Razgovor o predlošku:Tehnologija

Kategorizacija tehnike i tehnologije

Bog wikići !

Vidim da je tehnika prazna (a manje-više i tehnologija), a kako je to moja struka mogu pokušati inicirati punjenje, ali prije toga malo dogovora. Prije svega ne želim brljati direktno na wikipediji prije nego se u načelu usuglasimo, pa zato ovo šaljem kao tekstualni koncept. Ovo će biti i priličan posao, pa mi je glupo da ga radim ako Vam se ne dopada. Ne znam točno kome od Vas ovo spada, pa šaljem Zoranu i Ivanu s kojima sam do sada kontaktirao, pa ako treba prešaltajte me na pravi kolosjek. No, eto prijedloga.

Znam da je promjena strukture sadržaja nešto što ne bi trebalo svaki čas mijenjati, pa se neću iznenaditi ako ne prihvatite ove primjedbe, ali zbog strukovne ispravnosti klasifikacije ipak ću ih iznijeti.

Mislim da klasifikacija u primijenjenim znanostima u cjelini nije najsretnije riješena, a po mome bi trebala zadovoljiti slijedeće postavke:

- slijediti suvislu hijerarhiju: - od globalnog prema detaljima - od općeg prema specijalnostima - uz osiguranje multidisciplinarnosti (koja primjerice nedostaje UDK klasifikaciji) - snažan učinak na podizanje svijesti o potrebi očuvanja nacionalnih resursa i okoliša

Pri izboru pojmova naglasak bi trebalo staviti na teme od značaja za globalne probleme čovječanstva, (ili što je isto - planete koja život znači), pa na teme od općeg nacionalnog značaja, te na nove i visoke tehnologije, što treba doprinijeti rastu interesa za tehničku kulturu, što je opet u interesu konkurentnosti nacionalnog gospodarstva.

Da s vremenom ne bi nastao nesuvisli dar-mar pojmova (što se u priličnoj mjeri dogodilo npr. s međunarodnom klasifikacijom patenata), trebalo bi postaviti detaljnije formiran hijerarhijski kostur, koji u početku može djelovati preglomazno, ali osigurava sustavniju strukturu u budućnosti. I sami vidite kojim rempom raste baza pojmova. Što je veća, bit će veći problemi u slučaju slabije koncipirane hijerarhije.

Evo, prilažem primjer kako bi to po mome od prilike trebalo izgledati na primjeru medicine i tehnike (s tim što medicina nije moje područje pa bi mogla inicirati dosta opravdanih primjedbi i promjena, kako i treba biti. Probat ću vrbovat bolje znalce medicine - naše inovatore da se uključe). Naravno, nivo detaljnosti je uvijek diskutabilan, no u elektronskom obliku velik popis pojmova manje smeta jer je svaki pojam i neposredno dosegljiv po ključnim riječima.

Tehnika i tehnologija je specifična, jer se velik broj pojmova može pretraživati s gledišta opisa, projektiranja, postupka izrade, montaže ili korištenja (dakle tehnologije) , ili održavanja. Stoga je najbolje u klasifikaciji uz opće definicije navesti same predmete interesa(nazovimo ih "objektima"), a uz svaki objekt treba po potrebi pridružiti jednu od navedenih "dopunskih kategorija". Dakle ne treba uključiti pojam "valjanje čeličnih profila", nego "čelični profili - izrada" (u drugom slučaju će interes biti biti samo "čelični profili" a ako nema dopunske kategorije, ona se odnosi na opis pojma. Primjenom "dopunskih kategorija" višestruko se smanjuje ukupan broj pojmova u klasifikaciji. Sličan pristup je moguć i npr. u medicini. Pojmovnikom se obuhvaća bolest, a dopunske kategorije su opis, dijagnostika, liječenje, preventiva i rehabilitacija, pri čemu dopunsku kategoriju "opis" ne treba navoditi. Dakako, ne koriste se sve dopunske kategorije uz svaki pojam, a uz opće definicije neće pristajati ni jedna.

Budući da ova objašnjenja, koja su specifična, tj. različita za razna područja wikipedije treba pred sobom imati i suradnik i korisnik u svakom trenutku, predlažem da se u predlošku za uređivanje članka predvidi jezičac "specifičnosti" gdje bi se dale upute koje su specifične samo za konkretnu kategoriju ili podkategoriju.

