Razgovor sa suradnikom:Ivan Štambuk/Arhiv2

Ostavite mi novu poruku OVDJE

Arhiv 1 2 3 4 5

Računalstvo

Točno, ignoriram te. Zato što nema smisla i s takvim osobama drukčije jednostavno ne ide. Mislim da su to svi ovdje shvatili. Ugodan dan. --Abyssus 11:17, 24. travanj 2007. (CEST)

Ignoriranje

Ivane dragi, kompliment mi je što moje doprinose uspoređuješ s Abyssusin jer pogledaj samo koliko ona ima nagrada za njih. Malo previše sebi umišljaš da si ti neki "čuvar wikipedije" od "fundamentalizama i ekstremizama". Spusti malo svoj ego na zemlju! I ne znaš koliko sam mailova podrške dobio zbog one rasprave oko pr. Kr. / p.n.e. ne toliko zbog toga što želim da se piše ovako ili onako nego što uvijek dosljedno i konsekventno zastupam i branim svoje stavove. Dobra je odluka da uzmeš dulji odmor od wikipedije, malo smiriš strasti i uvidiš što wikipedija nije. --Flopy 09:43, 26. travanj 2007. (CEST)

Na wikipediji više ne želim raspravljati o stvarima koje nemaju izravne veze s njom da mi "nepristrana i neutralna" Roberta opet ne bi prigovarala da se samo svađam, a ostale moje doprinose uopće ne vidi. Zato sam ti poslao mail pa ti istim putem odgovori. --Flopy 10:40, 30. travanj 2007. (CEST)

Računalna sigurnost

Bok,

Što misliš, imamo li dovoljno članaka za Kategorija:Računalna sigurnost ili možda Kategorija:Računalni kriminal? Možeš li to malo pogledat? Hvala unaprijed :). --Tycho Brahe 11:07, 26. travanj 2007. (CEST)

Nazivi fakulteta

Ma kako hoćeš. Kubura 14:38, 27. travanj 2007. (CEST)

Terminal

I za ovakve stvari imamo rješenje. Pozdrav. --Tycho Brahe 08:49, 28. travanj 2007. (CEST)

Bajke za laku noć

Najdraži!

U jednoj raspravi 99,9999% filozofije nazivaš bajkom za laku noć. To je vrlo gruba teza, pogotovo jer dolazi izvan filozofije same. Svaki autsajder s ceste bi polje tvojega djelovanja i tvoju struku, široku kao kontinent, također mogao otpisati podjednako lakonski, lapidarno i nepravedno. Za Kanta (ili Hegela, ovisno koji ti je budalastiji) možeš tvrditi da je govorio gluposti, nakon što to obrazložiš na ne manje od 300 gusto pisanih stranica.

Srdačno, Ygraine 01:31, 1. svibanj 2007. (CEST)Ygraine

Međunarodne organizacije

Pojam međunarodne organizacije rabi se, gotovo u pravilu, za one međunarodne organizme koje posjeduju pravnu osobnost i koje jesu, u tom smislu, subjekti međunarodnog prava (uz države, MO su drugi najvažniji subjekti međunarodnog prava). Iako postoji podjela MO na međuvladine i nevladine, pojam se u užem smislu koristi za međuvladine (bolje reći međudržavne) organizacije čiji su pravni temelji u međunarodnom ugovoru (ili više njih). Maknuo sam ove iz kategorije MO jer ne udovoljavaju gore navedenim uvjetima. Ne znam kako stoji na en:wiki. Ali svakako bi trebalo biti kategorizirano u prikladnu kategoriju. --Suradnik13 18:42, 2. svibanj 2007. (CEST)

Ah sad vidim na IEEE na engleskoj wiki stoji International nongovernmental organizations, tako da je to u skladu s ovim gore što sam naveo. Pozdrav --Suradnik13 18:44, 2. svibanj 2007. (CEST)

Baš gledam tu kategoriju. Da, svakako bi bilo dobra nova kategorija. Amnesty isto bi trebala ići tamo. Pozdrav --Suradnik13 18:54, 2. svibanj 2007. (CEST)

Napad

Dragi Ivane, blokiran si na jedan dan, zbog neprimjerenog izraza. Svaka manjina ima pravo sudjelovati u radu na Wikipediji, pa i istospolna. Lijep pozdrav --Roberta F. 19:44, 2. svibanj 2007. (CEST)

Semantika

Formaliziranje semantičke analize je upravo predmet najvećeg dijela suvremene semantike kao znanstvene discipline.

Činjenica što još nije uspjela (potpuna) formalna definicija semantičkog modela za prirodni jezik ne znači da to nije moguće. Statističke modele (npr. u strojnom prevođenju) koriste se jer trenutno daju bolje rezultate. To što "NE ZNAMO semantičke domene leksema prirodnih jezka" ne znači da je formalizacija semantike teoretski nemoguće.

Ako laici misle da se filozofija bavi bajkama to nije nužno istina. :-) Ako te zanima što je semantika evo ti jedan vrlo kratki uvod. Malo duži tekst možeš naći ovdje (PDF - vidi §4!). Pogledaj si i ovaj članak (§2). Još jedan kratak tekst od jednog od vodećih semantičara. U ovom tekstu (PDF) imaš iscrpan pregled semantičke analize jezika. U ovom članku (PDF) je jedan primjer kako se može primjeniti denotacijska semantika na prirodni jezik. I na kraju još jedna kolekcija linkova na temu.

Sad vidiš zašto nisam mogao ostaviti tvoje tvrdnje bez komentara :) Semantika prirodnih jezika i semantika kao linvistička disciplina nije "na jako primitivnoj razini" a formalna je semantika isto potpolje lingvistike kao i npr. logike.

Dubby 23:19, 2. svibanj 2007. (CEST)

Htio sam ti pokazati zašto sitaucija nije tako jednostavna kad je riječ o semantici prirodnih jezika i da nije nemoguć formalni pristup. Ali neću ti više dosađivati kad već misliš da ti pričam bajke.--Dubby 19:39, 4. svibanj 2007. (CEST)

mejl

provjeri --Sanja Simat

Blokiranje

Dragi suradniče, ukoliko želite raditi na wikipediji, bilo bi uputno da niste toliko brzopleti.

Naime, vaši doprinosi članku Kunilingus su primjer namjerne opstrukcije rada wikipedije.

1. Prvo ste se bunili da vam se članak ne sviđa, (jer je preeksplicitan), a kad vam je ukazano da je wikipedija enciklopedija i da cenzura na wikipediji nema smisla krenuli ste u križarski rat dokazivanja

2, Da je dotični članak (ili bar dio) zaštićen autorskim pravima. Dio dotičnog članka prenešen je (preveden) s njemačke wikipedije, a našli ste na internetu članak www.6yka.com (na bosanskom ili srpskom jeziku) na kome lijepo piše datum objave 06.11.2005. Kako je članak na njemačkoj wikipediji počet 14:52, 1. Mai 2003, a navodno inkriminirani dio postoji i prije 6.11. 2005., ispada da ili ne znate što radite, ili to što radite radite zlonamjerno.

