Prijeđi na sadržaj

Razgovor sa suradnikom:Rjecina/Arhiva3

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija

Stari razgovori se nalaze u arhivama:


Kultura

[uredi kôd]

Slažem se. Nisam ni ja s kulturom na ti. Mogao bih pokušati naći nešto o tome, ali to ipak prepuštam onima koji to bolje znaju. Ne poznajem suradnika ili suradnike koji su stručnjaci za kulturu. Ako ti poznaješ, možda da ga zamoliš da nešto napiše o tome? Flopy, 11:03, 19. srpnja 2006.

Pogledao sam članak koji je Branka napisala o karolinškoj renesansi. Posve je u redu. Inače, nju poznam, ali mi je rekla da se bavi samo životinjama. Već smo surađivali oko jednog članka. .Flopy, 10:31, 24. srpnja 2006

Smrt Kraljevine Jugoslavije

[uredi kôd]

Malo sam popravio ovaj tvoj članak. Primijetio sam naime općenito da si ti povjesničar-amater (to ti govorim bez trunke podcjenjivanja) jer ti dosta često nedostaje stručnih pojmova iz povijesne literature. I ja te molim da malo pripaziš na gramatiku: infinitiv (ne poštovat već poštovati), veliko i malo slovo (Kraljevina Jugoslavija, a ne kraljevina Jugoslavija; grčka granica, a ne Grčka granica) itd. Inače, kratku i dobru povijest Jugoslavije (i jedne i druge) napisao je Hrvoje Matković. Ovo su vrlo dobronamjerne primjedbe. nemoj ih shvatiti kao da ti dijelim lekciju ili solim pamet. Kritiziraj i ti mene dobromanjerno i argumentirano. Bilo bi mi drago.Flopy, 11:30, 19. srpnja 2006.

I mislio sam si da ćeš se pomalo uvrijediti. Ono je bila zbilja dobronamjerna primjedba, ništa više. Ja osobno sam na tom polju perfekcionist. Kad ja nešto napišem to mora biti savršeno ili gotovo savršeno. Ja svoje članke stalno pregledavam i uvijek nađem nešto što bi se gramatički, stilski ili sadržajno moglo poboljšati. Možda je moja krivnja što to očekujem i od drugih. Takav sam. Inače, nije mi poznato da je Hitler zahtjevao prolazak vojske preko Makedonije, možda neslužbenim kanalima. One tri izjave koje je Njemačka dala kad je Jugoslavija pristupila trojnom paktu u svakom slučaju su točne. (Taj ispit položio sam relativno nedavno).Flopy, 10:28, 24. srpnja 2006.

Uvjerio si me. To sa Švedskom je točno pa je vjerojatno bilo i s Jugoslavijom. Ja inače nisam ni na koga ljut. Mislio sam da si se ti uvrijedio što sam te upozorio na gramatiku. S Atilom i sultanom od Bruneja radi što te volja. Ali ako to nije dokazano ne bih to stavio u članak. Kao zanimljivost možda, ali onda treba naglasiti da je to samo nedokazana zanimljivost i ništa više. Flopy, 11:18, 25. srpnja 2006.

Kultura (??)

[uredi kôd]

Čuj, da sam stručnjak, na žalost nisam. Ja sam ti samo svaštar koji zna koješta o puno toga, a o ničemu ne do kraja, a u nekim stvarima hobist. No, rado ću pogledati, i ako u de. wiki nađem nešto, vrlo ću rado pokušati uraditi što budem mogla. Pozdrav Branka France 17:12, 21. srpnja 2006. (CEST)[odgovori]


Našla sam članak pod nazivom Karolinška renesansa. Da li bi to bilo OK? I, našla sam dosta slika koji idu uz tvoj i Flopyev članak o Karlu Velikom, samo...postoji li Karlo Ćelavi? Vidim da spominjete u članku Karla Grbavca, dok Njemci spominju Pipina Grbavca. To je, valjda, ista osoba? Ali Karlo Ćelavi? Ili ga se kod nas drugačije naziva?? Ja ću postaviti slike uz doslovni prijevod, a ti ili Flopy pogledajte pa ispravite, bilo bi mi žao da u vašem lijepom članku zbog nepoznavanja teme "naljepim" neku glupost. Može tako? I, još nešto. Tekst o karolinškoj renesansi i što još uz pot o kulturi tog razdoblja ću rado prevesti, ali samo pod uvjetom, da ti i Flopy to odmah pogledate i moje eventualne pogreške u imenima i tome slično ispravite. Ne bih rado pisala gluposti da mi se netko smije. Hajde, kad pročitaš poruku, javi mi se. OK? Pozdrav Branka France 17:56, 21. srpnja 2006. (CEST)[odgovori]

