Prijeđi na sadržaj

Sečuan

Izvor: Wikipedija
Sečuan
四川省
Sìchuān

Položaj Sečuana u Kini
Kineske pokrajine
Vrsta uprave Pokrajina
Sjedište Chengdu
 • najveći grad Chengdu
 • Partijski sekretar Wang Dongming
 • Guverner Wei Hong
Površina 485.000 km²
(na 5. mjestu)
Stanovništvo
 • ukupno (2010.) 80.418.200
(na 4. mjestu)
 • gustoća 165 st./km²
(na 22. mjestu)
Službeni jezici i dijalekti sečuanski mandarinski
HDI (2008.) 0,763 (24.)
Etničke grupe Han Kinezi (95 %)
Yi (2,6 %)
Tibetanci (1,5 %)
Qiang (0,4 %)
Prefekture 21
Županije 181
Gradovi 5011
ISO 3166-2 CN-51
Web stranica www.sichuan.gov.cn

Politička podjela Sečuana

Sečuan (kineski: 四川, pinyin: Sìchuān), na zapadu poznat i kao Szechwan ili Szechuan, je pokrajina na jugozapadu Kine, čiji je glavni grad Chengdu. Sìchuān doslovno znači „četiri rijeke”, što je bio naziv za ovu pokrajinu još od vremena dinastije Sung.[1]

Pande u RP Wolong

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]
Pandino jezero (熊猫海, Xióngmāo Hǎi) u Jiuzhaigou

Sečuan ima površinu od 485.000 km² i 87.250.000 stanovnika (po podatcima iz 2010.). Pokrajina leži istočno od Tibetanskog platoa, u gornjem toku rijeke Jangce. Središte mu je Sečuanski bazen, plodna dolina (nadmorske visine od 700 m na sjeveru do 300 m na jugu) okružena planinama među kojima dominira zapadno gorje Daxue Shan (大雪山 Daxue Shān), sa 7556 m visokim vrhom Gongga Shan (tibetanski Minya Konka). Na sjeveru je gorje Qinling (秦岭山 / 秦山) s vrhovima preko 4000 m, dok jug i jugoistok zatvara gorje Dalou (大娄山 / 大娄山) s vrhovima oko 2000 m visine. Ostale značajne planine su Erlang Shan Erlang Shan (二郎山; 3437 m), Emei Shan (峨眉山; 3099 m) i Siguniang Shan (四姑娘山; 6254 m).

Rijeka Jangce je najveća i najduža u Sečuanu, gdje ima četiri pritoke po kojima je Sečuan dobio ime: Min Jiang (岷江), Tuo Jiang (沱江), Jialing Jiang (嘉陵江) i Wu Jiang (乌江).

Kako se Sečuan nalazi na srazu indijske i euroazijske tektonske ploče, ovdje se događaju česti potresi. Glavni grad pokrajine je Chengdu, a susjedne kineske pokrajine su: Tibet, Qinghai, Gansu, Shaanxi, Chongqing, Guizhou i Yunnan.

Prirodoslovne odlike

[uredi | uredi kôd]
Kalcitne terase Huanglonga
Veliki Buda u Leshanu
Emei Shan

Raznovrsna geomorfologija i klima stvorile su uvjete za rast bogatog biljnog svijeta. Pokrajina Sečuan ima više od 7,46 milijuna hektara šuma. Jedna petina takozvanih „živih fosila“ Kine žive u Sečuanu kao endemske vrste. Velika panda, nacionalni simbol Kine, potječe upravo s planinskih predjela Sečuana. Najpoznatije zaštićeno prirodno područje je rezervat prirode Wolong.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Od dinastije Shang postojala su u Sečuanu naselja (poput arheološkog nalazišta Sanxingdui, 三星堆) koja od 9. stoljeća prije Krista čine kraljevstva Shu (蜀) i Ba (巴), a koja su 316. godine prije Krista pripojena Kineskom Carstvu dinastije Qin. Arheološko za Kraljevstvo Shu u selu Sanxingdui (三星堆). U 3. stoljeće prije Krista, uspostavom sustava za navodnjavanje u Dujiangyanu nastao je važan temelj za poljoprivredno bogatstvo pokrajine.

Nestankom središnje vlasti kineskih dinastija, stanovnici Sečuana su uvijek bili među prvima koji su koristiti kaos kako bi uspostavili samostalno kraljevstvo. Tako je Gongsun Shu proglasio Kraljevstvo Shu tijekom ustanka Crvene obrve (Chimei) 24. god. Njegova vladavina trajala je do 36. god. kad ju je uništio Car Guangwu od Hana. Ustanak Žutih turbana označio je kraj dinastije Han i Zhang Lu (张鲁 / 张鲁) je od 186. – 216. god. u Sečuanu i Shaanxiju osnovao južnu taoističku teokraciju utemeljenu na učenjima njegovog djeda Zhanga Daolinga (张道陵 / 张道陵). Raspadom carstva Han Liu Bei (刘备 / 刘备) je 221. god. osnovao Shu Han (蜀汉 / 蜀汉), jedno od Tri kraljevstva, po kojima je nazvano sljedeće razdoblje.

U ranim 1930-im sjeverni dio Sečuana su kontrolirali komunisti. God. 1935. dugi marš je vodio kroz Sečuan, a juriš na most Luding je bila jedna od najsmjelijih akcija. God. 1936. Sečuan je iskusio ekstremne suše nakon kojih su uslijedile godine gladi.

