Razgovor:Zlatibor
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Zlatibor. | |||
---|---|---|---|
| |||
Pismohrane:
|
Ne mogu raspravljati s jednim Hrvatom kako treba govoriti i pisati hrvatski jezik, jer dakako jedan Hrvat to bolje zna od mene Srbina Zlatiborca. Ipak, malo mi je neobična izmjena riječi varošica u riječ zaselak. Kod nas se zaselak kaže za dio sela - jedno selo se dijeli na više zaselaka. A varošica je nešto između sela i grada, dakle gradić, ali opet nije pravi grad. Moje lično mišljenje je da je Čajetina jedno najobičnije selo, ali 1931. godine, Ministarstvo unutarnjih djela Jugoslavije je donijelo odluku da je proglasi za varošicu. Ili zaselak, ako je to pravo na hrvatskom...
- Moja pogreška. Stavi onda "naselje", to je najsigurnije. --Zmaj 11:22, 24 Jun 2005 (CEST)
- Koliko je meni poznato, varoš = grad, varošica = gradić. Krešimir Ižaković 11:29, 24 Jun 2005 (CEST)
- Da, i ja sam mislio predložiti "gradić", ali što ja znam, ipak je to strani jezik. --Zmaj 11:30, 24 Jun 2005 (CEST)
- Ja sam s istoka Hrvatske, pa ga prilično poznajem. :o) Krešimir Ižaković 11:42, 24 Jun 2005 (CEST)
Vi se Hrvati možete zezati ovdje koliko želite! Da, i ja mislim i tvrdim, pa i govorim da su hrvatski i srpski odvojeni jezici. Odvojeni da, ali ne i toliko razlličiti, ne? U svakom slučaju, ovo je hrvatska Wikipedia, i ja mislim da bi svi članci ovdje trebali biti na hrvatskom jeziku. Moj je hrvatski loš, pa bih volio da me vi kojima je to maternji jezik ispravite. Ali vidite da se ni vi sami ne možete složiti oko nekih stvari! Ja sam dodao članak Kraljeve Vode, i tu sam za Čajetinu napisao zaselak. Naselje je pogodan naziv. Ali gradić - to ne mogu da prihvatim. Čajetina nema ništa što bi je makar posredno povezalo sa nečim gradskim.
- Koliko ja vidim, uopće nije problem u hrvatskom jeziku. Koristiš riječ varošica, što je u prijevodu - gradić, a u isto vrijeme ne prihvaćaš da je to gradić. I tko se onda ne može složiti? Mi ili ti? :o) Krešimir Ižaković 14:52, 24 Jun 2005 (CEST)
- Dobro, može naselje, nećemo se sada oko toga svađati. Tvoj hrvatski uopće nije loš. Samo ti piši, rado ćemo ispravljati, glavno je da se trudiš. Ono što mi ide na živce su ljudi koji samo preslikaju članak sa srpske Wikipedije. Na primjer, neki dan je Pokrajac zalijepio članak Willy Brandt. Preveo sam ga na hrvatski, ali to je prava gnjavaža i ubuduće ću odmah brisati takve članke.--Zmaj 14:54, 24 Jun 2005 (CEST)
- Slažem se sa svime. Krešimir Ižaković 15:00, 24 Jun 2005 (CEST)
Ispričavam se, a zašto bi brisao takve članke? Možda nekog drugog ne nervira... Ti se ubuduće nemoj obazirati na moja dobra dela i pusti nekog drugog da se "gnjavi". U svakom slučaju, hvala što si ovaj članak lektorisao na kog sam uložio dosta vremena. Pozdrav, --Pokrajac 01:44, 25 Jun 2005 (CEST)
- Evo o čemu se radi: srpski je strani jezik. Ako ćemo na hrvatsku Wikipediju stavljati članke na stranom jeziku bez prevođenja, onda možemo odmah članke sa svih Wikipedija premjestiti na hrvatsku i imat ćemo najveću Wikipediju na svijetu. Ovo nije karikiranje nego činjenica. --Zmaj 08:53, 27 Jun 2005 (CEST)