U nastavku prazni kružić označava kategoriju koju nisam razrađivao (dakle NE predlažem da se brišu podkategorije, nego ih samo nisam prepisivao). Neke kategorije koje fale, smatram da spadaju unutar tehnike (tehnologija je primjerice sastavnica a ne paralela tehnike, a toga je još).

PRMIJENJENE ZNANOSTI

PRIMIJENJENE ZNANOSTI OPĆENITO

BIOLOGIJA

KOMUNIKACIJE (dijelom poveznice na tehniku)

MEDICINA

medicina općenito

čovjek i okruženje (životni okoliš, štetni i pozitivni utjecaji, sanacija i preventiva)

Životni okoliš treba shvatiti u najširem smislu (način života, prehrane, socijalne prilike, stanje gospodarstva, kvaliteta preventive, organizacije zdravstva, klima)

politika i organizacija zdravstva

istraživanje i razvoj medicine

medicinske ustanove

sanitarna kontrola

pravno reguliranje medicine i farmacije

humana medicina

opća anatomija

opća kirurgija

GRUPE PO SPECIJALNOSTIMA

specijalistička anatomija

bolesti (pomoćne kategorije opis, preventiva, dijagnostika, ::::neinvazivno i kirurško liječenje, rehabilitacija)

POSEBNA PODRUČJA MEDICINE

sportska medicina

vojna medicina (poveznica iz ratovanja)

alternativna medicina

ljekovito bilje (preusmjereno na farmakologiju)

pučka medicina

kiropraktika

akupunktura i akupresura

iridologija

hipnotičke i sugestivne metode

iscjeliteljstvo

ostala alternativna medicina (kristali, magneti itd)

veterina

organizacija veterinarske službe

veterinarska inspekcija

pravno reguiranje veterine

zaštita životinja, životinjskih vrsta i staništa (poveznica na biologiju)

GRUPE PO ŽIVOTINJSKIM VRSTAMA

specijalistička anatomija (poveznice sa biologije)

bolesti i nametnici (pomoćne kategorije opis, preventiva, ::::dijagnostika, neinvazivno i kirurško liječenje, uzgoj)

medicinska oprema (poveznica u tehniku)

laboratorijska oprema (poveznica u tehniku)

farmakologija

opća farmakologija

pravna regulativa u farmaciji, distribuciji lijekova i opojnih sredstava

ljekovito bilje, sirovine i opijati

proizvodnja lijekova općenito

lijekovi (pomoćne kategorije opis i djelovanje, priprava, uporaba, nuspojave,  :::kontraindikacije)

čajevi i ????? pripravci (koji nisu lijek ali imaju pozitivan učinak)

zabranjeni i opasni lijekovi, opojna sredstva

pučki lijekovi

MENADŽMENT (poveznica iz društvenih nauka)

menadžment općenito

nacionalne strategije

organizacija poslovanja i poslovne strategije

upravljanje resursima (uklj. znanje, ljudski i inventivni potencijal, potencijal okruženja)

upravljanje sustavima (uključivo kibernetiku, dokumentaristiku, organizaciju poduzeća)

upravljanje projektima

vođenje timova

mrežno planiranje

CAD-CAM (poveznica iz tehnike - postupci projektiranja)

vojne doktrine i strategije (poveznica na ratovanje)

upravljanje naseljima

upravljanje skupinama (vojska, crkva, sindikati, sekte, delikventi, kriminalni milje i dr) dopounske kategorije opis, upravljanje, organizacija, resocijalizacija, zaštita, statistika

POLJOPRIVNREDA

ŠUMARSTVO

POMORSTVO (poveznice na luke, opremu brodova, plovne objekte, navigaciju i dr. u tehnici)

PREHRANA

PRIMIJENJENA UMJETNOST

primijenjena umjetnost općenito

povijest umjetnosti

znameniti umjetnici

umjetnost u arhitekturi (poveznice iz tehnike-arhitektura)

industrijski dizajn (preusmjerenje iz tehnike-projektiranje)

PROMET

RATOVANJE

TEHNIKA (sadrži objekte-opis, način izrade/obrade-tehnologiju, projektiranje, održavanje)