Predlažem ovako. Pošto je u de wiki u članku o Karlu vrlo veliki dio teksta baš o tome a ja ne znam dovoljno da bih mogla to suziti a da bude dobro, otvorila sam u našem članku poveznicu na Karolinšku renesansu koju ću prevesti. To bi, čini mi se, bilo prihvatljivo. Što misliš? Branka France 19:40, 21. srpnja 2006. (CEST)[odgovori]
Evo, karolinška renesansa je dovršena u mjeri u kojoj sam našla izvor. Molim te, da ti i Flopy pogledate i možda promijenite neka imena ili tako nešto, ako treba. Uz to, otvorila sam vam i linkove na dinastije. Ako mislite da nisu potrebni članci o tim dinastijama, zatvorite linkove, a ako treba to napisati...krenite. Pozdrav, u nadi da je to od prilike ono što ste mislili da treba dodati. Naravno, moglo bi se o tome pisati još sigurno puno toga, ali za sada od mene toliko. Branka France 12:47, 22. srpnja 2006. (CEST)[odgovori]

Kako da arhiviram stranicu za razgovor?

[uredi kôd]

Moja stranica za razgovor postala je preduga. Neuspješno sam je pokušao arhivirati. Ti si vidim svoju već dva puta arhivirao. Kako da ja to učinim? Flopy, 13:00, 27. srpnja 2006.

Arhiva, Rusija i ostalo

[uredi kôd]

Hvala što si mi arhivirao stranicu. S ruskim vladarima samo naprijed. Imam i ja nekih izvora i znanja o tome, ali pratit ću tebe, pa ako imadnem što za ispraviti ili komentirati, to ću i učiniti. Javio mi se Kazandžija i dao je za pravo meni, a ne tebi, iako si me ti uspio uvjeriti. Ja sam mu na njegovoj stranici za razgovor dao podulji odgovor. Flopy, 11:11, 28. srpnja 2006.

Ivan Grozni

[uredi kôd]

Bok,

Bitno je da se tekstovi na spoje. Na kojoj stranici, to je manje bitno. Na kraju treba ostati jedna stranica sa tekstom i jedna sa preusmjerenjem. --Tycho Brahe 00:51, 2. kolovoza 2006. (CEST)[odgovori]

Kako to misliš "riješio problem". Koliko ja vidim, ti si samo pobrisao cijeli teskt drugih suradnika na Ivan IV. Grozni i stavio preusmjerenje na svoj teskt. Jesi li provjerio je li u tekstu bilo kakvih korisnih informacija? --Ante Perkovic 01:23, 2. kolovoza 2006. (CEST)[odgovori]
Naći ću, ako treba, barem jednu rečenicu. A jesi li ti pogledao svaku rečenicu? --Ante Perkovic 01:45, 2. kolovoza 2006. (CEST)[odgovori]

Ovaj članak je sadržajno vrlo dobar. No možda bi ipak trebao još objasniti odakle mu naziv Grozni koji je ušao u povijesne udžbenike. Jesu li mu ga dali bojari ili boljari, kojih je puno pobio, da li narod ili možda zapadni suvremenici ili kasnija zapadna historiografija. S tim ni sam nisam načistu. Perfekcionist iz mene progovara i kaže da imaš nekoliko srbizama (porodica, povinovati se, nauka). Flopy, 12:53, 2. kolovoza 2006.

Isti naslov?

[uredi kôd]

Ovo zaista ne razumijem:

Kako se mogu isto zvati?