- Dobro, znači ti misliš da se nas dvojica ne razumijemo kad pišemo jedan drugome. Ali pošto ne bi htio dozvoliti da ovo preraste u jezikoslovnu raspravu, rećiću svoje mišljenje, a to je da su bosanski, hrvatski i srpski jezici zapravo jedan jezik i nikakva politika i nacionalizam u suprotno me neće i ne mogu uvjeriti. Pozdrav, --Pokrajac 16:03, 27 Jun 2005 (CEST)
- Majstore, što se nas tiče, misli što god hoćeš. Ali tvoje mišljenje o jezicima nije mjerodavno na hrvatskoj Wikipediji. Mi ne dolazimo na srpsku Wikipediju prodavati mišljenja o vašem jeziku, pa zauzvrat očekujemo isto na našoj. Pozdrav. Krešimir Ižaković 16:16, 27 Jun 2005 (CEST)
- Hm, na tvoju žalost, ja ću i dalje dolaziti na hr Wikipediju, jer ona nije u vlasništvu niti Hrvata niti države Hrvatske. Dolaziću ovdje itekako sve dok budem razumio riječi koje se na njoj nalaze, a razumiću ih još duugo. Iznenađen sam tvojim stavom koji me tjera odavde, jer njega mogu saopštiti samo ljudi koji mrze. --Pokrajac 16:20, 27 Jun 2005 (CEST)
- Na tvoje veliko nerazumijevanje hrvatskog jezika, nitko ti nije napisao da ne smiješ dolaziti. Rečeno je samo da ovdje vladaju pravila hrvatskog jezika, te da ne treba drugima prodavati mišljenja o njihovom jeziku... nadalje, da ako mi nešto ne činimo drugima, ne želimo da oni to čine nama. Npr. ja ne dolazim na srpsku Wikipediju s tvrdnjama da je vaš jezik isti kao naš. Jasno sada? Nitko te ne tjera odavde, ali se drži pravila koja ovdje vladaju. To čine razumni i pošteni ljudi. Ja ne igram nogomet s društvom po pravilima koja sam si sam zacrtao i koja meni pašu, već po pravilima koja čine tu igru. Vrlo jasno i jednostavno. Svako tko dolazi negdje ne poštujući pravila te institucije, zaslužio je isti odgovor. Krešimir Ižaković 16:26, 27 Jun 2005 (CEST)
- Ma jasno je meni da moje mišljenje ovde nije merodavno... Ja sam samo rekao ono što mislim i to ću uvek govoriti, ali neću ni insistirati da ono ovde preovlada ako je očito većinsko raspoloženje onakvo kakvo je. Druga je stvar stavljati latinički tekst sa sr Wikipedije. Ja mislim da je to uredu, pogotovu ako se uzme u obzir nevelika razlika između jezičkih varijanti. Diskusiju o tome, ako hoćeš, možeš prebaciti na drugo mesto, jer je ovde glupo o tome pričati. --Pokrajac 16:36, 27 Jun 2005 (CEST)
- Ne da mi se više raspravljati, sve što je trebalo biti rečeno, rečeno je. Tekst na stranom jeziku ili stranom pismu ne spada u članke bilo koje nacionalne Wikipedije. Tko želi staviti takav tekst neka ga stavi na stranicu rasprave, pa će ga jednog lijepog dana netko prevesti - ako se kome bude dalo budući da je to gubitak vremena i gnjavaža, kao što je to već Zmaj lijepo rekao. Do tada ću takve prevoditi ako su dovoljno mali, a premještati na raspravu ako su veliki. I da, možemo završiti i s ovom gnjavažom. Pozdrav! Krešimir Ižaković 08:54, 28 Jun 2005 (CEST)
Zlatiborci od sviju Srba govore najčistijim i najpravilnijim jezikom i naglaskom. Vrlo su gostoljubivi.