Tehnika općenito

tehnološki razvoj

globalni razvoj znanosti i tehnologije

povijesni razvoj tehnologije

fundamentalna istraživanja

razvojna istraživanja

globalna ekologija (uključivo istraživanje i zaštitu voda)

gospodarenje prirodnim resursima (održivi razvoj)

globalne komunikacije

astronomija i svemirska istraživanja

ekonomska geografija (s tehnološkom kartom svijeta)

nacionalne strategije tehnološkog razvoja (domaća i strane)

institucije tehnološkog razvoja (uklj. međunarodnu suradnju i ::::projekte)

krupni tehnološki projekti

izumiteljstvo

razvoj strategije i organizacije izumiteljstva

institucije za potporu izumiteljstva

izumiteljstvo kroz povijest (uklj. vezanost s društvenim odnosima)

znameniti izumitelji

projektiranje i razvoj proizvoda (općenito - specifikum se obuhvaća pomoćnom ::kategorijom "projektiranje")

razvoj i projektiranje općenito

standardizacija

postupci projektiranja

CAD programi

mrežno planiranje (poveznica u menadžment)

CAD-CAM (poveznica u menadžment)

ostale specifične metode projektiranja

industrijski dizajn (poveznica iz primijenjene umjetnosti)

kartografija i geodezija

urbanizam, arhitektura i hortikultura

opće konstrukterstvo

građevinsko projektiranje

projektiranje strojeva i uređaja

projektiranje industrijskih instalacija

kibernetika, projektiranje automatike

informatika i softver

tehnologija (postupci u tehnici)

organizacija proizvodnje općenito

klasične tehnologije (specifikumi se obrađuju pod dopunskom kategorijom  :::"tehnologija" uz pripadajući pojam - objekt)

rudarstvo

naftna industrija

metalurgija

graditeljstvo

montažerstvo

izvedba instalacija

kemijska i procesna industrija

farmacija

procesna industrija

proizvodnja strojeva, uređaja i alata

elektronička industrija

proizvodnja obuće, kožnih i gumenih proizvoda

tekstilna industrija

proizvodnja precizne mehanike i igračaka

ambalažiranje

papirna i grafička industrija

ostalo

nove i visoke tehnologije

nuklearna tehnika

nanotehnologija

genetika

teraformiranje

svemirska tehnologija

obnovljivi izvori energije

razvoj informatike

robotika

ekologija, reciklaža i zbrinjavanje otpada

održavanje objekata, opreme i industrijskih sustava (saobraćajnica, :::građevina, komunikacijskih sustava, strojeva, instalacija i dr)

TEHNIKA - OBJEKTI - pojam i klasifikacije

prirodna dobra (poveznice na geografiju - po mogućnosti i na Google Earth i Teranovu ?) (dopunske kategorije opis, promjene, utjecaj na okoliš, statistika, prognoza, zaštita)

globalne promjene

utjecaj na resurse, životne uvjete i planetarne odnose (ekonomiku, ratove)

teritorij - nacionalna strategija očuvanja prirodnih datosti s pravnom regulacijom

teritoriji i tla, divljine (uključivo kraš, močvare, stepe, pustinje, đungle i sl.)

vodne rezerve i vodocrpna područja

nacionalni parkovi

kultivirana zemljišta

šume i rasadnici (uključivo prašumska područja, kišne šume i dr.)

rekreacijske i turističke destinacije (poveznica na turizam)

rudne rezerve i rudarski kompleksi

industrijski kompleksi (uklj. utjecaj na okoliš)

naselja (uklj. utjecaj na okoliš)

akvatorij i gospodarenje vodama (poveznice na geografiju, pomorstvo i ribarstvo)

oceani i mora, podmorje

rijeke i jezera

plovni putevi i navigacija

morska flora

morska fauna

luke i obale, oprema obala

hidrosustavi i hidrogradnje

vodne rezerve, vodocrpilišta, vodozaštitna područja i uređaji

brane i akumulaciona jezera

regulacija voda (zaštita od poplava, melioracije, navodnjavanje)

kanalizacijska mreža i površinska odvodnja

vodoprečistači i zbrinjavanje otpadnih voda

vodovod

plivališta i industrijski bazeni

industrijske sirovine i repromaterijal

energenti (uključivo obnovljive izvore energije)

građevinski materijali (kamen, cement, betonare, šljunčare, aditivi itd)

metalni materijali, poluproizvodi i sirovine

umjetne materije i kemikalije

sirovine organskog porijekla

opasne materije i zagađivači

repromaterijal (motori, elektro i elektronički materijal, profili i dr)

