Razgovor:Vladimir Iljič Lenjin

Nema patronima (iako je taj do sada bio uobičajen), jer se ruska i rusificirana imena uglavnom kod nas pišu bez patronima: Lav Tolstoj, Ivan Turgenjev, Lav Trocki, Igor Stravinski,Aleksandar Solženjicin,....pa tako i Vladimir Lenjin. Iljič nije za naslov, nego za tekst. Mir Harven 16:17, 7 August 2005 (CEST)

Razlika: "Lenjin" nije prezime!

U pravu si da nije nužno "Iljič", ali ne može ni "Vladimir Lenjin". Lenjin naime nije prezime, nego nadimak. "Vladimir Lenjin" je kao "Josip Tito". Redovno, kod ljudi sa slavnim nadimcima, navodimo ime, prezime, pa nadimak: Josip Broz Tito, Janko Polić Kamov, Matija Vlačić Ilirik itd. Njegovo prezime je Uljanov, dakle treba. Vladimir Uljanov Lenjin.

U enciklopedijama je pod "L". Staljin je pod "S", a ne "Dž". Glede patronima- o tome bi se dalo pričati, no mislim da kod nas nije više praksa da ih se piše (više mi izgleda kao ostatak prošlosti). Tako je s Jeljcinom i sl. Usput- može se provjeriti na leksikografskim situsima, ili e-pisati na www.lzmk.hr Mir Harven 19:12, 28. rujna 2005. (CEST)

U redu, nije od fundamentalnog značaja. Svatko tko se za njega zanima, upisat će ionako u tražilici "Lenjin".

Osnovna deskripcija

Promijenio sam i proširio uvodnu deskripciju. "Osnivač komunizma" je zbunjujuće, stavio sam "komunističke partije" (ime RSRP(b) promijenjeno je 1918) i "komunističkog totalitarnog sustava". Također su ključni pojmovi "lenjinizam" i "kominterna", koje treba obraditi u posebnim poglavljima. Trebat će postaviti stranicu "marksizam", osim one o Marxu, pa s nje poveznice na "lenjinizam" i dr.--Fausto 13:19, 29. rujna 2005. (CEST)

Stavio si i "listopadska revolucija", što se ne slaže sa standardnim nazivom za taj događaj. Promijenit ću na "oktobarsku". --Zmaj 13:58, 29. rujna 2005. (CEST)

Koliko znam (bilo bi dobro provjeriti u novijim izdanjima lekiskona i enciklopedija)-termin je listopadska. "Oktrobarska" još nije nestao, ali odlazi s Jugoslavijom. Mir Harven 19:46, 29. rujna 2005. (CEST)

Hrvatski enciklopedijski leksikon navodi "Oktobarska revolucija". S obzirom da je "oktobar" internacionalno (latinski), može tako ostati. Nema to veze s Jugoslavijom (kao ni riječi "historija" ili "milicija" o kojima sam postavio članke.) Ja sam načelno za domaće izraze kada god su mogući, ali ne treba pretjerivati. --Fausto 14:52, 30. rujna 2005. (CEST)

Bolji naslov članka: Vladimir Iljič Lenjin

Izvori:

Na Portalu znanja Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža imamo:

• Lenjin, Vladimir Iljič (http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=22229 [napomena: članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.]);
  • LENJIN, Vladimir Iljič (pravo ime Uljanov), [napomena: članak preuzet iz Krležijane, izdanje 1993.]

U Hrvatskoj enciklopediji (1999. − 2009.), točnije riječ je o Mrežnom izdanju, 2016.:

• Lenjin, Vladimir Iljič (http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36022)
  • Lenjin (Lenin) [l’e'n’in], Vladimir Iljič (Il’ič) (obiteljsko ime Uljanov),

U Proleksis enciklopediji:

• Lenjin, Vladimir Iljič ([http://proleksis.lzmk.hr/34313/)
  • Lenjin, Vladimir Iljič (obiteljsko ime Uljanov),
    • "preusmjeravanje" Uljanov, Vladimir Iljič → Lenjin, Vladimir Iljič

Na Hrvatskome jezičnom portalu − HJP:

• Lȅnjin
  • Lȅnjin, Vladimir Iljič (Uljanov)
    • http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=e19lXRU%3D&keyword=Vladimir+Ilji%C4%8D

Općenito su poznati načini pisanja tipa Marin Držić Vidra, Josip Broz Tito, Josif Visarionovič Staljin, Nikola Šubić Zrinski. Članak o Ivanu Groznom bi morao imati u svom naslovu poimeničeni pridjev Grozni koji je kao nadimak postao dio imena pod kojim je Ivan ostao zabilježen u povijesti, povijesnim izvorima, vrelima, literaturi i t. d. Nadalje, osobito u takvim slučajevima kao Pjotr Iljič Čajkovski, Anton Pavlovič Čehov, nema govora o skraćivanju, pa ni Mihail Sergejevič Gorbačov; Aleksandr Sergejevič Puškin, Lav (Lev) Nikolajevič Tolstoj ne bi trebalo skraćivati. Ima nešto i o atributima i nadimcima u pravopisu, gdje se navodi da oni mogu "tako srasti", i "postati (...) sastavni dio", osobnih imena (Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5. – prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca prosinca 2000., ISBN 953-0-40017-9, str. 8.). -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 19,07; 11. XI. 2016. (SEV)