Razgovor:Travunija

Šta je pristrasno u ovom članku? Tu je i izvor konstantina porfiogenita... --Vule91 (razgovor) 17:22, 30. lipanj 2008. (CEST)

Znao bi da si klikuo na link u predlošku. --Ante Perkovic (razgovor) 18:45, 30. lipanj 2008. (CEST)

Aha, tako znači.Vi ste članak o "sistematskoj nepristrasnosti" dopunili onim glupostima o srpskoj vikipediji nekoliko sati pošto sam ja napisao članak Travunija. Znači vama je problem to što ovde piše da su Konavle nekada bili deo jedne srpske države,a ne nekakva pristrasnost.Kojim se metodama služite na ovoj vikipediji, stvarno svaka vam čast!--Vule91 (razgovor) 01:53, 1. srpanj 2008. (CEST)

Clanak je dopunjen komplementarnim stavovima, tocno kako je bilo i predvidjeno predloskom.

Tvoj teskt nije brisan, sto znaci da je tvoje optuzivanje ovdje bila cista neosnovana paranoja i krsenje pravila Wikipedija:Pretpostavite dobru namjeru.

Ako imas tako lose misljenje o hrvatskoj wikipediji, mozda ne bi bilo lose da razmislis da odes na neko ugodnije mjesto.

--Pancho W. Villa (razgovor) 12:46, 1. srpanj 2008. (CEST)

Hrvatsko društvo u doba knezova i kraljeva

... "Od te tri prirodne cjeline nastala su i tri sjedišta hrvatskog državnog okupljanja, odnosno tri zemlje, tri kraljevine, tj. hrvatska trojednica: Hrvatska, Dalmacija, i Slavonija. Osim njih Hrvati su rubno naselili i krajeve južno od rijeke Cetine, tj. Crvenu Hrvatsku (Neretljanska oblast, Hum ili Zahumlje, Travunja i Duklja) gdje se razvila posebna hrvatska državica, Dubrovačka Republika, i hrvatski gradovi u Boki (Kotor), zatim Bosnu, gdje je u srednjem vijeku postojala zasebna država s katoličkim pučanstvom zapadne orijentacije, te Istru preko rijeke Raše, gdje su Hrvati od doseljenja činili većinu."'...
... "Hrvati su naselili također i južne predjele između Cetine i Neretve, koji su se nazivali Pomorjem ili Paganijom, a nastavali su ih Neretljani. Od Neretve do Dubrovnika sterala se oblast Zahumlje, od Dubrovnika do Kotora s Konavlima Travunja, a dalje prema jugu Duklja te u zaleđu, oko istoimene rijeke, Bosna. U tim južnim krajevima, koje povijesni izvori nazivaju Crvenom Hrvatskom, vladajući, plemenski sloj Hrvata nije bio tako brojan kao na području od Raše do Cetine, pa su tu, u imenovanju društvenih zajednica, prevladala lokalna, pretežno zemljopisna imena. Međutim, ta su područja bila i dalje više ili manje vezana uz Hrvatsku, osobito kad je hrvatska država bila snažna. Naime, žitelji svih tih krajeva uskoro su, kao i ostali Hrvati, preuzeli kršćanstvo i okrenuli se prema Zapadu. Stoga ih visoki svećenik iz Bara (možda Grgur Zadranin), nazvan popom Dukljaninom, posve opravdano naziva Crvenom (dakle, Južnom) Hrvatskom."...
... "Osim prvih kneževina (Primorske i Posavske), Hrvati su na tom istom rodovskom načelu organizirali i pojedine oblasti (Neretljansku, Zahumsku, Travunjsku), banovine (Ličko-krbavsko-gatačku, Bosansku, Slavonsku), ali i brojne župe, odnosno kasnije županije, kojima su na čelu bili župani, uz njih podžupani, na čelu rodova satnici. One su nosile nazive po rijekama: Cetinska, Plivska, Lička, Gacka, Krbavska, ali i prema gradovima gdje su im bila sjedišta i glavna utvrda za obranu: Ninska, Bribirska, Sidraška, Imotska, Livanjska, Kninska, Psetska, prema zemljopisnom smještaju: Prigorska, Zagorska, Primorska, Lučka, itd."... Vrelo: Dragutin Pavličević, Povijest Hrvatske, str. 19, 35, 78-79, Naklada Pavičić, Zagreb, 2007. godine, ISBN 978-953-6308-71-2. --Roberta F. 04:07, 23. srpanj 2008. (CEST)

Travun(i)ja

Je li Travunija ili Travunja?--Čeha (razgovor) 14:32, 22. srpnja 2010. (CEST)

Trebalo bi biti Travunija Codexdiplomaticus (razgovor) 23:55, 23. listopada 2010. (CEST)

Nije problem premjestiti pod drugi naziv, ali ako ima različitih naziva u hrvatskoj literaturi, bilo bi poželjno obrazložiti zašto nekome od njih dati prednost. --Roberta F. 00:00, 24. listopada 2010. (CEST)

Napravio sam brzinski pregled kazala u sintezama hrvatskoga srednjega vijeka: Travunija (Klaić, Antoljak, Budak), Trabunija (Goldstein), Travunja (Raukar). Ali budući da postoji redirect s Travunija na članak pod nazivom Travunja, nije to toliko ni bitno. Codexdiplomaticus (razgovor) 00:14, 24. listopada 2010. (CEST)

Vjekoslav Klaić, Dominik Mandić, Mihovil Pavlinović, Benedikta Zelić-Bučan, Josip Lučić, Vinko Foretić, Zdravko Sančević, Luka Svilović Dubrovčanin, fra Ivan Marković, Dragutin Pavličević, Miroslav Brandt, Ferdo Šišić, Stjepan Gunjača, Ferdo Čulinović, Alemko Gluhak, Krunoslav Draganović, Božo Goluža, Bernard Stulli, i još mnogi drugi rabe izraz Travunja. -- Bugoslav (razgovor) 02:29, 24. listopada 2010. (CEST)

Odlično! Da vidimo sad kako su Moravcsik i Jenkins (priređivači u svijetu bizantinista najcijenjenijeg izdanja DAI-a) izveli transliteraciju s grčkog rukopisa na latinicu - Terbounia. Da je Travunja ispravnije, transliteracija bi bila Terbouna. Može se provjeriti ovdje, na 163. stranici. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Codexdiplomaticus (razgovor • doprinosi) 01:37, 24. listopada 2010.

Trebalo bi navesti kritiku Porfirogeneta koju je dao Neven Budak u "Prvim stoljećima Hrvatske", da car miješa etničko i političko. Vidjeti knjigu u pdf-u: http://www.hercegbosna.org/preuzimanja/povijest--politika/neven-budak-prva-stoljeca-hrvatske-670-kb-294.html

Možeš li reći na kojoj je stranici ta kritika? --Mostarac (razgovor) 21:36, 10. prosinca 2012. (CET)