Kako je takvo ponašanje/rad nespojiv s pravilima wikipedije, slijedi blokiranje suradnika na mjesec dana, u kojem roku će dotični imati dovoljno vremena za kontemplaciju o pojmovima kao što su:

• cenzura
• sloboda mišljenja
• sloboda izražavanja
• ometanje rada drugih suradnika

SpeedyGonsales 12:46, 6. svibanj 2007. (CEST)

To što je članak u papirnatim novinama s copyrightom preveden s de.wikipedije, ne znači da isti članak nije zaštićen copyrightom. Jako je mala vjerojatnost da su dva prevoditelja identično prevela određeni članak. Žalosno je to što je ovaj suradnik blokiran bez ikakvog pravog razloga, jer tobožnje "zle namjere" ne mogu biti razlog za blokadu. A da je predložak s razlogom stavljen, to se vrlo lako može vidjeti u starim izmjenama članka, radi se o čistom copy-pasteu.

Naš ljubljeni birokrat je samo iznio senzacionalističke optužbe za cenzuru, itd. a da ni jedna od tih točaka nije popraćena dokazima. Samim time, ovo izgleda kao obično podmetanje. Slobodu mišljenja i izražavanja ima i suradnik Ivan Štambuk, koliko god se vama njegovo mišljenje ne sviđalo. Na kraju ispada da pravo na takvu slobodu imaju samo tobože "tolerantni" i "liberalni", dok se svima koji se ne uklapaju u njihov "slobodarski" okvir prišivaju svakave etikete "rasista", "fašista", "fanatika". Toliko o otvorenosti uma.

Koga je to suradnik ometao? Znate li vi uopće što je cenzura? To vam je kada Speedy izbriše odgovor suradnika Ivana Štambuka na neutemeljene optužbe (baš čudno, a Željko i Nl su smjeli odgovarati u kafiću dok su bili blokirani). --Sanja Simat 15:42, 7. svibanj 2007. (CEST)

Dobrodošao natrag!

Ivane, dragi, vratio si se! dobrodošao natrag! Presretna sam. Ygraine 12:22, 9. lipanj 2007. (CEST)Ygraine

Evo, jesam, gdje si? Ygraine 12:40, 9. lipanj 2007. (CEST)Ygraine

Matematika

Ej! Drago mi je da sam naišao ovdje na nekog ko je "nabrijan" za pisanje članaka iz matematike (jer je stanje stvarno očajno). Problem je u tome što ja o najfundamentalnijim stvarima ne mogu pisat jer ne znam dovoljno matematike (kojeg li apsurda - mogu napisat hrpu članaka o nekoj višoj matematici (fraktali), a ne znam napisat članak o dužini!). Ići ću sad po knjigama iz zadnje 4 godine i pisat sve šta znam, al će svejedno hrpa osnovnih stvari ostat nenapisana. A o kategorizaciji stvarno ne znam skoro ništ. Jedino da bez ikakvog znanja samo prevedem iz engleske Wikipedije il prepišem iz neke papirnate enciklopedije. U svakom slučaju, ak ti treba pomoć oko nečeg konkretnog, a misliš da sam ja s gimnazijskim znanjem dovoljno stručan da ti pomognem, samo reci! --Stevo-88 16:27, 9. lipanj 2007. (CEST)

<!-- internacionalni linkovi -->

Pls, nemoj stavljati ovaj redak iznad kategorija, nego iza. Zbunjivati će korisnike, jer ce misliti da su i kategorije iw. Hvala!

Duh Svemira 05:23, 12. lipanj 2007. (CEST)

Evo par linkova:

• Procesor, ROM, Priručna memorija

Duh Svemira 05:31, 12. lipanj 2007. (CEST)

Pored toga, komentar <!-- interwiki --> namijenjen je botovima, pa se prevođenjem gubi svrha. --195.29.56.65 08:22, 12. lipanj 2007. (CEST)

Nije ih nitko ni prevodio, samo rearanžirao. --Ivan Štambuk 11:47, 12. lipanj 2007. (CEST)

Molim te, ne postavljaj "<!-- internacionalni linkovi -->". Hvala. --Ante Perkovic 11:55, 12. lipanj 2007. (CEST)

OK. Mea culpa, krivo sam vidio :(.

Ako dobro kuzim, angazirao si bota za ovo? Ako jesi, bilo bi dobro da otvoris nesto tipa StambukBot, pa da njemu damo status bota. Dalje, saźeci bi mozda mogli biti malcice deskriptivniji, nekako su mi svi isti :). --Ante Perkovic 13:07, 12. lipanj 2007. (CEST)

HJP

Poznato mi je to. Meni je međutim dostupan jer se na internet mogu spojiti i preko CARNET-a (tata ima pravo na to). Mislim da nisam jedini pa sam stavio poveznicu, to je svakako dobrodošla novost. Inače, unatoč onome što si rekao, vidim da si se ponovo reaktivirao što mi je ako ne bude sukoba drago , a ja ih ne kanim izazivati, jer doprinosiš u deficitarnom području:-) Međutim, dobrim odnosima ne doprinosi onaj "Govor mržnje" što sam tražio da se pobriše. Poz. --Flopy 08:10, 12. lipanj 2007. (CEST)

Grupa (matematika)

Na stranici Grupa (matematika) si nesto zeznio kod prebacivanja cirilice u latinicu. slova"j" su u babani, a vjerojatno ima i jos problema, mozda i iu drugim clancima (?).

--Ante Perkovic 15:17, 14. lipanj 2007. (CEST)

Spremište baze podataka

Bok,

Prije nego pobrisem Spremište baze podataka, mogu li biti siguran da su podaci vec negdje prepisani ili na drugi nacin vec prisutni na wikiju? Ti ces to znat najbolje, pa tebe pitam. --Ante Perkovic 09:49, 15. lipanj 2007. (CEST)

Prijetnje na IRC-u?

Bok,

Ja sam Suradniku 13 dao {{zuti karton}} zbog neumjesnog komentara (seljacina) upucenog tebi, no sad vidim da je, izgleda, bio isprovociram tvojim fizickim prijetnjama na IRC-u.

Nisam bio tada na IRC-u, pa me zanima jesi li zaista prijetio kako je navedeno? --Ante Perkovic 14:48, 15. lipanj 2007. (CEST)

Žuti karton

Vec sam u kafiću napisao da se treba raditi na smirivanju situacije, bez obzira na to je li te netko provocira ili ne. Tvoje ocjene na mojoj stranici za razgovor pokazuju da ti nisi ni blizu toga da ti to dopre do mozga.

