Prijeđi na sadržaj

Razgovor Wikipedija:Informatičko nazivlje

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o stranici Wikipedija:Informatičko nazivlje.
Rad na člancima
Pismohrane:


Smjernice

[uredi kôd]

Nije na nama (suradnicima Wikipedije) zadatak normiranja hrvatskoga jezika, ali korisno je biti informiran kojim se načelima valja rukovoditi:

  1. Načelo prvenstva hrvatskih naziva znači da prvenstveno treba rabiti hrvatske nazive, uz uvjet da oni postoje i da su poznati sudionicima komuniciranja.
  2. Načelo tvorbe hrvatskih naziva znači, da ako ne postoje hrvatski nazivi za neke pojmove, treba pokušati tvoriti nove nazive normiranim ili makar razumnim postupcima tvorbe riječi u hrvatskome jeziku, tako da ih makar po analogiji mogu razumjeti sudionici komuniciranja. Treba "skovati ono što se može razumljivo i upotrebljivo skovati".[1]
  3. Načelo preuzimanja naziva znači da se, ako je potraga za postojećim nazivom neuspjela, te ako iz bilo kojih razloga nije uspjela ni tvorba novoga naziva, može preuzeti naziv iz drugoga jezika (jezika davatelja), tako da je preuzeti naziv i oblikom u skladu s hrvatskim jezikom (fonološki, morfološki i tvorbeno), te da se sintaktički može uklopiti u rečenicu hrvatskoga jezika.
  4. Načelo prednosti izvornih jezika, znači da valja nazive uzimati iz izvornoga jezika, što su u znanstvenome nazivlju grčki i latinski, a ne iz posredničkih jezika, posebno ako takvi nazivi već imaju tradicijske oblike u hrvatskome jeziku.
  5. Načelo tvorbenosti znači da se od izabranih naziva mogu tvoriti druge riječi. U hrvatskom jeziku se prirodnim postupkom, većinom od imenica mogu lako tvoriti ostale vrste riječi. Stoga je iskustvo pokazalo da je pri stvaranju novoga naziva ili preuzimanju novoga naziva iz drugoga jezika, uputno prvo tvoriti imenicu.
  6. Načelo sažetosti znači da naziv treba biti jezgrovit, sastavljen od što je moguće manje riječi. U nazivima s više riječi valja kadšto primjenjivati zalihost jezika, što omogućava izostavljanje nekih dijelova naziva, ako to izostavljanje ne može uzrokovati zabunu.
  7. Načelo prednosti pridjeva pred genitivom znači da će u hrvatskom jeziku prednost imati podrobniji opis pojma pomoću pridjeva prema opisu pojma genitivom.
  8. Načelo ključne riječi znači da u nazivu sastavljenom od više riječi postoji ključna riječ koja označava polazni ili središnji pojam, po kojoj se pretraživanjem može doći do toga pojma.
  9. Načelo praktičnosti znači da će u konačnom izboru prednost imati nazivi koji su sudionicima komuniciranja već poznati, koji su oblikom slični već postojećim nazivima, te oni koji su već u uporabi prema onima koji su potpuno novi i sl.

Izvor

[uredi kôd]
  1. Ladan, Tomislav, Popišimo strukovna jezična blaga. Mjeriteljski vjesnik 12(1994)3, str.2171-2174.