B...b..buaahahahah...Mir Harven 18:40, 24 Jun 2005 (CEST)
Jako smešno? --Саша Стефановић разговор 18:59, 24 Jun 2005 (CEST)
Ne, pazite ljudi: Čajetina, ili Chayton city, po lokalnom žargonu, je ime mesta i opštine u Zlatiborskom okrugu i jedna je od razvijenijih. Turistički centar i naselje Zlatibor potpadaju pod Čajetinu. Mire, nemoj se smejati. Poznata je stvar da se u Zlatiborkom okrugu priča "najčistije". Pa šta ako su gostoljubivi? Ljudi od Čačka preko Užica do Nove Varoši su izuzetno gostoljubivi i društveni. Da li si ikada bio na Zlatiboru? Pozdrav, --Pokrajac 01:33, 25 Jun 2005 (CEST)
- Ma, nije to loše, no- komično je. Prvo, da neki okrug govori "najčistijim jezikom" je nerealno, jer je svaki književni jezik konstrukt. Nema nijednoga dijela stanovništva koji bi "prirodno" govorio književnim jezikom- to ne postoji ni u kom narodu (npr. kod Rusa, Francuza ili Engleza). Drugo- "srpski naglasak". Ta kategorija ne postoji. Treće-gostoljubivost. OK, može, no- to je malo naivno i stereotipno, kao da se kaže da su Irci ekstravertni i ratoborni, Šveđani hladni i bez seksualnih ograda, Englezi licemjerni. Mir Harven 11:08, 26 Jun 2005 (CEST)
Dakle, ovdje se dosta toga dogodilo otkad ja nisam bio tu? No, nemojte da ovo preraste u međunarodni konflikt. Prvo, Pokrajac je u pravu. Današnji hrvatski i srpski su isti jezici. Nije uvijek tako bilo, ali jeste od kada je Ljudevit Gaj prihvatio SRPSKU štokavštinu i SRPSKU ijekavštinu. Drugo, Vuk Stefanović Karadžić, koji je uredio današnji srpski književni jezik, uradio je to po ugledu na zlatiborski govor. Dakle, mi Zlatiborci doista govorimo najpravilnije. I treće, varošica ni u srpskom, te ni u hrvatskom, još jednom kažem, ne može biti gradić. Status "varošica" je ispod statusa "gradić". A koliko smo mi gostoljubivi, vidjet ćeš ako dođeš na Zlatibor. Dovoljno je to što te nitko ne bi provocirao na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, za promjenu. Ako ti se ne dopadaju moji članci, ti napiši što smatraš da je bolje.
- Da ovdje ne bi počela neplodna rasprava, napominjem da je pitanje jezika već temeljito raspravljeno na Talk:Srpski jezik. --Zmaj 7 July 2005 14:18 (CEST)
Razlike između srpskog i hrvatskog, bile one male ili velike, dakako postoje i to nije sporno. Ova dva jezika imaju različit razvitak i ono što neki imaju naviku nazvati varijantama jednog jezika zapravo su razlike među različitim jezicima. Čist primjer tomu sam ja - kao materinjem govorniku srpskog jezika trebalo mi je podosta dobrih godinica naučiti hrvatski. Prilično sam siguran da riječi varoš i varošica postoje u hrvatskom jeziku, te da se ne trebaju prevoditi, budući da su to riječi mađarskog porijekla, te je sasvim izvjesno da su kako u srpski morale ući i u hrvatski jezik, shodno povjesnim prilikama svima nama dobro poznatim. Srpski književni jezik, vidiš, ipak nije konstrukt, već se zasniva na istočnohercegovačkom dijalektu i kako ljudi kojima je to materinji dijalekt govore, tako je pravilno i u srpskom književnom jeziku, a pošto Zlatiborci govore tim dijalektom, njihov govor je najpravilniji. Najčistiji je jer taj govor akcentuje riječi po književnojezičkim mjerilima sasvim pravilno. Ja namjeravam uskoro prevesti gomilu članaka o Zlatiboru sa srpske Wikipedije ovdje na hrvatsku, a među njima je i članak Zlatiborski govor, pa ćeš lijepo vidjeti kako Zlatiborci govore. A zlatiborska gostoljubivost ovisi o vaspitanju Zlatiboraca. Vidjet češ kad jednom dođeš ovamo, jednostavno su ljudi tako vaspitani da uvijek gosta dobro dočekaju i da svakomu pomognu (ne svi, dakako, ali tako je u svijesti mnogih moralno ispravno, kod onih koji imaju osjećaj pravičnosti, a malo je onih koji ga nemaju)... — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 213.244.208.223 (razgovor • doprinosi)
Jedna ispravka: mesto Kraljeve Vode više ne postoji. Odavno je preimenovano je u Zlatibor. Jeste malo zbunjujuće što postoji planina Zlatibor i mesto Zlatibor ali tako je. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 212.62.59.212 (razgovor • doprinosi)
Započnite raspravu o stranici Zlatibor
Na stranicama za razgovor raspravljamo kako se može unaprijediti Wikipedija. Ovdje započnite raspravu o poboljšanjima na stranici Zlatibor.