Razgovor:Zapadnoštokavski govori

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Zapadnoštokavski govori.

Ovo nije forum za opću raspravu o temi članka. Pisanje kojemu ovdje nije mjesto može biti premješteno ili uklonjeno.
Postavite novi tekst pod stari tekst. Kliknite ovdje kako biste započeli novu temu.
Potpišite i datirajte svoje komentare dodajući četiri tilde (~~~~).
Novi ste na Wikipediji? Dobro došli! Pročitajte naš uvodni tečaj.

Rad na člancima

Pismohrane:

Uvod

Zapadnoštokavsko narječje bilo je jedno od triju narječja hrvatskoga jezika koje su razvili Hrvati iz dinarske skupine uz panonsku (kajkavsko narječje) i primorsku skupinu (čakavsko narječje).

Za ovu pomalo nevjerojatnu tvrdnju nema nikakvog izvora. Osporavam točnost podataka u ovom članku, nemam drugog izbora. dnik ► 16:23, 24. rujna 2013. (CEST)[odgovori]

Posebno problematično

Hrvatski i djelom bošnjački zapadnoštokavski dijalekti i danas se jasno raspoznaju od onih nehrvatskih istočnoštokavskih, te razlike su osobito znaćajne kod nenovoštokavskih dijalekata koji nisu izgubili večinu zapadnoštokavskih svojstava, to jest koji se nisu ponovoštokavili. U cijelom tome sklopu za hrvatski je jezik važna činjenica da su zapadni štokavski dijalekti nedjeljivi od kajkavskih i čakavskih bitnija od njihova odnosa prema ostalim štokavskim dijalektima.

Ovo je užasno problematična izjava, u kojoj je najmanji problem što je nepismena. "Ponovoštokavljenje" nema nikakve veze s gubitkom "zapadnih" osobina. Ne samo da su kajkavski govori djeljivi od štokavskih, njihove razlike su jako velike. Dakako, nema nikakvog izvora za ove izjave, itd... dnik ► 16:34, 24. rujna 2013. (CEST)[odgovori]

Složit ću se za gramatiku, međutim ovo ostalo što si rekao, ne stoji.

http://www.google.hr /url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=2&cad=rja&ved=0CDIQFjAB&url=http%3A%2F%2Fhrcak.srce.hr%2Ffile%2F142589&ei=Ut6dUqjPI6q6ygPVhIEg&usg=AFQjCNGRJTeCwMDNwdN7lYMQesPbOO_GLQ&sig2=of3m_01XisKfDsITrdm-LQ&bvm=bv.57155469,d.bGQ Zapadna štokavština ima niz svojstava koji ju udaljavaju od istočne, a približavaju kajkavskim i čakavskim govorima. --Čeha (razgovor) 09:34, 4. prosinca 2013. (CET)[odgovori]

Ispravka članka

Članak je u cijelosti dobar i podkrijepljen vrelima. Sve glavne hrvatske studije o jeziku ga podupiru- n.pr. uvod u "sivu gramatiku" Barić et al., Povijest hrvatskoga jezika, 1. dio, na http://www.croatica.hr/, ..praktički sve povijesnodijalektoške studije. I ne samo u Hrvata- najnovija studija o srpskim dijalektima- Miloš Okuka: "Srpski dijalekti", jasno opisuje i hrvatske novoštokavsko- jekavske dijalekte (dubrovački, konavoski, južnodalmatinski) potekle iz zapadne štokavštine.

Ono što sam maknuo je slika koja nije realna, a tiče se sadašnjosti. Većinski srpski (i bošnjački, na istoku), istočnohercegovačko-krajiški (oznaka Pavla Ivića) dijalekt, iako zemljopisno "na zapadu", nastao je iz istočne štokavštine i migracijama je prenesen (i ponešto izmijenjen) na zapad. Nu, po podrijetlu, to je istočnoštokavski govor (da ne idem u cjepidlačenje oko govora, dijalekta, narječja,..). Dakle, nije korektan zemljovid koji pod sadašnje zapadnoštokavske podrijetlom dijalekte stavlja govore Srba u Prijedoru, Lapcu, Dvoru, Derventi... Mir Harven (razgovor) 14:29, 28. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Naslov

Premješteno prema prijedlogu bez prigovora, iz sljedećeg razloga: »Najšire prihvaćena terminologija u stručnoj literaturi^[1]^[2]^[3]«

Izvori

↑ Brozović, Dalibor,Deset teza o hrvatskome jeziku, Zbornik radova sa susreta hrvatskih studenata u tuđini (1981. – 1986.), Susreti 6, Zagreb – Bochum, str. 136–145., 1986.
↑ Mate Kapović, Povijest hrvatske akcentuacije: Fonetika, Matica hrvatska, Zagreb, 2015.
↑ Ranko Matasović, Poredbenopovijesna gramatika hrvatskog jezika, Matica hrvatska, 2008.

Hijérovīt | ^þⰁ_č 19:52, 8. lipnja 2024. (CEST)[odgovori]

[Brozović_10_teza-1] Brozović, Dalibor,Deset teza o hrvatskome jeziku, Zbornik radova sa susreta hrvatskih studenata u tuđini (1981. – 1986.), Susreti 6, Zagreb – Bochum, str. 136–145., 1986.

[Kapović-2] Mate Kapović, Povijest hrvatske akcentuacije: Fonetika, Matica hrvatska, Zagreb, 2015.

[Matasović-3] Ranko Matasović, Poredbenopovijesna gramatika hrvatskog jezika, Matica hrvatska, 2008.

[1]

[2]

[3]