--Tycho Brahe 11:34, 17. kolovoza 2006. (CEST)[odgovori]

Re:Ana

[uredi kôd]

Sve je u redu samo mi je malo bilo čudno Ana, car mislio sam da je greška. Ali ako je tako kako ti kažeš onda neka bude. Jer koliko sam shvatio te titule žena (ne supruga) su ipak muškog roda (ne sve). Hvala ti na odgovoru! --Andrej Šalov 17:29, 19. kolovoza 2006. (CEST)[odgovori]


Vojska

[uredi kôd]

Stavi. Hvala! Damirux 02:26, 29. kolovoza 2006. (CEST)[odgovori]

Da, ali nije problem u broju vojnika nego što se navodi količina pojedinog naoružanja. Damirux 03:03, 29. kolovoza 2006. (CEST)[odgovori]

Ruski vladari

[uredi kôd]

Evo mene nakom odmora natrag. Vidim da si ti za to vrijeme bio vrlo marljiv oko ruskih vladara. Sve sam te članke pročitao i sadržajno nemam nikakve primjedbe, jedino imaš srbizme, ali mi ih se zbilja ne da više ispravljati. Imam neke druge primjedbe. Zašto Anu i Elizabetu tituliraš car Rusije umjesto ruska carica. Pa one su bile žene. To bi trebao ispraviti. Vidim također da si napravio novi popis ruskih vladara. Tvoj je vizualno ljepši od dosadašnjeg i opširniji, ali Romanu i Tychu Bracheu očito smeta što si ti napravio novi paralelni članak umjesto da promijeniš postojeći. Zasad toliko. Flopy, 07:53, 30. kolovoza 2006.

Nemoj se ljutiti zbog toga što te upozoravam na srbizme. Ja sam očito dosta mlađi od tebe (24 su mi godine) i išao sam u osnovnu školu u doba rata kad su nam usadili alergiju na srbizme. Pomalo sam polaskan što su te moji tekstovi potakli da napišeš članke. Voltaire je inače posprdno rekao da Sveto Rimsko Carstvo nije bilo ni rimsko ni sveto ni carstvo. Flopy, 20:28, 31. kolovoza 2006.

Jučer sam ti previdio odgovoriti zašto Elizabeta Petrovna. Navodiš da znaš ruski. Onda ti je možda poznato da Rusi između imena i prezimena dodaju ime oca. To ime često javno ne navode, ali to je tako. Npr. puno ime sadašnjeg ruskog predsjednika je Vladimir Vladimirovič Putin što znači da mu se i otac zvao Vladimir. Njegov prethodnik zvao se Boris Nikolajevič Jeljcin (znači otac Nikola). Nije točno da druge wikipedije ne navode ime Elizabeta Petrovna, vidi vrh članka na njemačkoj [1] i engleskoj [2] wikipediji. Ista stvar je s caricom Anom (Ana Ivanovna).

Sljedeći tjedan počinju jesenski ispitni rokovi na fakultetu. Ovaj vikend moram intenzivnije učiti. Nakon rokova upisujem apsolventuru i intenzivno se bacam na pisanje svoga diplomskog rada jer mi je cilj diplomirati do kraja godine. Zbog svega toga dulje vrijeme neću moći biti redovit, a imam u planu napisati toliko novih članaka: o njemačkim carevima o kojima još nema članaka (oko 15-ak članaka), dopuniti popis papa, napraviti popis zagrebačkih nadbiskupa i biskupa i o mnogima od njih napisati članke. Prijavljen sam i na njemačkoj wikipediji gdje sam se sa Srbima i nekim Nijemcima upustio u jalove rasprave o raspadu Jugoslavije, proteklom ratu, tko je kriv za njega itd. I tamo kanim pisati nove članke. To su mjeseci posla. Sve to morat će pričekati nekoliko tjedana možda čak i mjeseci. Kada diplomiram i budem kao nezaposlen prijavljen na burzi (nadam se da to neće potrajati predugo) imat ću slobodnog vremena na pretek za te aktivnosti. Ti međutim, molim te, ako mi imaš što reći samo napiši. Naći ću vremena da se javljam najmanje jednom tjedno da ti odgovorim i pratim promjene u tvojim i ostalim člancima koji me zanimaju. Interesi su nam srodni (ja se jedino ne razumijem tako dobro u kompjutere, imam osnovnu informatičku pismenost i ništa više) i zato s tobom uvijek rado surađujem i raspravljam. Flopy, 10:22, 1. rujna 2006.

