Rudolf Lubynski
| Rudolf Lubynski | |
| Arhitekt / Graditelj | |
|---|---|
 | |
| Nacionalnost | Hrvatska |
| Rođenje | 31. listopada 1873. Zagreb |
| Smrt | 27. ožujka 1935. Zagreb |
| Stvaralaštvo | |
| Stil/razdoblje | secesija |
| Najznačajnija djela | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Zgrada osiguranja, Mihanovićeva ul., Zagreb |
| Portal o životopisima | |
Rudolf Lubynski (Zagreb, 31. listopada 1873. – Zagreb, 27. ožujka 1935.[1]), bio je jedan od najvećih hrvatskih arhitekata secesije. Njegovo najpoznatije djelo je poznata zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice na Marulićevu trgu u Zagrebu 1913. godine.[2]
Lubynski je rođen u zagrebačkoj židovskoj obitelji - Lubinski-Lövy,[3] studirao je na Technische Hochschule u Karlsruheu, nakon studija jedno vrijeme radio je u arhitektonskom birou Josefa Durma, sudjelujući u projektima za Offenburg, Köln, Karlsruhe i Freiburg. Sudjelovao je i u razradi projekta za Sveučilišnu knjižnicu u Heidelbergu, što će mu osobito dobro doći kao stečeno iskustvo u poznijem radu u Zagrebu.
Od 1907. radi u vlastitom ateljeu u Zagrebu. Projektirao je brojne stambene kuće u: Nazorovoj, Petrinjskoj, Masarykovoj. Njegovi značajniji projekti su bili; Evangelički centar u Gundulićevoj (1909.), Svećenički dom u Palmotićevoj (1910.), Zgrada osiguravajućeg zavoda u Mihanovićevoj (1928.). Od 1911. – 1913. radi na svom najvećem projektu zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice na Mažuranićevu trgu u Zagrebu, taj projekt dobio je kao prvoplasirani na javnom natječaju. Taj objekt bio je ono što danas zovemo total dizajn, on je projektirao sve na tom objektu i tako ostvario jedinstvo arhitekture, dekora i opreme. Od 1926. do 1930. radi na židovskoj sinagogi u Sarajevu Veliki Sefardski hram.[4]
U njegovu ateljeu radilo je mnogo arhitekata, koji su poslije izrasli u velika imena zagrebačke moderne arhitekture: Stjepan Planić, Stjepan Gomboš,[5] Juraj Neidhardt i brojni drugi. Njegov posljednji projekt bila je poslovna zgrada u Gajevoj 5, u ovom projektu Lubynski je zaplivao je u vode funkcionalizma, dokazavši da je ostao duhovno mlad. No on će ostati upamćen u povijesti hrvatske arhitekture prije svega kao najveći hrvatski secesijski arhitekt.
- ↑ Rudolf Lubinski - Hrvatski arhitekt, s portala na Današnji dan. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. listopada 2008. Pristupljeno 5. srpnja 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2318 (pristupljeno 27. ožujka 2013.)
- ↑ Robert Bajruši, Marina Biluš, Viktor Zahtila: Židovi koji su izgradili moderni Zagreb, s portala Nacional (pristupljeno 5. srpnja 2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. srpnja 2012. Pristupljeno 5. srpnja 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Great Sephardic Temple (Il Kal grandi) s portala visit sarajevo(pristupljeno 5. srpnja 2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. siječnja 2011. Pristupljeno 5. srpnja 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Hrvatski leksikon A-K (ur. Antun Vujić) , Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 9539672813, str. 393., natuknica Stjepan Gomboš