Razgovor o kategoriji:Katastrofe u Hrvatskoj

Dodatak:Popis onečišćenja naftom i naftnim derivatima u Hrvatskoj

• Treba li (Bi li bio koristan) takav popis?
  • Koji naziv članka staviti? Jer, trebalo bi uklopiti i ostala zagađenja tog tipa, npr. izlijevanje kemikalija, zapaljivih tvari, nagrizajućih tvari, plina... [1].
  • Kriterij za uvrštavanje na popis trebao bi biti, najlogičniji, volumen izlivene tekućine/plina (u litrama). Što uzeti za minimum: 5 000l, 10 000l, 15 000l ili više? Uzeti u obzir da automobilska cisterna ima zapremninu od 35000-45000l, vagonska cisterna 70-110m3 / 70 000-110 000l (a možda ima i većih).

Šira Lokacija	Uža Lokacija	Volumen [l]	Izliveno*	Prijevoz**	Datum	Bilješke	Ref
Skrad	rijeka Dobra	15000	dizel	auto-cisterna		primjer	[2]

* nafta, dizel,mazut, bitumen, lož ulje,ulje,amonijak,bezolovni benzin, maziva, kemikalije, propan butan...
** auto-cisterna, vagonska cisterna, tanker, naftna platforma... Setenzatsu.2 (razgovor) 21:53, 7. studenoga 2021. (CET)

DA! @Setenzatsu.2 super da to hoćeš raditi i još ovako pregledno. Bojim se da ovdje nema prethodnih praksi, pa ti je bolje pitati za međunarodna iskustva. Moja osoba za ovo je na Meta serveru @Ainali koji zan i tehnički i sadržajno šta ima smisla! Moj prijedlog bi bio da to probaš raditi s njim u Wikidata (unos podataka), a da onda tablice generirane od tamo prikazuješ na HR Wikipediji (a dostupno i za druge) unutar članka koji se možda zove opisno kao što si i predložio Pregled onečišćenja naftom i naftnim derivatima u Hrvatskoj. --Zblace (razgovor) 08:49, 12. prosinca 2021. (CET)

Inače, imamo Kategorija:Industrijske nesreće (en:Category:Industrial accidents and incidents), i tamo bi to svrstali, a na en wiki možeš potražiti inspiraciju za ideju. —Argo Navis (razgovor) 09:14, 12. prosinca 2021. (CET)

Hvala. Odustajem nakon povremenih pokušaja protekle tri godine. Primarni razlog - iako je poprilično teško naći eko-katastrofe koje su se dogodile u Hrvatskoj, jer ipak nisu na razini onih koje se događaju u npr. SAD-u pa novinarima nisu posebno interesantne - čak i kada se nađu, 3 najvažnije metrike (apsolutni no-braineri; površina zahvaćenog područja, volumen izlivenog zagađivača i broj stradalih uglavnom nisu izneseni, čak niti nekakve projekcije. I dalje mislim da članak ima smisla pa ako netko želi pokušati ostavljam ideju/format. Prema onome na što sam naišao čini se da ih ima barem 20-30. ovo u nastavku imam do sad i ostavljam na korištenje:

Dodatak:Popis ekoloških katastrofa u Hrvatskoj Popis sadrži sve ekološke katastrofe na teritoriju Hrvatske - koje su izvor imale unutar teritorija Hrvatske ili je izvor bio van teritorija Hrvatske, ali je također zahvaćen i teritorij Hrvatske - u kojima se u prirodu nekontrolirano ili namjerno (u tajnosti ili pod krinkom zakona) izlilo minimum 50 000l (=50kl, =50m3; malo više od zapremnine jedne auto-cisterne) nekakvog zagađivača/onečišćivača. Iznimka su radioaktivno onečišćenje te korištenje kemijskog i biološkog oružja, čije se sve instance navode. Neke ekološke katastrofe su industrijske nesreće. Kazalo ██ industrijska nesreća ██ teroristički napad Naziv eko-katastrofe Lokacija eko-katastrofe Zahvaćeno područje [km2] Zagađivač(i) Objekt uzroka Broj žrtava Datum Bilješke Ref Volumen [m3], [kl] Vrsta smrtno stradali kronično oboljeli Eksplozija tankera Tomislavgrad Solin, Sveti Kaj tanker 1 0 1997. Pazin, Pazinčica vapnenački prah odlagalište otpada 0 0 1.6.2018. Popuštanje svoda betonskog tunela koji ispod otpada na odlagalištu Lakota provodi bujične vode prema koritu Pazinčice. U otpadu je prevladavao vapnenački prah iz obližnje pilane tvrtke Kamen. Pazinčica je izgledala kao mlijeko. Zrmanja 44000+5 mazut, PCB ulje, radioaktivni uran tvornica 0 ? 16.4.2004. Kradljivci starog željeza presjekli su čelične cijevi između dvaju spremnika za mazut propale tvornice Glinica. Ukradeno je 3t bakra iz transformatora, a da bi se izvukao bakar potrebno je ukloniti visoko kancerogeno PCB ulje koje je pušteno u prirodu. Ukradeno je stotinjak radioaktivnih doza tzv. mjerača protoka u konzervama od pet kilograma, koje su seljaci u obližnjim Jasenicama kasnije koristili kao utege za sijeno. Pazin, Pazinčica i Pazinska jama plastika, guma, građevinski otpad, agrotekstil odlagalište otpada 0 0 4.2.2019. Nakon milijunske sanacije odlagališta otpada Lakota. Iznimna količina kiše koja je tijekom tri dana pala prouzročila je veliki broj odrona na Pazinštini i isprala je otpad s odlagališta u Pazinčicu. Potencijalno: u dva ili tri navrata tankeri se nasukali, bila je neka nesreća na naftnoj platformi, Slavonski brod (zagađen zrak zbog neke tvornice ili sl. u Slavonskom ili Bosanskom Brodu, velik broj tumora) 2015, jutarnji list: "Požar, potonuće i izlijevanje naftnog tereta smatra se najgorim scenarijem na Jadranu. No, takvo se nešto, koliko god se o tome pričalo, dosad nije dogodilo. Usprkos tome, prema podacima Europske komisije i Joint Research Centra, u razdoblju od 1999. do 2002. u Jadranu je godišnje zabilježeno oko 250 izlijevanja nafte, a naftna mrlja koja je pri tome nastala u zbroju iznosi tri površine otoka Cresa." - ovo zvuči neistinito. u 3 godine (jedino ako nije tipfeler pa bi trebalo biti " 1999. do 2012.") mrlja površine Cresa neće nastati izlijevanjem kanistara

Setenzatsu.2 (razgovor) 18:52, 12. lipnja 2024. (CEST)