Prijeđi na sadržaj

Saša Vereš

Izvor: Wikipedija

Saša Vereš (Beograd, 11. srpnja 1928.Zagreb, 30. siječnja 1992.), hrv. književnik i publicist. Pisao je eseje, feljtone, književne prikaze, dnevničku prozu, a najvažniji su mu putopisi. Scenarist popularnih televizijskih emisija. Radio kao urednik u Leksikografskom zavodu u Zagrebu.[1]

U Zagrebu studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao slavistiku i francuski jezik 1954. godine. Od 1961. bio je urednik u Leksikografskom zavodu.[1] Bio je urednik časopisa Kolo.

Djela

[uredi | uredi kôd]

Važnija djela:[1]

  • Moskovski dnevnik
  • Ahmed i Hanibal
  • Kina, putopis
  • Između Kirke i Narcisa
  • Tri ljeta gospodnja
  • Hrvatski Pariz

U feljtonima i esejima mnogo je prostora posvetio Krležinim djelima i Krleži, čak sedamdesetak tekstova. Uglavnom su bile marginalije uz izdanja raznih Krležinih knjiga.[1]

O Krleži je napisao scenarije za četiri televizijske emisije o Krleži, koje su bile često prikazivane: Vedute Krležina Zagreba (1973.), Pismo iz Koprivnice (1977.), Krleža - njim samim (1979.), Prema drugoj obali (1984.).[1]

Priredio knjige i napisao predgovore izdanjima iz serijala Pet stoljeća hrvatske književnosti u izdanju Matice hrvatske.[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d e Enciklopeidja LZMK Sažetak članka u Hrvatskom obiteljskom leksikonu i Krležijani (pristupljeno 9. listopada 2015.)
  2. Izabrana djela / Luka Perković, Frano Alfirević, Vladislav Kušan, (priredio Saša Vereš, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 114.), Matica hrvatska, Zagreb, 1969.