građevinski objekti

građevine kroz povijest, svjetska monumentalna baština, nacionalna baština

niskogradnje

željezničke pruge i oprema

ceste i saobraćajnice

mostovi, podvožnjaci, vijadukti, podzemna željeznica

temeljenje, kesoni, podzemne gradnje

uređene površine (trgovi, platoi, parkirališta, dvorišta)

igrališta, sportski i rekreacijski tereni

saobraćajna signalizacija (poveznica na automatizaciju i signalizaciju)

građevine

stambeno-poslovne zgrade

visokogradnje posebne namjene (silosi, svjetionici, vodotornjevi, garaže)

monumenti (glomazne čel. i bet. konstrukcije i spomenici, monum.objekti)

(industrijske, sajamske i sportske) hale i stadioni

nadstrešnice i hangari, staklenici

sitna visokogradnja (garaže barake, kioski)

oprema zgrada

građevinska stolarija

sanitarna oprema (kuhinjska, kupaonska i WC oprema)

vezana oprema zgrada (liftovi, pokretne stepenice, fasadne skele)

ugrađeni namještaj, spušteni stropovi i dr.

luksusna oprema zgrada (bazeni, vodoskoci i sl.)

ugrađene instalacije

kotlovnice, uređaji za grijanje i klimatizaciju

vodovodna instalacija i kanalizacija

ostale cijevne instalacije (plinske instalacije, komprimirani zrak i dr)

trafostanice, elektroinstalacija snage i rasvjete

komunikacije i antenski sustavi, video-nadzor

gromobranska instalacija

ostale instalacije u zgradama

oprema, strojevi i uređaji

oprema za energetiku

elektrika i elekronika

elektro instalacije

električni strojevi i uređaji

telekomunikacije

automatizacija i signalizacija

mjerna i kontrolna tehnika

računalna tehnika

motori, vozila i radni strojevi

motori s unutrašnjim izgaranjem

željeznička vozila

cestovna vozila

radna mehanizacija i industrijska vozila

poljoprivredni strojevi

pribor i održavanje vozila i strojeva

sredstva za nadzemni saobraćaj

aerodromi i aerodromska oprema

avio-navigacija

zrakoplovna (avio) tehnika

ostali leteći i lebdeći objekti

raketna i orbitalna tehnika

ratno zrakoplovstvo

sredstva za vodeni saobraćaj

luke i lučka oprema

putnički brodovi

teretni brodovi

brodovi za generalni teret

kontejnerski brodovi brodovi za rasuti teret (bulccarieri) tankeri maone i teglenice

specijalna plovila (remorkeri, brod za polaganje podmorskih kabela)

plovna mehanizacija

platforme

ratni brodovi

podmornice i podvodni objekti

ribarska flota

jahte i jedrilice

sitna plovila

plutajući objekti

brodska navigacija

oprema i objekti u vodama

interni transport i pretovar

interni transport

dizalice i teretna dizala

proizvodne trake

ambalažna oprema i strojevi za pakovanje

prehrambena industrija

kombinati

uzgojni pogoni (štale, peradarnici itd.)

klaonice

mesna industrija

mlinarsko-pekarska industrija

prerada bilja

konfekcioniranje hrane

proizvodnja pića

vinogradarstvo (poveznica na poljoprivredu)

podrumarstvo

proizvodnja napitaka

konfekcioniranje vode

začini, egzotična hrana i sirovine

ugostiteljstvo

kulinarstvo (domaće, strano, egzotično, dijetalno)

recepti

bijela tehnika

multimedijalna oprema (foto-video, TV, audio i dr. tehnika)

oprema za igru, sport i rekreaciju

industrijska i radionička oprema

krupna industrijska oprema

alatni strojevi

alat

mjerna tehnika

protupožarna i zaštitna oprema

uredska i informatička oprema i namještaj

oprema za reciklažu i zbrinjavanje otpada

medicinska oprema

laboratorijska oprema

kartonažna i grafička oprema

ostala oprema

oružje, streljivo i ratna tehnika

tehnička kultura (poveznica iz kulture)

strategija razvoja tehničke kulture

organizacija i institucije tehničke kulture

tehnička kultura po ograncima

Naravno, moguća je i druga solucija, tj. neki sažetak nacionalnih klasifikacija proizvoda i usluga ili drugih, ali mislim da ni to ne bi bila prava rješenja, a neke (npr. bivša carinska klasifikacija) su prava katastrofa (sadrže npr. "škare za lim plave boje" - što ako su žute ?).