Pun mi je kufer suradnika kojima je važnije oblatiti "onog drugog" nego riješiti konflikt. Pri tome me uopće na zanima tko je što skrivio, već samo tko zaista želi izgladiti stvari. Wikipedija je za ljude sa osjećajem za grupni rad, što znači spremnost na kompromis i na suživot sa ljudima s kojima se možda u ničemu ne slažeš. Da ne bude zabune, i ljudi s kojima dolaziš u sukob ponekad pokazuju iste simptome (i zbog toga mogu biti blokirani, ne promijene li se), ali ovo je kod tebe, čini se, više pravilo nego iznimka.

Ako ti ne usvojiš način razmišljanja prema kojima je važnije izgladiti problem nego zatući protivnika, bojim se da se nikada nećeš uklopiti ovdje. --Ante Perkovic 19:12, 15. lipanj 2007. (CEST)

Pravopis

Hvala na promišljanje o novom Matičinom pravopisu. To je svakako tema koja zaslužuje osvrt... --Davor Moravek 09:33, 16. lipanj 2007. (CEST)

Molba

Možeš li mi srediti ovo?--Sanja Simat 00:49, 17. lipanj 2007. (CEST)

Zamolba

Bok,

Mozes li se suzdrzati od neprimjerenog nacina obracanja ostalim suradnicima, u ovom slucaju nekim adminima, kao sto je to bio slucaj ovdje? Obrati paznju na zadnju rijec, koja je, po meni, potcjenjivacka. Tebi to mozda ne izgleda ko big deal, ali sigurno ne doprinosi suradnji. Bio bi ti zahvalan ako bi razmotrio ovo. Pozdrav. --Ante Perkovic 10:53, 18. lipanj 2007. (CEST)

Naslovi da zagradama

Bok,

Vidim da cesto imas potrebu otvorit neku stranicu sa zagradom, kada se ne radi o glavnom znacenju rijeci. Svaka takva stranica sa zagradom povlaci sa sobom razdvojbu na naslovu bez zagrade, a kako pretpostavljam da nemas volje radit digresiju i pisat razdvojbe, predlazem ovaj pristup - preusmjerenje s pozivom na razdvojbu.

Pozdrav i hvala na super clancima :) --Ante Perkovic 11:21, 18. lipanj 2007. (CEST)

Spremište baze podataka

Bok,

Mozes li sredit ovo prije nego pobrisem sto si predlozio? Ja bi sam, ali mi je strana terminologija. Hvala. --Ante Perkovic 11:59, 18. lipanj 2007. (CEST)

Prestani

Pobogu! --Sanja Simat 18:27, 18. lipanj 2007. (CEST)

Pogledaj

mejl --Sanja Simat 19:35, 19. lipanj 2007. (CEST)

Informatičko nazivlje

Ni taj pojam INFORMATIČKO NAZIVLJE nije najsretnije izabran. Bolje bi bilo za naslov: Informatički nazivi, izrazi i pojmovi.(u množini, ali ne zbirno) Nazivlje je zbirna imenica i označava nešt s-brda-s-dola nabacano i neprepoznatljivo, a to treba izbjegavati. Jednina: naziv, množina: nazivi, zbirno: nazivlje. Zbirne imenice se koriste za označavanje nečega čega ima puno i neprepoznatljivo je jedno od drugoga. Na primjer: klasje, kamenje, drvlje, šiblje, zrnje itd. Zrna (npr. riže ili pšenice) ima jako puno na hrpi, i neda se razaznati jedno od drugoga, a kamoli tražiti razlike među njima. Sličan je tako neprimjeran izraz (pojam) je sklopovlje, znakovlje. Bio bi sretan da se to promijeni, a neću biti nesretan, ako se to ne dogodi. POZDRAV

Hvala

Zahvaljujem na odzivu prilikom mog izbora za administratora. Andrej Šalov 15:13, 23. lipanj 2007. (CEST)

takvo promatranje jezika ,jezika koje ima tumačenje u situaciji uživo ,oduševljena sam ,shvatila sam to sa hrpom ,raznoraznih stvari u množini ,mislim ne želim se odveć petljati ,ali sve to ima dubokog ,dubokog smisla ,bravo!!!

trud

još jedan objašnjen pojam i vrlo rado ću promijenit svoj glas u ZA. pozdrav :-) West Brom 4ever 14:27, 26. lipanj 2007. (CEST)

Izvorni kod

E fala buraz, al mislim da nije ipak to to! Vidio sam da je Sanjčy nešto kazala Antetu tipa: trebala sam staviti izvorni kod, a nisam... bla, bla, bla, pa sam ja mislio da ću se možda i ja nekad naći u situaciji da stavim izvorni kod, ma šta to bilo. Inače taj članak za mene je špansko selo. Ništa ja skužio nisam. Svedno fala što si pokušao! Pozz!  Soljanac  ^{Oćeš nešto reć?}

Nazivi u množini - stani, ne minjaj!

Ivane, stani!
U školi ih učimo pod naslovima u množini.
Nemoj priusmiravat.
Pitaj admine, ako mi ne viruješ. Kubura 13:55, 27. lipanj 2007. (CEST)

Lijepo bih te molio da staneš na loptu. Ti pišeš o našim pticama i engleskom članku bird, jer ti je engleski prvi strani jezik. No gospođa France piše o pticama i njemačkom članku Vögel, jer je njoj njemački prvi strani jezik! A osim toga, hrvatskom jeziku je sličniji njemački od engleskog, nadam se da se slažeš. Stoga molim da pročitaš MOJ komentar, i da time okončamo raspravu. Može? SpeedyGonsales 13:51, 28. lipanj 2007. (CEST)

Bohrov model atoma i slike

Hmmm... ali kako staviti slike?

Ima li igdje objašnjenje.. I još me zanim kako namjestiti one linkove unutar stranice.. i to mi je nepozato.. pojave se neke 4 zagrade [[]] i što s tim???

I potpisao sam se na rad ("mpemba efekt" i "bohrov model atoma"), a sada sam pročitao da se to kao ne smije ili ne znam ni ja.. što sada; da izbrišem? Isto tako sam i na bosanskoj wiki uredio bohrov model atoma, na isti način.. je l' to dozvoljeno (objaviti isti članak na dvije wikipedije)?

Znam, puno pitanja, ali ipak sam newbie! ;)

--Mate Jagnjić 15:35, 28. lipanj 2007. (CEST)

Jel bi mogo skoknut minutico di IRC-a, imam te neš oko kompjutora pitat (tj. programa). --Edgar Allan Poe 20:56, 28. lipanj 2007. (CEST)

Arhiviranje Sanjine stranice

Si možda ovdje htio napraviti da izgleda kao u ovom stilu? Andrej Šalov 21:06, 28. lipanj 2007. (CEST)

Interwiki na VI

)) Vidi se da sam još zelena i spora ko puž. Hvala za poveznice. :) --Modra 18:54, 29. lipanj 2007. (CEST)

Imam dva pitanja: kako povezati članke na drugim wikipedijama, ako članci ne dozvoljavaju pohranu i kako povezati članke s npr. arapskom wiki (ili sličnim nerazumljivim jezicima)? Radi se o člancima web dizajn i dizajn. Imam čak osjećaj da je potonji na njemačkoj wiki zaštićen od promjena.--Modra 07:27, 30. lipanj 2007. (CEST)

Aaaa! Onda sam i, ne znajući, problem riješila. Super, hvala na uštedi vremena!

