Red bijelog orla
| Red bijelog orla | |
|---|---|
| Osnovne informacije | |
| Država | Srbija |
| Dodjeljuje se za (zasluge) |
mirodobne i ratne zasluge i zasluge u službi, hrabrost na bojnome polju |
| Dodjeljuje se (nositelji) |
civili i vojno osoblje (časnici) |
| Statistike | |
| Datum osnutka | 23. siječnja 1883. |
| Istaknuti nositelji | Dmitrij Medvedev |
 Vrpca Reda bijelog orla za ratne zasluge | |
Red bijelog orla osnovao je srpski kralj Milan I. 23. siječnja 1883. zajedno s Redom svetog Save. Bijeli orao na odlikovanju označavaju ponovno oživljavanje simbola Srbije, a orao je, kao simbol, uzet od bizantskih careva. Petar I. Karađorđević kada je došao na vlast u Srbiji, nastavio je dodjeljivati Red bijelog orla, no na poleđini odlikovanja nisu se nalazili inicijali Milana I. Obrenovića već godina osnutka Srpske kraljevine. Red je imao odjeljak za ratne zasluge, s mačevima koji su prekriženi između krune i orlove glave. Odjeljak za ratne zasluge osnovan je 1915., a dodjeljivan je za vidljive znakove hrabrosti časnika na bojnome polju. Red je organiziran u pet stupnjeva i dodjeljivan je srpskim građanima i stranim državljanima, za mirodobne i ratne zasluge ili službu proglasom jugoslavenske krune. Između 1883. i 1898. ovaj red je bio najviše odlikovanje u Srbiji; 1898. Kraljevski red Miloša Velikog nalazio se ispred ovog odlikovanja, a 1904. Kraljevski orden Karađorđeve zvijezde postao je najviše odlikovanje. Odlikovanje dodjeljuje kruna. Među posljednjim odlikovanima nalazi se veliki meštar reda svetog Ivana (Fr. Angelo de Moiana da Cologna), a posmrtno je dodijeljeno i trojici članova Kraljevskoga vijeća. Red je ukinut 1945., no odjeljak za ratne zasluge je i dalje imao status odlikovanja u SFRJ.