Nakon što su Wuhan osvojili Japanci, Kuomintang pod Čang Kai-šekom je preselio svoje sjedište u Chongqing 1938. god. Godine 1949., osnovan je Jugozapadni ured pod vodstvom Deng Šaopinga, rođenim Sečuancom, za konsolidaciju vladavine KPK-a u ovoj regiji nakon proglašenja Narodne Republike Kine. U prosincu 1949. god. komunisti su osvojili Chongqing, zajedno s ostatkom kopnenih područja Kuomintanga.

God. 1975., tajnik stranke u Sečuanu, Zhao Ziyang, vodio je prve tržišne reforme u poljoprivredi.

Potres u Sečuanu 2008. godine, u 14:28:04 po lokalnom vremenu, imao je jačinu od 7,9, a epicentar je bio 90 km zapadno-sjeverozapadno od Chengdua. Potres je prouzrokovao smrt 16.200 ljudi, s tim da je samo u Chongqingu 5 učenika poginulo, a 20 ih je zakopano u ruševinamna, dok je više od 100 povrijeđeno kada se urušila jedna osnovna škola.[2]

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Slap na planini Qingcheng Shan
Pogled s rijeke Jingidang na most Anshun i gradske zgrade Chengdua
Grad Kangding u Sečuanu

Sečuan ima najviše UNESCO-ovih svjetskih baština od bilo koje druge kineske pokrajine:

Upravna podjela

[uredi | uredi kôd]

Sečuan je podijeljen na 18 gradskih prefektura i tri autonomne prefekture:

Zemljovid # Naziv Upravno sjedište Kinesko pismo
Pinyin
Stanovništvo (2010.)
— Podpokrajinski grad —
9. Chengdu Qingyang (distrikt) 成都市
Chéngdū Shì
14.047.625
— Gradske prefekture —
3. Mianyang Fucheng (distrikt) 绵阳市
Miányáng Shì
4.613.862
4. Guangyuan Lizhou (distrikt) 广元市
Gǔangyúan Shì
2.484.125
5. Nanchong Shunqing (distrikt) 南充市
Nánchōng Shì
6.278.622
6. Bazhong Bazhou (distrikt) 巴中市
Bāzhōng Shì
3.283.771
7. Dazhou Tongchuan (distrikt) 达州市
Dázhōu Shì
5.468.092
8. Ya'an Yucheng (distrikt) 雅安市
Yǎ'ān Shì
1.507.264
10. Deyang Jingyang (distrikt) 德阳市
Déyáng Shì
3.615.759
11. Suining Chuanshan (distrikt) 遂宁市
Sùiníng Shì
3.252.551
12. Guang'an Guang'an (distrikt) 广安市
Guǎng'ān Shì
3.205.476
13. Meishan Dongpo (distrikt) 眉山市
Méishān Shì
2.950.548
14. Ziyang Yanjiang (distrikt) 资阳市
Zīyáng Shì
3.665.064
15. Leshan Shizhong (distrikt) 乐山市
Lèshān Shì
3.235.756
16. Neijiang Shizhong (distrikt) 内江市
Nèijiāng Shì
3.702.847
17. Zigong Ziliujing (distrikt) 自贡市
Zìgòng Shì
2.678.898
18. Yibin Cuiping (distrikt) 宜宾市
Yíbīn Shì
4.472.001
19. Luzhou Jiangyang (distrikt) 泸州市
Lúzhōu Shì
4.218.426
21. Panzhihua Dongqu (distrikt) 攀枝花市
Pānzhīhūa Shì
1.214.121
— Autonomne prefekture —
1. Garzê
(za Tibetance)
Kangding 甘孜藏族自治州
Gānzī Zàngzú Zìzhìzhōu
1.091.872
2. Ngawa
(za Tibetance i Qiange)
Barkam 阿坝藏族羌族自治州
Ābà Zàngzú Qiāngzú Zìzhìzhōu
898.713
20. Liangshan
(za narod Yi)
Xichang 凉山彝族自治州
Liángshān Yízú Zìzhìzhōu
4.532.809

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Sečuan je tijekom kineske povijesti bio poznat kao „pokrajina obilja“. Proizvodnja pšenice i riže u Sečuanu je i danas vodeća u Kini. Uzgajaju se još i krumpir, breskve, šećerna trska i agrumi. Prema podatcima iz 1999. god. Sečuan je prvi u Kini po proizvodnji svinjskog mesa, a drugi po proizvodnji svilenih čahura. Od ruda, najvažnije su: željezo, vanadij, titanij, litij i kobalt.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sečuan
  1. Podrijetlo imena kineskih pokrajinaArhivirana inačica izvorne stranice od 27. travnja 2016. (Wayback Machine) (kin.) Preuzeto 25. srpnja 2013.
  2. [1]Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. kolovoza 2008. (Wayback Machine) (kin.) Preuzeto 25. srpnja 2013.
  3. Slikovito i povijesno područje doline Jiuzhaigou na UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 25. srpnja 2013.
  4. Slikovito i povijesno područje uanglonga na UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 7. rujna 2011.
  5. Holly Hayes, Emei Shan, Sacred Destinations 2009. (engl.) Preuzeto 25. srpnja 2013.
  6. Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje na UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 1. rujna 2011.

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]