Jednina ili množina

S obzirom da je suradnik pokazao opetovano nerazumijevanje tuđih riječi (moram primijetiti da je upitno da li suradnik uopće čita tuđe argumente), izriče mu se:

Žuti karton

Na wikipediji diskusija ima prednost pred debatom (suradnik smije pitati kakva je razlika između ta dva pojma, ako mu ona nije poznata). SpeedyGonsales 22:26, 30. lipanj 2007. (CEST)

---

Žao mi je, da u prvom odgovoru vezanom za raspravu o korištenju jednine i množine u naslovima članaka, gdje je kao argument poslužio primjer ptice, nisam dodala informaciju da je prije oko dvije godine za wikipediju na hrvatskom jeziku vođena prilično živahna rasprava o tome treba li za nazive većih skupina životinja koristiti jedninu ili množinu. Tada je kao argument u korist korištenju množine prevladala činjenica, da je u toj skupini članaka uvijek riječ o osobinama koje su zajedničke za čitav niz pojedinačnih vrsta, koje se zatim u člancima o pojedinim vrstama ne ponavljaju. Primjera radi, jako puno toga je zajedničko svim mačkama, i tigrovima ali i domaćim mačkama, pa da je smisleno za skupine koristiti množinu.

A kad je riječ o drugim wikipedijama, nije dobro zaustaviti se samo na wiki na engleskom jeziku. Evo, u nastavku, međuwikipoveznice za ptice:

[[af:Voël]]
[[ar:طائر]]
[[ast:Páxaru]]
[[bg:Птици]]{{Link FA|bg}}
[[bo:བྱ་]]
[[ca:Ocell]]
[[chr:ᏥᏍᏆ]]
[[chy:Ve'kese]]
[[cs:Ptáci]]
[[cy:Aderyn]]
[[da:Fugl]]
[[de:Vögel]]
[[en:Bird]]
[[eo:Birdoj]]
[[es:Aves]]
[[et:Linnud]]
[[fa:پرنده]]
[[fi:Linnut]]
[[fr:Oiseau]]
[[fy:Fûgels]]
[[ga:Éan]]
[[gl:Paxaro]]
[[he:עופות]]
[[hu:Madár]]
[[id:Burung]]
[[io:Ucelo]]
[[is:Fugl]]
[[it:Aves]]
[[ja:鳥類]]
[[ka:ფრინველები]]
[[ko:새]]
[[ku:Çûk]]
[[kw:Edhen]]
[[la:Avis]]
[[lb:Vullen]]
[[li:Veugel]]
[[lt:Paukščiai]]
[[mk:Птици]]
[[ms:Burung]]
[[nah:Tototl]]
[[nds:Vagel]]
[[nds-nl:Voegels]]
[[nl:Vogels]]
[[nn:Fugl]]
[[no:Fugler]]
[[nrm:Ouaîsé]]
[[oc:Aves]]
[[pdc:Voggel]]
[[pl:Ptaki]]
[[pt:Aves]]
[[ru:Птицы]]
[[scn:Aceddi]]
[[simple:Bird]]
[[sk:Vtáky]]
[[sl:Ptiči]]
[[sr:Птице]]
[[sv:Fåglar]]
[[ta:பறவை]]
[[th:นก]]
[[tr:Kuşlar]]
[[uk:Птахи]]
[[vi:Chim]]
[[zh:鸟]]

I sad, koliko ja (ali i ne samo ja) znam o tvorbi množine u drugim jezicima, ovdje su ptice u množini u člancima na bugarskom, češkom, njemačkom, esperantu, španjolskom, estonskom, talijanskom, makedonskom, nizozemskom (holandskom), oksitanskom, portugalskom, poljskom, ruskom, slovenačkom, slovačkom, srpskom, ukrajinskom, turskom....a za ona druga pisma i jezike koji su mi egzotični, ne mogu reći. No, ako sam točno prebrojala, 18 članaka koji su pouzdano u množini u odnosu na ukupan broj od 63 (od kojih za nekoliko doista ne znam reći da li su u jedni ili množini, možda je i među njima još koji u množini) članka, meni se doista ne čini da je neki presedan hrvatski ptice kao što to neprekidno naglašavaš rukovodeći se engleskom wikipediom.

Osobno, ne volim sudjelovati u prepirkama, i žao mi je da sam se i u ovu uključila, no kako je argumentacija korištena u raspravi dodirivala temu kojom se ja na našoj wiki bavim malo više od drugih suradnika, nisam mogla apstinirati. Pozdrav Branka France 14:27, 1. srpanj 2007. (CEST)

Pročitao sam cijelu ovu raspravu u Kafiću i drugdje te ti i ja moram proturječiti. Nema niti najmanje veze kako je to na en.wiki i u engleskom, u hrvatskom je množina. Ti kao da nisi vidio nijednu "papirnatu" enciklopediju gdje piše Ptice ili gramatiku gdje stoji Imenice, Zamjenice, pridjevi itd. Engleski nije niti smije biti mjerilo za sve. --Flopy 12:49, 2. srpanj 2007. (CEST)

Pročitao sam i ne slažem se kao ni većina, ali ne trebamo se zbog toga odmah poklati:-) --Flopy 08:23, 3. srpanj 2007. (CEST)

re: TAG

bok. Mislim da je i na hrvatskom "tree-adjoining grammar". Ako postoji hrvatski (ili pohrvaćeni) naziv, ja ga još nisam čuo. Ali moram i prizant da nisam čitao našu literaturu na tu temu (i ne znam je li uopće postoji) ;) --Dubby 19:16, 2. srpanj 2007. (CEST)

Basta?

Bok,

Tko je ovaj lik? Vidim da prcka to tvojem kutku. --Ante Perkovic 14:52, 3. srpanj 2007. (CEST)

Glas.

Proučila sam. Ali kako da glasam? Anonimno? Tko može glasati? Jesam li uopće pozvana? Ygraine 18:22, 4. srpanj 2007. (CEST)Ygraine

Ipak nisam pozvana!

»Niste kvalificirani za glasovanje na ovim izborima. Morate imati najmanje 400 uređivanja prije 00:00, 1. lipnja 2007., a vaše prvo uređivanje mora biti prije 00:00, 1. ožujka 2007..«

Ygraine 18:28, 4. srpanj 2007. (CEST)Ygraine

Samo da dodam, ja sam glasovao za trojicu (dva Poljaka i jednog Amerikanca) čije zamisli i namjere mi se čine najboljima. Pozdrav. --Flopy 13:10, 5. srpanj 2007. (CEST)

Free = slobodna?