Bela 02:23, 18. srpanj 2007. (CEST)

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Ivan_%C5%A0tambuk"

---

Zamisli da te netko za stolom zamoli da mu dodas sol, a ti mu iskrcas kamion soli na glavu :). Otprilike takjo izgleda ovo gore, sto si napravio.

Dakle, ovdje gore ima materijala za 5 godina rasprave. Zasigurno ce se netko sloziti s jednim dijelom, a s drugim nece, pa je svakako rasprava o prijedlogu u cijelosti neizvediva.

Prvo, nitko ovo gore nece procitat do kraja.

Drugo, nisi uopce provjerio kakvo je stanje sa kategorijama na wikipediji i je li stanje u nekim producjima vec vrlo slicno necemu od ovoga gore

Trece, kategorije se rade na temelju postojecih clanaka, a ne obratno. Kategorije svakako ovise o broju clanaka u pojedinim podrucjima.

Cetvrto, ovo je odnegdje prepisano, sto zakljucujem na primjeru stavke "ekonomska geografija (s tehnološkom kartom svijeta)". Kakva karta svijeta? Gdje?

Predlazem ti da se uhvatis jednog podrucja (medicina, plovila, alati, prehrana, ... stogod), dobro proucis trenutno stanje i tek onda na osnovu toga predlozis neke konkretne promjene.

Pozdrav. --Ante Perkovic 16:00, 18. srpanj 2007. (CEST)

---

ovu kobasicu fakat nemam namjeru čitati... jel ovo raprava o predlošku ili kategoriji ... Duh Svemira 21:02, 18. srpanj 2007. (CEST)

Razredba tehnoloških polja

Pravilo je na hrv. wikipediji da se kategorije ne otvaraju osim ako imaju bar 5 članaka (odnosno ako autor ne planira popuniti tu kategoriju člancima u dogledno vrijeme). Nemam potpunu perspektivu na trenutno prisutne članke na hrv. wikipediji o svim poljima čiju razredbu predlažeš, no čini mi se da bi kategorije dobrog dijela od njih ostale prazne.

Mislim da bi za početak bilo dobro prvo prevesti sa engl. wiki predložak en:Template:Technology. Klikanjem na neku od poveznica tog skupnog predloška bi se otvarali matični članci za pojedino područje, koji bi mogli sadržavati ili popis poddisciplina ili neki drugi skupni predložak (npr. en:Template:Music Technology).

Nema smisla brzati sa stvaranjem kategorija ili skupnih predložaka ako bi oni svi bili crveni od nepostojećih wikipoveznica - najbolje bi bilo postaviti kostur slijedeći pristup "od vrha prema dnu".

Evo stvorio sam Predložak:Tehnologija, slobodno prevedi u izvornom kodu štogod znaš.

Za medicinu - dobro bi bilo za početak klonirati sa engl. wiki en:Template:Medicine, i ako bude potrebe, i ostale iz en:/Category:Medical_navigational_boxes koji se odnose na pojedina medicinska područja. Pitanje je koliko za svim time ima potrebe, uzimajući u obzir relativnu oskudnost i medicinskih i tehnoloških članaka na hrv. wikipediji.

Bilo bi dobro da si ovo posavio u Kafiću, pa da vide i oglase se i ostali.

Pozdrav, --Ivan Štambuk 13:33, 18. srpanj 2007. (CEST)

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Bela"

Navbox generic ne valja

Hrvatska inačica {{Navbox generic}} predloška ne valja. Neki mudrijš je hardkodirao CSS za centrirano poravnanje, a pritom je ostavio style/bodystyle parametre (koji stoga dakako uopće na rade). Osim toga, kopiranje koda predloška sa engl. wiki daje neku čudnu tablicu bez granica i boja ?)