Hvala

[uredi kôd]

Hvala na dobrim željama. Valjda te nije zasmetalo što sam ti dao previše godina. Za slučajeve prebjega iz JNA u HV sam čuo. Mislim da je Rudolf Perišin jedan takav slučaj. Sad zbilja moram ići učiti iako mi se ne da. Flopy, 20:57, 2. rujna 2006.

20.travnja 2006., Slavac

[uredi kôd]

Ajme meni što si me napao, a u tako lijepom tonu smo završili naš zadnji razgovor. Kako li ti je palo na pamet izvlačiti tako stare stvari. Onda sam bio novajlija i nisam znao kako wikopedija funkcionira. Tebe onda nisam poznavao tako da te nisam "oćepio" (taj izraz sam čuo, znači pljusnuti nekoga, ako se ne varam; ti si očito Slavonac ili Podravec) nego je to bila općenita napomena. Kod Selima II. sigurno je stajalo Austro-Ugarska, ali ne znam zašto to ne mogu naći pod Starim izmjenama. Ne bi ono napisao da nije bilo tako. Valjda me ne smatraš lažljivcem. Tada sam bio vrlo šokiran jezikom i stilom članaka o turskim sultanima. Od tada si se u tome, usporedimo li to s ruskim vladarima, znatno popravio. Ja te članke nisam koristio na faksu nego hitno sam trebao predati jedan rad, a trebali su mi samo neki faktografski podaci o nekim sultanima (nikakvu literaturu tada nisam imao pri ruci). No očito je te tvoje članke tada netko čitao i šokirao se kao ja (valjda se ne ljutiš, to je dobronamjerna primjedba; danas si kako rekoh u tome dosta bolji) tako da sam kao izvor morao navesti knjigu koju sam kasnije našao. Njemačka wikipedija je primjerice vrlo vjerodostojan izvor i općeprihvaćen zato jer su članci tamo pisani na visokom nivou i obvezno je naveden popis literature na temelju koje je članak napisan što toj wikipediji daje vjerodostojnost za razliku od ove naše gdje malo tko navodi literaturu na temelju koje je napisao članak (ja to radim). Trebat će nam jako puno truda i rada kao i navođenje literature da dostignemo standarde njemačke i engleske wikipedije. Jesam li ti sve objasnio? Hajde da to izgladimo, pa nećemo se valjda posvađati zbog takve sitnice?! Rekao sam ti da sam ja po naravi perfekcionist i katkad zato prekritičan prema drugima, ali još više prema sebi. Neke ljude to odbija (očito i ti spadaš u njih), a neki se slažu sa mnom.

Kralj za kojega si me pitao zove se Slavac i vladao je kratko između Petra Krešimira IV. i Zvonimira, ali neki povjesničari sumnjaju u to. Doma imam jedan izvrstan rad baš o tome i kad budem imao vremena napisat ću članak. Flopy, 10:35, 4. rujna 2006.

Drago mi je da smo to to s Austro-Ugarskom razjasnili. Moram i ja priznati da me često više zanima povijest velikih naroda (Nijemaca, Engleza itd.) nego našega. Ali ja ne mislim da je to nedomoljubno ponašanje. Do sljedećeg puta! Flopy, 20:38, 6. rujna 2006.

Znaš, malo sam razmišljao i dajem ti za pravo. To je prilično nedomoljubno. Žalosno je da više Hrvata zna tko je bio George Washington ili sve o Američkom građanskom ratu jer se takve serije prikazuju na televiziji praktički svaki dan. Koliko Hrvata zna primjerice tko je kralj Tomislav, Petar Berislavić ili čak Nikola Šubić Zrinjski. To je žalosno, ali tome smo sami krivi. Ne trudimo se prezentirati svoju povijest svojim mladim naraštajima i drugima. Zato i na Zapadu pišu krivo o Domovinskom ratu, Stepincu, pretjeruju s NDH i Jasenovcem pa nas proglašavaju nacionalistima ili čak genocidnima! Ovo je hrvatska wikipedija,a još bi toliko članaka o hrvatskim temama trebalo napisati, malo tko od suradnika se "pretrgao" (da upotrijebim zagrebački žargon) da to učini. Pa evo i ja se bavim njemačkim vladarima, ti trenutno ruskim vladarima. Sve samo ne hrvatska povijest. Mi smo Hrvati (sad ću biti domoljubno patetičan) i bili igračka velesila ili ne trebamo se puno više zanimati za našu povijest i predstaviti je na ispravan način drugima. Tako da znaš da imaš i te kako pravo. Flopy, 10:20, 7. rujna 2006.