Bok,

Zar free u freeware ne znaci "besplatan", a ne "slobodan"? --Ante Perkovic 13:08, 5. srpanj 2007. (CEST)

Ok, nasao sam objasnjenje. --Ante Perkovic 14:01, 5. srpanj 2007. (CEST)

stilske sitnice

Hvala na pohvali, a prijedloga ću se pokušati držati! - ADvert 23:38, 6. srpanj 2007. (CEST)

Mejl. --Sanja Simat 13:09, 8. srpanj 2007. (CEST)

Moram da se veselo nasmijem. --Sanja Simat 15:42, 8. srpanj 2007. (CEST)

Reverti

Lesostepa

15:12, 8. srpanj 2007. (pov) (razl) Lesostepa (rasprava nije gotova, micanje {{kriteriji}} je kršenje Wikipedija:Konsenzus) (vrh) [ukloni]

1. 15:17, 8. srpanj 2007. (pov) (razl) Razgovor:Lesostepa (Nova stranica: == Nedovoljno za članak == Ovo nije dovoljno ni za wječnik definiciju, i bit će mu zalijepljen {{bris}} ako ne bude dorađeno. Dvije wikipoveznice u jednoj rečenici ne čine ...) (vrh) [ukloni]

Lava

1. 15:15, 8. srpanj 2007. (pov) (razl) Lava (rasprava nije gotova, micanje predloška je kršenje Wikipedija:Konsenzus) (vrh) [ukloni]

Razgovor:Lava

Lap

15:24, 8. srpanj 2007. (pov) (razl) m Lap (rasprava nije gotova, micanje predloška {{|tempkriteriji}} je kršenje Wikipedija:Konsenzus)

Razgovor:Lap

Onaj suradnik koji je postavio predložak Kriteriji, an stranicama za razgovor nije ni potaknuo nikakvu raspravu. Drugi suradnik je vrati na izmjenu prije te. Nekakav problem možda?

Krši se koncenzus koji nije ni započeo?

Od ta tri članka na jednom je predložena razdvojbena stranica, jednom nije mjesto na Wikipediji a sva tri su mrve.

U čemu je povreda micanja predloška Kriteriji. Zbog čega je stavljen predložak Kriteriji.

Andrej Šalov 15:46, 8. srpanj 2007. (CEST)

Svoj trojci uključenih

DA ne bi bilo rekao si jednom a nisi ostalima. Molim! Andrej Šalov 15:53, 8. srpanj 2007. (CEST)

Kriteriji

Vidim da si i ti maknuo izmjene Suradnika13 jakoo brzo. Zanimljivo zar ne.

»Suradnik13-ova jedina izmjena u posljednjih nekoliko sati su bila samo ta tri reverta, iz čega očito slijedi da po običaju donkihotski nahuškan na IRC-u od tko zna koga ide u metloboj sa "nepodobnima".«

Zbog ovog citata o nahuškavanju i vrijeđanja suradnika blokiran si na jedan dan.

BTW. Sami ste si zakuhali kašu gospodo. Moje molbe su uzaludne. Zar ne?

Andrej Šalov 16:26, 8. srpanj 2007. (CEST)

Pozdravljam Andrejev potez i preporučam Ivanu da pročita Wikipedija:Pretpostavite dobru namjeru. Nekoliko puta, za svaki slučaj.

Također, ne bi bilo loše ni pročitati članak Wikipedija:Kriteriji, na koji postoji poveznica sa {{Kriteriji}}, jer ima osjećaj da ni Ivan ni Sanja ne shvaćaju čemu taj predložak služi, zbog čega su ga postavili na krivo mjesto. --Ante Perkovic 21:28, 8. srpanj 2007. (CEST)

Blok od 3 dana

Crveni karton. Blokirani ste!

Blokiran si na 3 dana zbog vrijeđanja naseg mladog admina bez ikakvog povoda i razloga.

Vec sam ti objasnio da ne omalovazavas nase mladje admine. "šic balavac" koji si ovdje uputio suradniku WBA prilikom revertanja njegove promjene je aspolutno neprihvatljiv i mislim da je blokiranje na 3 dana neprimjereno blaga kazna, pogotovo zato jer ti nije priv piut i jer ti je vec objasnjeno gdje grijesis. Preporucam ti da se napokon pocnez ponasati manje oholo jer nam oholi suradnici ne trebaju (bez obzira koliko bili dobri clanci koje pisu, sto je slucaj i kod tebe). --Ante Perkovic 11:23, 9. srpanj 2007. (CEST)

Suradnički okvirići

Bok. Molim te nemoj duplati predloške, ako već postoje predlošci za suradničke okviriće onda je bolje njih nadopuniti nego raditi nove. Dakle, imamo {{Suradnički okvir}}, {{Suradnički okvir-2}} i {{Suradnički okvir-d}}. Hvala i pozdrav. --MayaSimFan ☎ 15:11, 13. srpanj 2007. (CEST)

Ok. Preusmjeravanje neće ići dobro zato što jedna verzija ima parametre na hrvatskom, a druga na engleskom. Dakle, promijeni parametre na stranicama koje imaju manje korištenu verziju, jednostavnije je, i s nje preusmjeravanje na svoju. --MayaSimFan ☎ 15:24, 13. srpanj 2007. (CEST)

Super. Ako sve radi, može ostati i s redirectom, ne treba brisati. Ali ako ti se bude dalo, samo izvoli --MayaSimFan ☎ 15:27, 13. srpanj 2007. (CEST)

E, pa to sam i rekla --MayaSimFan ☎ 15:43, 13. srpanj 2007. (CEST)

Slike

ako postavljate slike iz drugih Wikipedija, postavite je pod istim imenom kao i na Wikipediji sa koje ste je preuzeli, dodajte i prevedeni tekst s tamošnje stranice za opis, zajedno s korištenim predlošcima za licencu; ako autor opisa nije potpisan na stranici pogledajte povijest uređivanja (history).

Molim te, postupaj sa slikama kako se traži na Wikipedija:Slike i kako traže pravila.

Ovo te molim čisto radi jednostavnosti pregledavanja slika, a zato je i onaj parametar Objašnjenje u predlošku Infoslika. Baš za te i slične dopune.

Hvala! Andrej Šalov 16:36, 13. srpanj 2007. (CEST)

Mejl--Sanja Simat 21:25, 15. srpanj 2007. (CEST) -||- --Sanja Simat 00:07, 16. srpanj 2007. (CEST)

Razgovor o predlošku:Kriteriji‎

Slobodno promijeni Predložak:Kriteriji, ako imas ideju kako poboljsat. Ja nemam. --Ante Perkovic 14:28, 16. srpanj 2007. (CEST)‎

kategorizacija tehnike i tehnologije

Bog wikići !

