Dodatak:Popis onečišćenja naftom i naftnim derivatima u Hrvatskoj[uredi kôd]
Treba li (Bi li bio koristan) takav popis?
Koji naziv članka staviti? Jer, trebalo bi uklopiti i ostala zagađenja tog tipa, npr. izlijevanje kemikalija, zapaljivih tvari, nagrizajućih tvari, plina... [1].
Kriterij za uvrštavanje na popis trebao bi biti, najlogičniji, volumen izlivene tekućine/plina (u litrama). Što uzeti za minimum: 5 000l, 10 000l, 15 000l ili više? Uzeti u obzir da automobilska cisterna ima zapremninu od 35000-45000l, vagonska cisterna 70-110m3 / 70 000-110 000l (a možda ima i većih).
DA! @Setenzatsu.2 super da to hoćeš raditi i još ovako pregledno. Bojim se da ovdje nema prethodnih praksi, pa ti je bolje pitati za međunarodna iskustva. Moja osoba za ovo je na Meta serveru @Ainali koji zan i tehnički i sadržajno šta ima smisla! Moj prijedlog bi bio da to probaš raditi s njim u Wikidata (unos podataka), a da onda tablice generirane od tamo prikazuješ na HR Wikipediji (a dostupno i za druge) unutar članka koji se možda zove opisno kao što si i predložio Pregled onečišćenja naftom i naftnim derivatima u Hrvatskoj. --Zblace (razgovor) 08:49, 12. prosinca 2021. (CET)[odgovori]
Hvala. Odustajem nakon povremenih pokušaja protekle tri godine. Primarni razlog - iako je poprilično teško naći eko-katastrofe koje su se dogodile u Hrvatskoj, jer ipak nisu na razini onih koje se događaju u npr. SAD-u pa novinarima nisu posebno interesantne - čak i kada se nađu, 3 najvažnije metrike (apsolutni no-braineri; površina zahvaćenog područja, volumen izlivenog zagađivača i broj stradalih uglavnom nisu izneseni, čak niti nekakve projekcije. I dalje mislim da članak ima smisla pa ako netko želi pokušati ostavljam ideju/format. Prema onome na što sam naišao čini se da ih ima barem 20-30. ovo u nastavku imam do sad i ostavljam na korištenje:
Dodatak:Popis ekoloških katastrofa u Hrvatskoj
Popis sadrži sve ekološke katastrofe na teritoriju Hrvatske - koje su izvor imale unutar teritorija Hrvatske ili je izvor bio van teritorija Hrvatske, ali je također zahvaćen i teritorij Hrvatske - u kojima se u prirodu nekontrolirano ili namjerno (u tajnosti ili pod krinkom zakona) izlilo minimum 50 000l (=50kl, =50m3; malo više od zapremnine jedne auto-cisterne) nekakvog zagađivača/onečišćivača. Iznimka su radioaktivno onečišćenje te korištenje kemijskog i biološkog oružja, čije se sve instance navode. Neke ekološke katastrofe su industrijske nesreće.
Popuštanje svoda betonskog tunela koji ispod otpada na odlagalištu Lakota provodi bujične vode prema koritu Pazinčice. U otpadu je prevladavao vapnenački prah iz obližnje pilane tvrtke Kamen. Pazinčica je izgledala kao mlijeko.
Kradljivci starog željeza presjekli su čelične cijevi između dvaju spremnika za mazut propale tvornice Glinica. Ukradeno je 3t bakra iz transformatora, a da bi se izvukao bakar potrebno je ukloniti visoko kancerogeno PCB ulje koje je pušteno u prirodu. Ukradeno je stotinjak radioaktivnih doza tzv. mjerača protoka u konzervama od pet kilograma, koje su seljaci u obližnjim Jasenicama kasnije koristili kao utege za sijeno.
Nakon milijunske sanacije odlagališta otpada Lakota. Iznimna količina kiše koja je tijekom tri dana pala prouzročila je veliki broj odrona na Pazinštini i isprala je otpad s odlagališta u Pazinčicu.
Potencijalno: u dva ili tri navrata tankeri se nasukali, bila je neka nesreća na naftnoj platformi, Slavonski brod (zagađen zrak zbog neke tvornice ili sl. u Slavonskom ili Bosanskom Brodu, velik broj tumora)
2015, jutarnji list: "Požar, potonuće i izlijevanje naftnog tereta smatra se najgorim scenarijem na Jadranu. No, takvo se nešto, koliko god se o tome pričalo, dosad nije dogodilo. Usprkos tome, prema podacima Europske komisije i Joint Research Centra, u razdoblju od 1999. do 2002. u Jadranu je godišnje zabilježeno oko 250 izlijevanja nafte, a naftna mrlja koja je pri tome nastala u zbroju iznosi tri površine otoka Cresa." - ovo zvuči neistinito. u 3 godine (jedino ako nije tipfeler pa bi trebalo biti " 1999. do 2012.") mrlja površine Cresa neće nastati izlijevanjem kanistara
