Razgovor:Vlora

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Vlora.

Ovo nije forum za opću raspravu o temi članka. Pisanje kojemu ovdje nije mjesto može biti premješteno ili uklonjeno.
Postavite novi tekst pod stari tekst. Kliknite ovdje kako biste započeli novu temu.
Potpišite i datirajte svoje komentare dodajući četiri tilde (~~~~).
Novi ste na Wikipediji? Dobro došli! Pročitajte naš uvodni tečaj.

Rad na člancima

Pismohrane:

Bolji naslov: Vlora

Kao temelj za premještanje pod bolji naslov ovoga članka, članka Vlora rabio sam:

Iz Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje (2013., gl. ur. Slaven Ravlić):
- članak: Vlora (albanski Vlorë [vļo'rə], talijanski Valona),
Iz Hrvatskoga obiteljskoga leksikona (mrežno izd., 2008.):
- članak: Vlorë (Vlora, Valona),

Poštujući načelo enciklopedijskoga rada o navođenju svih ostalih hrvatskih naziva, ostavio sam naziv Valona u enciklopedijskoj natuknici, neposredno nakon znaka otvorene zagrade te uz uporabu masnoga tiska, sve sukladno dobroj enciklopedijskoj praksi koja se provodi na hrvatskoj wikipediji. Naziv je naveden prije tuđih naziva, te se na taj način ne može pomiješati s istima. Nadalje, od tuđih je naziva odvojen točkom sa zarezom.

Uz to usklađeni su i članci Vlorski distrikt i Vlorski okrug. Označivaju pridjevnim oblikom.

Dok je valonski (prije svega), djelomično citirano:

valonski lorenski i franc-comtois
valonski standardni francuski
povijesna podjela Bruxellesa na stari flamanski Donji grad i novi valonski Gornji grad
pri čemu su značajnu funkciju imale balade što su ih u Mađarsku donijeli francusko-valonski naseljenici.

zbog gdjekojeg valonskog trgovca u Dubrovniku, ili Valonskog sandžaka (Liva-i Avlonya), ...

Vidim, Vlora se nazivala i: "Dračani, Avlonjani i dotični tudjinci imaju platiti onoliko, koliko plaćaju Dubrovčani"

Citat: Prespa, Janina, Ohrida, Zvezda, Avlona, Vardar, Skoplje, sve su to imena, koja su danas gotovo svakomu poznata. (Savremenik: mjesečnik Društva hrvatskih književnika u Zagrebu, Godina VIII., 1913., str. 196.).

Pa nazivi Jablona, Jablon (Ivan Kukuljević Sakcinski, Izabrana djela, prir. Nikola Batušić, Matica hrvatska, 1997., ISBN 953-150-232-3 (ISBN 978-953-150-232-0), str. 522., (NSK), (Crolist)).

po ilirskom, Avlona (Apollonia), a kod Daše Drndić: "Aulon, Avlon, Avlona, Avlonya, Vallona, Valona, Vlona, Vljora, Vlonë, Vlorë"

a naprema Jabloni vidi se pusti otok Cazin ili Sassena Plinijev „Saso, piratica statione nota.“ (pl:jabłoń, cs:jabloň, cs:jabloň domácí).

To znači, bez obzira na:

Jure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Školska knjiga, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2 (tiskanje dovršeno mjeseca listopada 2000., s predgovorom od mjeseca rujna 2000.), str. 1338. Valóna
imamo:
Vlora (albanski Vlorë [vļo'rə], talijanski Valona),

Valonci, koji govore valonskim jezikom, a ondje vodi i valonski; valonijski je zasad (polu)nepoznat pridjev, možda će se i rabiti glede Valonije, pa će biti moguće reći: valonijski se valonski govori u valonskom iseljeništvu, a ušao je u vlorski život ovdašnjih Vlorjana. Eto i Cazina. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 0.11, 14. martinščaka (studenoga) 2014. (SEV)

Imamo i djelo: Jure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Školska knjiga, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 1361. Vlòra (Vlorë) -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 23,41; 2. veljače 2016. (SEV)