Jednom kad se ovaj predložak u cijelosti prevede, zamijenit ću korišteni Navbox generic s klasičnom tablicom koja bi trebala raditi bez problema. --Ivan Štambuk 14:15, 18. srpanj 2007. (CEST)

Nisam baš prijatelj prepisivanja onoga što su drugi koncipirali (stav je valjda rezultat inovatorske "bolesti"), je se time prepisuju i greške, a koncepcijske greške nisu nešto što bi trebalo željeti. Ako tome dodam moj engleski, to mi miriši na odustanak. Dakako treba po mogućnosti znati što su drugi napravili, ali prvenstveno da bi se napravilo bolje (E, sad će ispast da se pravim važan !). Prijedlog sam uvalio jer sam objavio poziv u kafiću kako ste mi savjetovali (tj. sad ću ga postavit). Bela 14:29, 18. srpanj 2007. (CEST)

To dovodi do NIH (Not Invented Here) sindroma u kojem svatko otkriva "toplu vodu" :D

Evo preveo sam u cijelosti ovaj predložak, ako misliš da neko krucijalno vršno polje tehnologije nedostaje slobodno ga sam dodaj ili navedi ovdje pa ću ja dodati. Ovako mi se čini poprilično potpuno (iako za dobar dio ovih nisam nikad u životu čuo..). --Ivan Štambuk 20:29, 18. srpanj 2007. (CEST)

Vidim da mnogima smeta preopširnost, no problem nije u tome, Skratiti je lako. Toliko engleskoga - doslovno prevođenje predloška - sam i ja znao, no trebalo je zakopati dublje. Mislim da stvaranje hrvatske wikipedije doslovnim prevođenjem američke, bar u pojedinim segmentima nije dobar pristup. To je kao da naseliš jato pingvina na Hvar i očekuješ da se tamo lijepo množe i napreduju. Prvo zbog toga što u hrvatskom gospodarstvu pojedini uvriježeni termini ne odgovaraju doslovnim prijevodima engleskih, a mi bi prvenstveno trebali objasniti što pojedini pojmovi znače nama, a tek sekundarno (možda) spomenuti što znače drugima. Drugo i važnije, naša wikipedija bi u hijerarhiji trebala slijediti naše prioritete, koji mogu biti različiti od tuđih. Primjerice u izvornoj engleskoj kategoriji "vojska" prvu podkategoriju čine "bombe". Pa naravno, kad je planeta od pola km ispod zemlje i mora do orbite krcata američkim nuklearnim glavama i tehnikom koja ih treba lansirati, koja guta ogroman ekonomski potencijal, zapošljava ogroman industrijski i znanstveni kompleks itd. Nama, koji uglavnom nismo ni nuklearni cilj, su bojeve glave trinaesta rupa na svirali. Brine nas jedino kako će planeta, a snjom i mi podnijeti slijedećih 500 megatona kad se kakav Bin Laden sjeti isprobati svoje umijeće. Dakle kod nas tome pripada neko sporedno mjesto u radiološkoj zaštiti. I dalje mislim da stvaranje kategorija prema postojećim člancima bez suvislog "kostura" enciklopedije stvara kaos. Stvar je dogovora koliko u "tezama" treba ići detaljno. No očito me dosadašnja rasprava ne podržava, pa s ovim prestajem tupiti i nastojat ću se uklopiti u običaje, ma kakvi bili.

P.s. ono "gore" nije od negdje prepisano. Nemam pojma gdje je tehnološka karta svijeta, ali vjerujem da postoji, pa bi je bilo dobro naći, a ako je nema bilo bi je dobro napraviti. Hvala svima na strpljenju.

Bela 04:26, 20. srpanj 2007. (CEST)

Najmanji je problem već postojeće članke kategorizirati ili ih organizirati preko skupnih predložaka. Kao što vidiš iz već postojećih crvenih poveznica u predlošku Tehnologija - dobar dio temeljnih uopće ni ne postoji, a i dobar dio onih koji postoji su u začetcima. Na wikipediji su nažalost brojčano puno agilniji društvenjaci nego inženjeri i znanstvenici :/ --Ivan Štambuk 18:31, 20. srpanj 2007. (CEST)

Pokušat ću pokrenut moje inovatore da se angažiraju (ima nas svih vrsta i nivoa od amatera, mehaničara i pravnika do doktora nauka), a i sam ću sudjelovat koliko stignem. Bela 17:14, 21. srpanj 2007. (CEST)

preopširnost

»Vidim da mnogima smeta preopširnost, no problem nije u tome, Skratiti je lako.«

(Bela)

Jest, upravo je u tome problem. Nitko neće odvojiti 2 sata samo da bi skužio o čemu se radi. Svi ovo rade dobrovoljno i radije će se pozabavit drugim poslićima nego sve ono čitat. Ako je lako skratiti, onda skrati. --Ante Perkovic 13:40, 28. srpanj 2007. (CEST)