Razgovor:Skenderbeg
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Skenderbeg. | |||
---|---|---|---|
| |||
Pismohrane:
|
Pa sto se sramite da napisete da je poreklom Srbin ?
Rajica Panic
Urediti
[uredi kôd]Skenderbeg potječe iz srpskobizantske feudalne obitelji Kastriota, i bio je sin Gjona Kastriote. Prema Gibonnu,[1], Gjon Kastrioti je bio princ Epira, koji je uključivao Mat, Kruje, Mirdite i Dibr[2]. Njegova majka Vojislava, bila je srpska kneginjica[3], iz obitelji Tribalda (imenom kojim su Bizantici nazivali Srbe)[4](koji su došli iz oblasti današnje Makedonije), ili iz grčko-srpske plemićke obitelji Muzaka[5]. Jovan Kastriot je bio među prvima koji se suprotstavio upadima Bajazita I., međutim njegov otpor nije imao gotovo nikakav efekt. Sultan ga je natjerao da plaća danak, a da bi osigurao vjernost albanskih plemića, Osmanlije su odveli Juraja zajedno sa njegovom braćom kao taoce.
Prešao je u muslimansku vjeru[6] i završio vojnu školu u Jedrenu (Adrianopol), te je ratovao i osmanlijskoj vojsci i odnio mnoge pobjede za Osmanlijsko carstvo. Za svoje vojne zasluge, dobio je zvanje Iskander beg, Arnaut (alb. Skënderbe shqiptar), poredivši se ratničko umijeće Kastriota sa Aleksandrom Velikim[1].
Međutim, kada je Janko Hunjadi porazio Osmanlije kod Niša 1443. godine, Skenderbeg je napustio tursku vojsku[7], vratio se u Albaniju i ponovno prihvatio kršćanstvo. Odatle je vodio bespoštednu borbu protiv Osmanskog carstva.
- ↑ a b Edward Gibbon, 1788, History of the Decline and Fall of the Roman Empire, Volume 6, Dio o Skenderbegu na engleskom jeziku
- ↑ Edwin E. Jacques, The Albanians: An Ethnic History, 1994, p. 179
- ↑ Marin Barleti, 1508, Historia de vita et gestis Scanderbegi Epirotarum principis
- ↑ Camille Paganel, 1855, "Histoire de Scanderbeg, ou Turcs et Chrétiens du XVe siècle"
- ↑ Hodgkinson, Harry. Scanderbeg: From Ottoman Captive to Albanian Hero. I. B. Tauris. ISBN-13: 978-1850439417
- ↑ Rendina, Claudio (2000). La grande enciclopedia di Roma. Rome: Newton Compton. ISBN 88-8289-316-2.
- ↑ James Emerson Tennent, 1845, The History of Modern Greece, from Its Conquest by the Romans B.C.146, to the Present Time
--D tom 07:11, 5. srpanj 2008. (CEST)
- Jal može sada? --109.93.195.51 19:01, 13. travnja 2010. (CEST)