Hrvatska

[uredi kôd]

Posve se slažem s tobom. U nas nema stranaka koje bi zastupale takvo što. Na izborima jedino možemo birati između manjeg i većeg zla ili ne glasati (što ipak nije dobro). Stoga je krajnje vrijeme da ti i ja osnujemo stranku, kandidiramo se za izbore sljedeće godine pa ako osvojimo saborski mandat, imat ćemo veliku plaću, a nećemo morati ništa raditi. ...Što se tiče kampanje Kupujmo hrvatsko EU se pobunila jer to financira Vlada, a kako u EU vlada tržišna utakmica bez protekcije (moš si mislit), nijedna Vlada ne smije promovirati proizvode svoje države nego mora svima dati jedanaku šansu, tako su nam rekli. Naši su se onda dosjetili, pa je tu kampanju preuzela Hrvatska gospodarska komora koja nije državna institucija tako da nam više ne mogu to prigovoriti. Kampanja se i dalje vodi, možemo je vidjeti svaki dan na televiziji (kupujmo kroativno). Ja inače nisam euroskeptik, ali niti oduševljeni europejac. U EU ćemo ući jer zapravo nemamo drugog izbora (sve države Jugoistočne Europe jednoga će dana postati članice EU-a, tako da mi ne možemo opstati sami kao otok u moru). Nismo mi bogata Švicarska koje je otok u moru Europske Unije, ali njeni građani ne žele u tu Uniju, jer im ona jednostavno ne treba i posve im je dobro bez nje. Flopy, 09:02, 11. rujna 2006.

Čestitka za prvu suradničku godinu

[uredi kôd]

Čestitam ti prvi wiki rođendan, koji je bio baš na naš prvi pravi susret Wikipedista :-)) --Roberta F. 02:09, 13. rujna 2006. (CEST)[odgovori]

Bazilije ili Vasilije

[uredi kôd]

Vidim da ti nije jasno da li se bizantski carevi toga imena zovu Bazilije ili Vasilije. Zašto to nisi mene pitao? Povijest je moja struka. Dakle, hrvatski je Bazilije. Upućujem te na knjigu Georgija Ostrogorskog "Povijest Bizanta" kao i na već stoput spominjanog Brandta. Grčki original je mislim Vasileos ili slično, ali hrvatski jezik preuzeo je latinski oblik toga imena Bazileus. Flopy, 12:48, 13. rujna 2006.

Rimska povijest mi je prilično poznata, ali ovo o čemu me pitaš zbilja ne znam napamet, iako mi se čini (kad sam pogledao te članke) da si u pravu. Morao bih pogledati kod kuće u skripte i izvore (davno sam to položio tako da je to negdje zametnuto), ali sad zbilja nemam vremena jer ispitni rokovi na fakultetu traju, tako da prilično grijem stolicu zbog čega sam i pauzirao par dana. Usput, prilično zgodan članak Hokuto no Ken. Flopy, 11:42, 19. rujna 2006.

Ne vidim razloga zašto bih preimenovao članke Ludvig III. Mlađi i Ludvig IV. Dijete. Ili misliš da ih treba preimenovati? Znam da ti ne voliš nadimke vladara, ali povijest ih je zapamtila zajedno s tim nadimcima, a tako je i u literaturi. Stoga sam također vratio članak o bizantskom caru Mihajlu I. na Mihajlo I. Rangabe. Flopy, 11:53, 19. rujna 2006.

