travay ansamn pou kree nou lavenir.
- francuski: Nous tous avons besoin de travailler ensemble à créer notre avenir.
U kreolskom, član (u francuskom le, la i les) je spojen s riječju, na primjer lavenir (francusko avenir). Prisvajanje se izražava zamjenicom, tako da je „naša budućnost“ nou lavenir, doslovce „mi budućnost“.
| Ou, nou papa ki dan lesyel, Fer ou ganny rekonnet konman Bondye. Ki ou renny i arive. Ki ou lavolonte i ganny realize Lo later parey i ete dan lesyel Donn nou sak zour nou dipen ki nou bezwen. Pardonn nou pour bann lofans Ki noun fer anver ou, parey nou pardonn s ki n ofans nou. Pa les tantasyon domin nou, Me tir nou dan lemal. |
Oče naš, koji jesi na nebesima, sveti se ime Tvoje, dođi kraljevstvo Tvoje, budi volja Tvoja, kako na nebu, tako i na zemlji. Kruh naš svagdanji daj nam danas, i otpusti nam duge naše, kako i mi otpuštamo dužnicima našim, i ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od Zla! |
| ||||||||||||||