Razgovor o kategoriji:Makedonci u Pirinskoj Makedoniji

S obzirom da se ovdje isključivo radi o Makedoncima u Bugarskoj, a ne o npr. gradovima u Pir. Mak., mislim da bi ih bilo bolje grupirati u kategoriju drugog naziva. Npr. Kategorija:Makedonci u Bugarskoj ili tako nešto. --Ante Perkovic 16:35, 19. travanj 2007. (CEST)

Pirinska Makedonija

Ante, “Makedonci u Bugarskoj” je posve druga tema od teme “Pirinska Makedonija”. “Makedonci u Bugarskoj”, mogao bi biti zaseban članak, dok “Pirinska Makedonija”, po mom dubokom uvjerenju, zahtijeva i kategoriju i članak na tu temu.

Budući da sam nov na “Wikipediji”, pametniji i iskusniji od mene će sve to dovesti u enciklopedijsku ravnotežu, ali potrebno je te razlike jasno obrazložiti.

Riječ je, naime, o tome da je Pirinska Makedonija oblast, dio nekad cjelovitog zemljopisnog i etničkog teritorija Makedonije, koji je Mirom u Bukureštu 1913. dodijeljen Bugarskoj državi i od toga časa njezina je povijest preusmjerena na dva (paralelna) kolosijeka: a/ život Makedonaca unutar bugarske države i prihvaćanje povijesnih realiteta i b/ borba za nacionalna prava Makedonaca u Pirinskoj Makedoniji koja traje do dandanas. Taj dio povijesti pod b/ pripada kontinuiranoj i za taj prostor nedjeljivoj povijesnoj događajnici od sredine 19. st. do danas. Neobjektivno bi bilo i zamućujuće Pirince miješati s ostalim Makedoncima u Bugarskoj, jer se onda objektivnosti oduzima ona izoštrenost i povijesnog, i gospodarskog i kulturološkog fenomena koji se zove “Pirinska Makedonija”.

Tema “Makedonci u Bugarskoj”, pak, podrazumijeva život i djelovanje Makedonaca iz raznih krajeva Makedonije (i Vardarske i Egejske Makedonije) u Bugarskoj. Tijekom 19. st. mnogi su makedonski ugledni intelektualci živjeli i djelovali u Bugarskoj, osobito u Sofiji (kao što su, uostalom, drugi živjeli i djelovali u Bukureštu, Beogradu, Ateni ili Petrogradu). Oni Makedonci koji su živjeli u Sofiji, a tamo ih je bilo najviše, bili su međusobno povezani nacionalno, kulturološki i ekonomski, ali njihovo je referentno mjesto bila tada još uvijek cjelovita Makedonija unutar Turskoga Carstva, čiji je administrativni naziv bio Rumelija. To je, dakle, bila - emigracija iz Makedonije, dok je u Pirinskoj Makedoniji stanovništvo autohtono. Od svršetka Balkanskih ratova samo do konca Drugoga svjetskog rata grčke su vlasti iz Egejske (ili Bijelomorske, ili Primorske) Makedonije raznim pritiscima i nasiljem prognale oko 150-200 tisuća Makedonaca, umjesto njih dovodeći dobjeglice Grke i Negrke iz Male Azije, Istočne Trakije i Carigrada, koje su te vlasti smatrale Grcima, poput Karamanlija (Turci pravoslavci), Armenaca, Laza, Čerkeza, Kurda i drugih etničkih skupina. Tada je u Bugarsku pred nasiljem grčkih vlasti prebjeglo ili protjerano oko 40.000 Makedonaca. Dio njih zadržao se u Pirinskoj Makedoniji, a dio ih se rasporedio po cijeloj Bugarskoj, i opet najviše u Sofiji. Tamo je između dva svjetska rata kulturno i političko djelovanje Makedonaca bilo iznimno snažno, u mnogočemu kotroverzno, ali snažno. Tamo su se našli i mnogi Makedonci, sudionici Ilindenskog ustanka iz raznih krajeva Makedonije. Tamo je koncem tridesetih godina stvoren “Makedonski književni kružok” koji je vodio Nikola Vapcarov. U Sofiji su postojali cijeli makedonski gradski kvartovi, poput Đevđelijskog ili Kruševskog kvarta i tsl. Mnogi Makedonci akulturirali su se i prihvatili novi povijesni realitet, tj. život u bugarskoj državi, kao što je to bio slučaj i s onima koji su ostali u Kraljevini Jugoslaviji ili Grčkoj. Štoviše, mnogi su se uključili i u politički život i bivali birani za bugarske zastupnike, uglavnom kao predstavnici ljevice.

Sve ovo se, međutim, nije baš previše ticalo Pirinske Makedonije na način koji bi je sada smještalo u istu temu s Makedoncima u Bugarskoj. Pirinska Makedonija bila je i ostala posve izdvojenom temom, kao što je to slučaj i s Egejskom Makedonijom. To su toliko izdvojene teme i toliko stalno zamagljivane neistinama i trpane u zajednički južnobalkanski koš, da vjerujem da ćemo mi na Wikipediji to odraditi tako da činjenice i podaci, ali i ukupna slika, budu svakom korisniku transparentni i izdvojeni u cjelini slike toga prostora.

Ante, oprosti na duljini, ali i na pogrešno pritisnutom gumbu, pa se prvi dio odgovora ponavlja. Ova druga “pošiljka” bit će u redu . Hvala. Pozdrav.

--Giceto 21:45, 19. travanj 2007.

Pirinska Makedonija, dod.

Poštovani Ante, razmišljao sam još malo o vašoj primjedbi i sugestiji. Mislim da bi najispravnije i “najprohodnije” bilo ovako: Kategorija “Bugarska”, podkategorija “Pirinska Makedonija”, koja bi onda obuhvatila i ljude, i toponime i druge pojmove koji ulaze u tu cjelinu/podkategoriju. Pozdrav.

--Giceto 28:50, 20. travanj 2007.

Predlažem da se članci o Makedoncima u pirinskoj Makedoniji jednostavno prebace pod Kategorija:Makedonci u Pirinskoj Makedoniji. Nju bi za sad pod Kategorija:Bugarska, a kasnije pod Kategorija:Makedonci (za ovu kategoriju još nema velike potrebe, kao za npr. Kategorija:Hrvati). --Tycho Brahe 09:54, 2. svibanj 2007. (CEST)

• ZA --Ante Perkovic 10:25, 26. srpanj 2007. (CEST)
• ZA ----Flopy 12:17, 9. svibanj 2007. (CEST)
• ZA--Suradnik13 18:20, 19. srpanj 2007. (CEST)