Vidim da je tehnologija prazna (a manje-više i tehnika), a kako je to moja struka mogu pokušati inicirati punjenje, ali prije toga malo dogovora. Prije svega ne želim brljati direktno na wikipediji prije nego se u načelu usuglasimo, pa zato ovo šaljem kao tekstualni koncept. Ovo će biti i priličan posao, pa mi je glupo da ga radim ako Vam se ne dopada. Ne znam točno kome od Vas ovo spada, pa šaljem Zoranu i Ivanu s kojima sam do sada kontaktirao, pa ako treba prešaltajte me na pravi kolosjek. No, eto prijedloga.

Znam da je promjena strukture sadržaja nešto što ne bi trebalo svaki čas mijenjati, pa se neću iznenaditi ako ne prihvatite ove primjedbe, ali zbog strukovne ispravnosti klasifikacije ipak ću ih iznijeti.

Mislim da klasifikacija u primijenjenim znanostima u cjelini nije najsretnije riješena, a po mome bi trebala zadovoljiti slijedeće postavke:

- slijediti suvislu hijerarhiju: - od globalnog prema detaljima - od općeg prema specijalnostima - uz osiguranje multidisciplinarnosti (koja primjerice nedostaje UDK klasifikaciji) - snažan učinak na podizanje svijesti o potrebi očuvanja nacionalnih resursa i okoliša

Pri izboru pojmova naglasak bi trebalo staviti na teme od značaja za globalne probleme čovječanstva, (ili što je isto - planete koja život znači), pa na teme od općeg nacionalnog značaja, te na nove i visoke tehnologije, što treba doprinijeti rastu interesa za tehničku kulturu, što je opet u interesu konkurentnosti nacionalnog gospodarstva.

Da s vremenom ne bi nastao nesuvisli dar-mar pojmova (što se u priličnoj mjeri dogodilo npr. s međunarodnom klasifikacijom patenata), trebalo bi postaviti detaljnije formiran hijerarhijski kostur, koji u početku može djelovati preglomazno, ali osigurava sustavniju strukturu u budućnosti. I sami vidite kojim rempom raste baza pojmova. Što je veća, bit će veći problemi u slučaju slabije koncipirane hijerarhije.

Evo, prilažem primjer kako bi to po mome od prilike trebalo izgledati na primjeru medicine i tehnike (s tim što medicina nije moje područje pa bi mogla inicirati dosta opravdanih primjedbi i promjena, kako i treba biti. Probat ću vrbovat bolje znalce medicine - naše inovatore da se uključe). Naravno, nivo detaljnosti je uvijek diskutabilan, no u elektronskom obliku velik popis pojmova manje smeta jer je svaki pojam i neposredno dosegljiv po ključnim riječima.

Tehnika i tehnologija je specifična, jer se velik broj pojmova može pretraživati s gledišta opisa, projektiranja, postupka izrade, montaže ili korištenja (dakle tehnologije) , ili održavanja. Stoga je najbolje u klasifikaciji uz opće definicije navesti same predmete interesa(nazovimo ih "objektima"), a uz svaki objekt treba po potrebi pridružiti jednu od navedenih "dopunskih kategorija". Dakle ne treba uključiti pojam "valjanje čeličnih profila", nego "čelični profili - izrada" (u drugom slučaju će interes biti biti samo "čelični profili" a ako nema dopunske kategorije, ona se odnosi na opis pojma. Primjenom "dopunskih kategorija" višestruko se smanjuje ukupan broj pojmova u klasifikaciji. Sličan pristup je moguć i npr. u medicini. Pojmovnikom se obuhvaća bolest, a dopunske kategorije su opis, dijagnostika, liječenje, preventiva i rehabilitacija, pri čemu dopunsku kategoriju "opis" ne treba navoditi. Dakako, ne koriste se sve dopunske kategorije uz svaki pojam, a uz opće definicije neće pristajati ni jedna.

Budući da ova objašnjenja, koja su specifična, tj. različita za razna područja wikipedije treba pred sobom imati i suradnik i korisnik u svakom trenutku, predlažem da se u predlošku za uređivanje članka predvidi jezičac "specifičnosti" gdje bi se dale upute koje su specifične samo za konkretnu kategoriju ili podkategoriju.

U nastavku prazni kružić označava kategoriju koju nisam razrađivao (dakle NE predlažem da se brišu podkategorije, nego ih samo nisam prepisivao). Neke kategorije koje fale, smatram da spadaju unutar tehnike (tehnologija je primjerice sastavnica a ne paralela tehnike, a toga je još).

PRMIJENJENE ZNANOSTI

PRIMIJENJENE ZNANOSTI OPĆENITO

BIOLOGIJA

KOMUNIKACIJE (dijelom poveznice na tehniku)

MEDICINA

medicina općenito

čovjek i okruženje (životni okoliš, štetni i pozitivni utjecaji, sanacija i preventiva)

Životni okoliš treba shvatiti u najširem smislu (način života, prehrane, socijalne prilike, stanje gospodarstva, kvaliteta preventive, organizacije zdravstva, klima)

politika i organizacija zdravstva

istraživanje i razvoj medicine

medicinske ustanove

sanitarna kontrola

pravno reguliranje medicine i farmacije

humana medicina

opća anatomija

opća kirurgija

GRUPE PO SPECIJALNOSTIMA

specijalistička anatomija

bolesti (pomoćne kategorije opis, preventiva, dijagnostika, ::::neinvazivno i kirurško liječenje, rehabilitacija)

POSEBNA PODRUČJA MEDICINE

sportska medicina

vojna medicina (poveznica iz ratovanja)

alternativna medicina

ljekovito bilje (preusmjereno na farmakologiju)

pučka medicina

kiropraktika

akupunktura i akupresura

iridologija

hipnotičke i sugestivne metode

iscjeliteljstvo

ostala alternativna medicina (kristali, magneti itd)

veterina

organizacija veterinarske službe

veterinarska inspekcija

pravno reguiranje veterine

zaštita životinja, životinjskih vrsta i staništa (poveznica na biologiju)

GRUPE PO ŽIVOTINJSKIM VRSTAMA

specijalistička anatomija (poveznice sa biologije)

bolesti i nametnici (pomoćne kategorije opis, preventiva, ::::dijagnostika, neinvazivno i kirurško liječenje, uzgoj)

medicinska oprema (poveznica u tehniku)

laboratorijska oprema (poveznica u tehniku)

farmakologija

opća farmakologija

pravna regulativa u farmaciji, distribuciji lijekova i opojnih sredstava

ljekovito bilje, sirovine i opijati

proizvodnja lijekova općenito

lijekovi (pomoćne kategorije opis i djelovanje, priprava, uporaba, nuspojave,  :::kontraindikacije)

