Santovo
.jpg)
Santovo (mađ. Hercegszántó)[1] je selo u južnoj Mađarskoj.
Upravno pripada Bajskoj mikroregiji u Bačko-kiškunskoj županiji. Upravno joj pripadaju sela Budžak, Debrina, Karapandža,[1] Klágya, Mezőtanya i još neki.[2]
Poštanski broj je 6525.
U Santovu se nalazi i jedinica hrvatske manjinske samouprave u Mađarskoj.
Delegat Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj za Santovo ulazi kao predstavnik Bačke. U sastavu od ožujka 2007. je to Stipan Balatinac.[3]
Nalazi se na 45°57' sjeverne zemljopisne širine i 18°56' istočne zemljopisne dužine.
Zauzima površinu od 68,55 km2.
U Santovu živi 2329 stanovnika (stanje 2005.). Stanovnici su Mađari, Hrvati i Srbi. Santovski su Srbi potomci Hrvata koji su u jednoj demonstrativnoj akciji krajem 19. st. prešli na pravoslavlje, prosvjedujući zbog mađarizatorske politike mađarskih crkvenih (katoličkih) vlasti. Po ondašnjim je zakonima postojala vjerska autonomija, u katoličkom je vrhu vladala promađarska struja, dok kod pravoslavnih mađarizatori nisu mogli ništa. Prevođenje na pravoslavlje izveli su srpski pravoslavni svećenici. Tada su mađarske crkvene vlasti stale izbacivati temeljem kojekakvih smiješnih izlika hrvatski jezik iz uporabe u katoličkom bogoslužju po katoličkim župama("stanovnici ionako znaju mađarski"). U Santovu su se odlučili na ovaj prosvjedni korak. Kad se pročulo za to i koliki je opseg toga, mađarske su se crkvene vlasti uzbunile i brzo su povukle odluku. Dio Hrvata vratio se katoličanstvu, a dio je ostao pravoslavnim. Ova tragična vjerska podijeljenost rodbine bila je poslije temama pjesama tamošnjih hrvatskih pjesnika.
Santovski Hrvati pripadaju skupini Šokaca.[4] 2. veljače održavaju svoju manifestaciju Marindanski bal.[5]
U Santovu se nalazi marijansko svetište Vodica, u kojem je na Malu Gospu 2012. bilo VI. državno hodočašće Hrvata u Mađarskoj[6]
- Flórián Albert, poznati mađarski nogometaš, po majci šokački Hrvat[7]
- Gusztáv Kondor
- János Szurcsik
- Mišo Jelić, hrvatski književnik, odvjetnik, pripovjedač, pjesnik
- Stipan Blažetin, hrvatski pjesnik i dramatik, nastavnik
- Marko Dekić, hrvatski književnik
- Ljubinko Galić, srpski književnik i svećenik
- Vojislav Galić, srpski pjesnik
- Radovan Jelašić, srpski ekonomist, guverner Narodne Banke Srbije
- Grgo Andrin, hrvatski pjesnik i pripovjedač, župnik, dekan
- Brnja Andrin, hrvatski pjesnik, učitelj
- Marko Fucin, hrvatski pjesnik i novelist, učitelj
- Marin Pejin, hrvatski pučki pjesnik
- Matija Prodan, hrvatski pučki pjesnik
- Joza Blažev, hrvatski pučki pjesnik
- Marko Dekić Bodoljaš, hrvatski pjesnik
- Marin Mandić, hrv. političar, znanstvenik i prevoditelj iz Mađarske
- Branko Filaković, hrv. pjesnik, publicist i novinar
- Stipan Filaković, mađ. atletski reprezentativac i medaljonoša, dužnosnik hrv. manjine u Mađarskoj
Novinar i književnik János Csuka u svom djelu "A délvidéki magyarság története 1918-1941" je naveo, i to po imenima, izaslanika Bunjevaca, koji su sudjelovali 22. rujna 1919. Mirovnoj konferenciji u Parizu,[8] a među njima je bio i izaslanik i iz ovog sela.
U Santovu je postavljen najveći Gospin kip na svijetu.[9] Kip je rađen po milodaru Sándora Vöőa.
- ↑ a b Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Folia onomastica croatica 14/2005.
- ↑ Mađarski statistički ured
- ↑ ÖRF Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. srpnja 2011. (Wayback Machine) Odibrani delegati za Državnu samoupravu, 5. ožujka 2007.
- ↑ Hrvatski glasnik Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. rujna 2015. (Wayback Machine) Hrvatska kulturna večer u Kečkemetu, 24. svibnja 2007.
- ↑ Croatica.hu Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. kolovoza 2020. (Wayback Machine) Prela, balovi i pokladne zabave u Bačkoj 2008.
- ↑ Obavijest o VI. državnom hodočašću Hrvata u Mađarskoj Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine), Hrvatski glasnik, Budimpešta, 23. kolovoza 2012., str. 8
- ↑ Hrvatski glasnik br.33/2007. Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. srpnja 2014. (Wayback Machine) Počasni građanin Santova, 16. kolovoza 2007., str. 5
- ↑ Hrvatski glasnik br. 44/2006 Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. siječnja 2012. (Wayback Machine) Leksikon podunavskih Hrvata
(PDF)
- ↑ Radio Croatica[neaktivna poveznica] Najveći Gospin kip na svijetu u Santovu , 28. rujna 2008.
- Hrvatski glasnik br.33/2006. Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. lipnja 2007. (Wayback Machine) Santovački "Školarac" (PDF)
- Santovačka buna i prelazak u pravoslavlje 1899 Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. rujna 2008. (Wayback Machine) (srp.)