Ludvig, Hokuto no Ken, doprinosi

[uredi kôd]

Opet ne vidim razloga zašto bi za Ludvig trebalo napraviti redirect. Luj i Ludvig nije isto, iako su to dvije verzije istoga imena. Radi što hoćeš, samo mi nemoj brisati nadimke jer ću ih ja opet vratiti. Za Ludviga III. kažeš da ima toliko titula, ali on je zbilja vladao svim tim zemljama. Na njemačkoj wikipediji on se zove Teilkönig (doslovno kralj dijela države) jer je njegov otac Ludvig Njemački podijelio državu među svoja tri sina, koji su svojim dijelovima upravljali praktički samostalno, slično kao što je Franačka država podijeljena 843., samo što je ta podjela ostala trajna, dok se država Ludviga Njemačkog ubrzo opet ujedinila.

Za seriju Hokuto no Ken ne mogu ti pomoći, jer i ja imam samo dial vezu, a moram priznati da je nikada nisam gledao, ali mi se tvoj članak svidio. Nekada sam vrlo rado gledao, a ni danas mi nije mrsko pogledati japanske crtiće i serije Pokemoni, Digimoni, Zmajeva kugla, Power Rangers itd. Istina je da u nekima od njih katkad ima previše nasilja, tako da nisu primjerene djeci. Ali, to je jedan općenito veliki problem danas, previše nasilja na televiziji što potiče da mnoga djeca postanu delikventi, a neki kasnije i kriminalci (to je dakako samo jedan od razloga).

Čudim se tvome pitanju kako saznam što ti napišeš. Ti si dulje suradnik od mene i to bi trebao znati (čestitali su ti prvi wikirođendan pa ti čestitam i ja, a dobio si i nagradu za trud i rad). Sigurno si dolje lijevo na ekranu pod rubrikom alati vidio da piše doprinosi suradnika. Kad klikneš na to, možeš vidjeti što je bilo koji suradnik ikada pisao na wikipediji ili koje je članke promijenio. Ako za nekog određenog suradnika želiš vidjeti što radi i piše na wikipediji trebaš otići na njegovu suradničku stranicu ili na njegovu stranicu za razgovor i kliknuti doprinosi suradnika i sve češ saznati. Tako i ja znam što ti radiš, a tako i ti možeš saznati što ja radim ili bilo koji drugi suradnik. Ja pratim što radiš ti i još neki suradnici (Roman, Luka Krstulović, Branka France, Fausto itd.), a primijetio sam i da neki suradnici prate što ja pišem što mi samo može biti drago. Evo, tako znam da je zadnje što si radio na wikipediji prije nego ovo pišem bilo danas u 06:18 kad si nešto mijenjao u članku Commodore64. Ako bih htio znati što si točno tamo promijenio, mogu otići na taj članak, kliknuti stare izmjene i vidjeti što si točno promijenio. Postoji i drugi način da provjeriš što drugi suradnici rade. Svaki suradnik, pa tako sigurno i ti, ima opciju praćene stranice gdje pratiš sve promjene na člancima koji te osobito zanimaju. Ako jedan takav članak bude promijenjen ti češ odmah biti obaviješten tko ga je i kada promijenio. Tada će npr. pisati datum i sat te Rječina (razgovor|doprinosi). Klikneš li na doprinosi opet možeš vidjeti. što taj suradnik radi. Ti sve ovo sigurno znaš. Možda je to bilo retoričko pitanje kojim si mi htio reći da ti je drago što netko prati tvoj rad. Flopy, 09:25, 22. rujna 2006.

Ja sam promijenio imena ruskih vladara (Elizabeta Petrovna itd.), ali sam te o tome obavijestio i rekao zašto. Njemački vladari se i na drugim wikipedijama zovu samo tako kako se zovu i nema redirect stranice (pogledaj još jednom na englesku i njemačku wikipediju članke Ludvig Njemački, Ludvig III. Mlađi, Ludvig IV. Dijete). Onaj tko traži nešto o njima, naći će ih u literaturi isključivo pod tim imenima. Za ruske vladare si međutim u pravu, njima napravi redirect stranice.
Vidim da si dobio zamolbu za prijevod na engleski jednog dosta teškog teksta i to vjerske tematike. Da je riječ o prijevodu na njemački, mogao bih ti pomoći, ali sigurno češ to dobro prevesti. Pozdrav! Flopy, 09:20, 25. rujna 2006.