čajevi i ????? pripravci (koji nisu lijek ali imaju pozitivan učinak)

zabranjeni i opasni lijekovi, opojna sredstva

pučki lijekovi

MENADŽMENT (poveznica iz društvenih nauka)

menadžment općenito

nacionalne strategije

organizacija poslovanja i poslovne strategije

upravljanje resursima (uklj. znanje, ljudski i inventivni potencijal, potencijal okruženja)

upravljanje sustavima (uključivo kibernetiku, dokumentaristiku, organizaciju poduzeća)

upravljanje projektima

vođenje timova

mrežno planiranje

CAD-CAM (poveznica iz tehnike - postupci projektiranja)

vojne doktrine i strategije (poveznica na ratovanje)

upravljanje naseljima

upravljanje skupinama (vojska, crkva, sindikati, sekte, delikventi, kriminalni milje i dr) dopounske kategorije opis, upravljanje, organizacija, resocijalizacija, zaštita, statistika

POLJOPRIVNREDA

ŠUMARSTVO

POMORSTVO (poveznice na luke, opremu brodova, plovne objekte, navigaciju i dr. u tehnici)

PREHRANA

PRIMIJENJENA UMJETNOST

primijenjena umjetnost općenito

povijest umjetnosti

znameniti umjetnici

umjetnost u arhitekturi (poveznice iz tehnike-arhitektura)

industrijski dizajn (preusmjerenje iz tehnike-projektiranje)

PROMET

RATOVANJE

TEHNIKA (sadrži objekte-opis, način izrade/obrade-tehnologiju, projektiranje, održavanje)

Tehnika općenito

tehnološki razvoj

globalni razvoj znanosti i tehnologije

povijesni razvoj tehnologije

fundamentalna istraživanja

razvojna istraživanja

globalna ekologija (uključivo istraživanje i zaštitu voda)

gospodarenje prirodnim resursima (održivi razvoj)

globalne komunikacije

astronomija i svemirska istraživanja

ekonomska geografija (s tehnološkom kartom svijeta)

nacionalne strategije tehnološkog razvoja (domaća i strane)

institucije tehnološkog razvoja (uklj. međunarodnu suradnju i ::::projekte)

krupni tehnološki projekti

izumiteljstvo

razvoj strategije i organizacije izumiteljstva

institucije za potporu izumiteljstva

izumiteljstvo kroz povijest (uklj. vezanost s društvenim odnosima)

znameniti izumitelji

projektiranje i razvoj proizvoda (općenito - specifikum se obuhvaća pomoćnom ::kategorijom "projektiranje")

razvoj i projektiranje općenito

standardizacija

postupci projektiranja

CAD programi

mrežno planiranje (poveznica u menadžment)

CAD-CAM (poveznica u menadžment)

ostale specifične metode projektiranja

industrijski dizajn (poveznica iz primijenjene umjetnosti)

kartografija i geodezija

urbanizam, arhitektura i hortikultura

opće konstrukterstvo

građevinsko projektiranje

projektiranje strojeva i uređaja

projektiranje industrijskih instalacija

kibernetika, projektiranje automatike

informatika i softver

tehnologija (postupci u tehnici)

organizacija proizvodnje općenito

klasične tehnologije (specifikumi se obrađuju pod dopunskom kategorijom  :::"tehnologija" uz pripadajući pojam - objekt)

rudarstvo

naftna industrija

metalurgija

graditeljstvo

montažerstvo

izvedba instalacija

kemijska i procesna industrija

farmacija

procesna industrija

proizvodnja strojeva, uređaja i alata

elektronička industrija

proizvodnja obuće, kožnih i gumenih proizvoda

tekstilna industrija

proizvodnja precizne mehanike i igračaka

ambalažiranje

papirna i grafička industrija

ostalo

nove i visoke tehnologije

nuklearna tehnika

nanotehnologija

genetika

teraformiranje

svemirska tehnologija

obnovljivi izvori energije

razvoj informatike

robotika

ekologija, reciklaža i zbrinjavanje otpada

održavanje objekata, opreme i industrijskih sustava (saobraćajnica, :::građevina, komunikacijskih sustava, strojeva, instalacija i dr)

TEHNIKA - OBJEKTI - pojam i klasifikacije

prirodna dobra (poveznice na geografiju - po mogućnosti i na Google Earth i Teranovu ?) (dopunske kategorije opis, promjene, utjecaj na okoliš, statistika, prognoza, zaštita)

globalne promjene

utjecaj na resurse, životne uvjete i planetarne odnose (ekonomiku, ratove)

teritorij - nacionalna strategija očuvanja prirodnih datosti s pravnom regulacijom

teritoriji i tla, divljine (uključivo kraš, močvare, stepe, pustinje, đungle i sl.)

vodne rezerve i vodocrpna područja

nacionalni parkovi

kultivirana zemljišta

šume i rasadnici (uključivo prašumska područja, kišne šume i dr.)

rekreacijske i turističke destinacije (poveznica na turizam)

rudne rezerve i rudarski kompleksi

industrijski kompleksi (uklj. utjecaj na okoliš)

naselja (uklj. utjecaj na okoliš)

akvatorij i gospodarenje vodama (poveznice na geografiju, pomorstvo i ribarstvo)

oceani i mora, podmorje

rijeke i jezera

plovni putevi i navigacija

morska flora

morska fauna

luke i obale, oprema obala

hidrosustavi i hidrogradnje

vodne rezerve, vodocrpilišta, vodozaštitna područja i uređaji

brane i akumulaciona jezera

regulacija voda (zaštita od poplava, melioracije, navodnjavanje)

kanalizacijska mreža i površinska odvodnja

vodoprečistači i zbrinjavanje otpadnih voda

vodovod

plivališta i industrijski bazeni

industrijske sirovine i repromaterijal

energenti (uključivo obnovljive izvore energije)

građevinski materijali (kamen, cement, betonare, šljunčare, aditivi itd)

metalni materijali, poluproizvodi i sirovine

umjetne materije i kemikalije

sirovine organskog porijekla

opasne materije i zagađivači

repromaterijal (motori, elektro i elektronički materijal, profili i dr)

građevinski objekti

građevine kroz povijest, svjetska monumentalna baština, nacionalna baština

niskogradnje

željezničke pruge i oprema

ceste i saobraćajnice

mostovi, podvožnjaci, vijadukti, podzemna željeznica

temeljenje, kesoni, podzemne gradnje

uređene površine (trgovi, platoi, parkirališta, dvorišta)

igrališta, sportski i rekreacijski tereni

saobraćajna signalizacija (poveznica na automatizaciju i signalizaciju)

građevine

stambeno-poslovne zgrade

visokogradnje posebne namjene (silosi, svjetionici, vodotornjevi, garaže)

monumenti (glomazne čel. i bet. konstrukcije i spomenici, monum.objekti)

(industrijske, sajamske i sportske) hale i stadioni

nadstrešnice i hangari, staklenici

sitna visokogradnja (garaže barake, kioski)

oprema zgrada

građevinska stolarija

sanitarna oprema (kuhinjska, kupaonska i WC oprema)

vezana oprema zgrada (liftovi, pokretne stepenice, fasadne skele)

ugrađeni namještaj, spušteni stropovi i dr.

luksusna oprema zgrada (bazeni, vodoskoci i sl.)

ugrađene instalacije

kotlovnice, uređaji za grijanje i klimatizaciju

vodovodna instalacija i kanalizacija

ostale cijevne instalacije (plinske instalacije, komprimirani zrak i dr)

trafostanice, elektroinstalacija snage i rasvjete

komunikacije i antenski sustavi, video-nadzor

gromobranska instalacija

ostale instalacije u zgradama

oprema, strojevi i uređaji

oprema za energetiku

elektrika i elekronika

elektro instalacije

električni strojevi i uređaji

telekomunikacije

automatizacija i signalizacija

mjerna i kontrolna tehnika

računalna tehnika

motori, vozila i radni strojevi

motori s unutrašnjim izgaranjem

željeznička vozila

cestovna vozila

radna mehanizacija i industrijska vozila

poljoprivredni strojevi

pribor i održavanje vozila i strojeva

sredstva za nadzemni saobraćaj

aerodromi i aerodromska oprema

avio-navigacija

zrakoplovna (avio) tehnika

ostali leteći i lebdeći objekti

raketna i orbitalna tehnika

ratno zrakoplovstvo

sredstva za vodeni saobraćaj

luke i lučka oprema

putnički brodovi

teretni brodovi

brodovi za generalni teret

kontejnerski brodovi brodovi za rasuti teret (bulccarieri) tankeri maone i teglenice

specijalna plovila (remorkeri, brod za polaganje podmorskih kabela)

plovna mehanizacija

platforme

ratni brodovi

podmornice i podvodni objekti

ribarska flota

jahte i jedrilice

sitna plovila

plutajući objekti

brodska navigacija

oprema i objekti u vodama

interni transport i pretovar

interni transport

dizalice i teretna dizala

proizvodne trake

ambalažna oprema i strojevi za pakovanje

prehrambena industrija

kombinati

uzgojni pogoni (štale, peradarnici itd.)

klaonice

mesna industrija

mlinarsko-pekarska industrija

prerada bilja

konfekcioniranje hrane

proizvodnja pića

vinogradarstvo (poveznica na poljoprivredu)

podrumarstvo

proizvodnja napitaka

konfekcioniranje vode

začini, egzotična hrana i sirovine

ugostiteljstvo

kulinarstvo (domaće, strano, egzotično, dijetalno)

recepti

bijela tehnika

multimedijalna oprema (foto-video, TV, audio i dr. tehnika)

oprema za igru, sport i rekreaciju

industrijska i radionička oprema

krupna industrijska oprema

alatni strojevi

alat

mjerna tehnika

protupožarna i zaštitna oprema

uredska i informatička oprema i namještaj

oprema za reciklažu i zbrinjavanje otpada

medicinska oprema

laboratorijska oprema

kartonažna i grafička oprema

ostala oprema

oružje, streljivo i ratna tehnika

tehnička kultura (poveznica iz kulture)

strategija razvoja tehničke kulture

organizacija i institucije tehničke kulture

tehnička kultura po ograncima

Naravno, moguća je i druga solucija, tj. neki sažetak nacionalnih klasifikacija proizvoda i usluga ili drugih, ali mislim da ni to ne bi bila prava rješenja, a neke (npr. bivša carinska klasifikacija) su prava katastrofa (sadrže npr. "škare za lim plave boje" - što ako su žute ?).

Bela 02:23, 18. srpanj 2007. (CEST)

Kučera

Ivane, postoji članak Oton Kučera.
Čovik se priziva Kučera, ne KuNčera. Bez "n". Kubura 08:06, 19. srpanj 2007. (CEST)

LOGO

????. --Ante Perkovic 15:58, 19. srpanj 2007. (CEST)

Vidim da si nesto premjestao samo se na taj nacin gubi poviejst promjena. Ja sam prebacio stari clanak na novi naslov, a onda stavio tvoju zadnju verziju.

Premjestanje je objasnjeno na Wikipedija:Premještanje članaka.

Pozdrav. --Ante Perkovic 16:14, 19. srpanj 2007. (CEST)

De vrati se u rupu iz koje si izgmizala.

»De vrati se u rupu iz koje si izgmizala.«

Crveni karton. Blokirani ste!

Blokiran si na 3 mjeseca.

Smanjeno na 3 dana. Mislim da je 3 mjeseca ipak previše.

Ne znam je li točno 3 dana, ali blok ti ističe za 2 dana manje par minuta.

Vidim da je i tvoja sugovornica također blokirana i mislim da bi oboje trebali naći načina da se izbjegavate i međusobno ignorirate, kad se već toliko očito da se ne možete smislit.

--Ante Perkovic 10:34, 28. srpanj 2007. (CEST)

Pošto je suradnik već jednom blokiran na 3 dana radi neprimjerenog jezika, blok je promijenjen na tjedan dana (od danas). SpeedyGonsales 14:59, 28. srpanj 2007. (CEST)

Sukobi oko gramatije

Bok,

Nisam radio detaljnu analizu tko što radi i tko prati i ispravlja čije članke, tako da ne mogu reći ništa definitivno, ali ono što vidim je da se ti i Aby prilično često svađate oko gramatike.

Razloga može biti više. Jedna mogućnost je da ona s malo većim entuzijazmom pregledava tvoje članke i s malo više cinizma ih ispravlja, a druga je da se ti ponašaš ko zaštićena vrsta kod svakog diranja u tvoje tekstove (bilo uvijek, bilo samo kad ih ona komentira). Možda je jedno, možda drugo, a lako je moguće da je malo od oboje. Ja bi bio najsretniji kad bi se pokušali malo više izbjegavati i ignorirati (ako drugačije ne ide). Ipak imamo preko 30 000 članaka, ima mjesta za sve.

Ja bi i tebi i njoj preporučio da pogledate tekstove na {{Pravila Wikipedije}}. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Ante Perkovic (razgovor • doprinosi)

Odblokiranje

Buduci da se moje kolege igraju sa tvojim blokom odblokirao sam te. Andrej Šalov 16:38, 28. srpanj 2007. (CEST)

Veznik/prilog

Ukoliko nije prilog nego veznik. --Roberta F. 16:02, 29. srpanj 2007. (CEST)

Silić i Pranjković: Gramatika hrvatskog jezika, Zagreb, 2005.: 252. stranica, veznik "ukoliko", bez para; 348. stranica: "veznici ako i ukoliko" za pogodbene rečenice, Babić i Težak: Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 2005.: 269. stranica, "ukoliko" vrši službu veznika u pogodbenim rečenicama --Roberta F. 22:57, 29. srpanj 2007. (CEST)

...

Molim suradnika da drukčije izražava ljubav jer ima neprijateljski nastrojenih suradnika oko LGBTIQ scene--Treecko ♅ 21:57, 29. srpanj 2007. (CEST)

Osim ako zasigurno znas da je suradnik:Metropolis zensko. --Ante Perkovic 11:41, 30. srpanj 2007. (CEST)