Gratitude

[uredi kôd]

THANKYOU SO MUCH Rjecina for your brilliant translation help!

I am very very grateful.

May God bless you and may Croatian Wikipedia prosper!


(In the future, if you ever need any articles to be translated to the Chinese language, then I would be glad to help you.)

Yours Sincerely, From --Jose77 04:33, 17. listopada 2006. (CEST)[odgovori]

Pavelić i Tito

[uredi kôd]

Pozdrav,

Stranica "Usporedni životopis Ante Pavelić - Josip Broz Tito" premještena je na "Suradnik:Rjecina/Usporedni životopis Ante Pavelić - Josip Broz Tito".

Osobni eseji ipak ne spadaju u wikipediju. Hvala na razimujevanju.

Pozdrav, Ante Perkovic 07:53, 9. listopada 2006. (CEST)[odgovori]

Ante je zaboravio napisati, dotični članak se može staviti na wikiknjige (još su neki suradnici upućeni na wikiknjige, naime wikipedija je enciklopedija, te na njoj nema mjesta za usporedne životopise po uzoru na Plutarha, no wikiknjige zjape skoro prazne, ima mjesta i za povjesničare i fizičare i matematičare više nego dovoljno). SpeedyGonsales 17:32, 9. listopada 2006. (CEST)[odgovori]

Rječina, pa o tome se i radi, da rado upućujemo suradnike i na druge projekte. Na taj način ih možda i oživimo, a uvijek netko mora biti među prvima, a wikiknjige nam je najmlađi projekt, kojeg također želimo dopuniti. Lijep pozdrav :-)) Roberta F. 01:17, 10. listopada 2006. (CEST)[odgovori]

Čudesna oružja

[uredi kôd]

Bok,

Možeš li napisati o kojem je točno izvorniku riječ, tj. što je izvor podatak za članak? --Tycho Brahe 18:37, 13. listopada 2006. (CEST)[odgovori]

Zamolila bih te, ukoliko imaš neku dozvolu za prenošenje tekstova to navedeš na stranici za razgovor dotičnog članka i trebalo bi ukloniti previše "boldova" u samom članku, jer ovako je prešaren, jednostavno ga vizualno uskladi s en ili de:wiki. Lijep pozdrav :-)) Roberta F. 11:02, 21. listopada 2006. (CEST)[odgovori]

Ma, nee, ukoliko imaš neki vanjski izvor, onda ga navedi, a s == radimo naslove i to je ok, a boldove radimo s ovim. Pozdrav :-)) Roberta F. 13:35, 21. listopada 2006. (CEST)[odgovori]


Sa zadovoljstvom sam pročitala Bizant!! Lijepo si uradio taj članak! Napravila sam neke sitne popravke (ne u sadržaju, naravno), nadam se da te neće smetati:-) Pozdrav Branka France 12:32, 22. listopada 2006. (CEST)[odgovori]

Matilda

[uredi kôd]

Imaš pravo što se Matilde tiče. kad sam to pisao već mi se spavalo pa sam stvari malo izmiješao. Čitam tri povijesti paralelno plus enciklopediju. Već mi se vrti u glavi a zanima me. Dobro da si primijetio. Pozdrav. Wenders 18:14, 22. listopada 2006. (CEST)[odgovori]

Ponovno Matilda

[uredi kôd]

Sad vidim da nisam slučajno pogriješio jer je Henrik I., kralj Engleske bio oženjen Matildom a imao i kćer Matildu. Pozdrav. Wenders 19:29, 22. listopada 2006. (CEST)[odgovori]

Knjiga

[uredi kôd]

U srijedu. --Abyssus 19:37, 30. listopada 2006. (CET)[odgovori]

Ako su 3 od 4 rečenice lažne, pa daj ih popravi. --Ante Perkovic 22:41, 2. studenog 2006. (CET)

Ma slobodno ti pobriši članak i započni ga iznova. --Ante Perkovic 23:04, 2. studenog 2006. (CET)

Države

[uredi kôd]

I ja se slažen za pridložak o personalnin unijama.
Što se tiče nestalih država, imamo pridložak "bivše države", ako se ne varan; već san ga uporabia kod Kraljevine SHS, Države SHS, NDH...
A što se tiče država koje su postojale, pa nisu bile samostalne, pa opet postojale, ne moramo tu ništa nova radit. Samo triba doradit pridložak, na taj način, da se ubaci nove redke u njega, koje će sadržavati tražene podatke. Ali, triba takvi kôd napravit, da ako se ne unese ništa u navedene redke, da se taj redak uopće ne prikaže (ne moraš se mučit, takvu šemu imaš na mojen pridlošku o otocima), tako da ne bude praznih polja.
Ostaje nan samo osmislit redke/polja, koja ćemo napravit, tako da se povist rečene države u potpunosti prikaže. Tu sad možemo ostavit neka ljudi rečedu kakve zamisli imadu, ne moramo žurit.
Konfederacije su posebna priča, imalo bi se i ondi štagod reć... Zanimljivi su slučaji: većinom nisu monarhije, negdi članice imadu samostalnu vanj.politiku, negdi imadu zajedničku, i tako to... Kubura 23:33, 5. studenog 2006. (CET)

Antičke države

[uredi kôd]

Bilo je već priče o antiki i starom vijeku.
Ona kategorija bi se pri tribala zvat "starovjekovne države". Naime, antika se odnosi samo na staru Grčku i stari Rim. Kubura 00:35, 6. studenog 2006. (CET)

Pogledaj raspravu koja je bila na stranici za razgovor o antici ili o starom vijeku, ondi je negdi, ne sićan se. Kubura 00:54, 6. studenog 2006. (CET)

Obnovljene države i znanje povijesti

[uredi kôd]

...ali tvoja ideja da te obnovljene države staviš s onim nestalim pokazuje tvoje ograničeno znanje povjesti Po pitanju ograničeneg znanja povisti, promisli pet puta pri nego išta napišeš. I to dobro promisli kome ćeš to uputit. Pa za koga ti mene držiš ovdi? Olako ti drugome diliš ocine znanja iz pojedinih pridmeta. Podcinia si me, Rjecina. Šta misliš, da moje znanje povisti seže unazad samo do 1. siječnja 2000. i dalje ne zbog gaštapane u softveru u svezi sa 2000.-om godinom?
Ja san ima dobre razloge zašto san stavlja pojedine države sa onin nestalima. Ali radi tega mi reć da mi je znanje povisti ograničeno... Pa čoviče, skroz si me razbudia ovon izjavon. Neću reć težu rič. Što ti je ovo tribalo uopće?
Promisli kakve kritike upućivaš kojin ljudima, jer bi te ti isti mogli svojin znanjen do nogu ponizit i nezamislivo posramit. Kubura 01:13, 6. studenog 2006. (CET)

Ovako. Nitko nije sveznajući, pa ni ja.
Ali di si mi naša povist, da ju ne znan?
Drugo, moraš birat izraze. Ti rabiš teške riči. "Ograničeno znanje"? Ej! Pa to ljude može uvridit. Reći netkome da je ograničen? Kubura 01:33, 6. studenog 2006. (CET)

Ograničenja i popisi

[uredi kôd]

Uh, umisto odmorit se, mi se nastavljamo.
Reć netkome da je "ograničena znanja" iz nečega je malo grubo za čut. Nije baš isto što i reć netkome da je "ograničena osoba", ali promisli. Pročitaj još jednom.
Hodi reci bilo kome na hr.wiki da je "ograničenog znanja" iz nekog područja, pogotovo ako se ta osoba u to imalo razumi.
Di ti je pedagogičnost?
Pitanje sa popisom...
Mogu ti odmah nabrojat, ali onda bis mi moga reć "je, sad, kad si uzea enciklopediju u ruke, pa znaš, inače ne bis".
Nisam na razini onega koji se isključivo timen bavi, ali nisan baš ni na razini običneg znalca povisti. Malo bidu mi obični znalci gledali u leđa izdaleka.
Valjda smo ovo izgladili, ali prijateljski ti govorin: nemoj podcinjivat ljude (osim ako im ne kaniš ličit niski tlak). Kubura 02:36, 6. studenog 2006. (CET)