Razgovor:Rub' al Khali

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Rub' al Khali.

Ovo nije forum za opću raspravu o temi članka. Pisanje kojemu ovdje nije mjesto može biti premješteno ili uklonjeno.
Postavite novi tekst pod stari tekst. Kliknite ovdje kako biste započeli novu temu.
Potpišite i datirajte svoje komentare dodajući četiri tilde (~~~~).
Novi ste na Wikipediji? Dobro došli! Pročitajte naš uvodni tečaj.

Rad na člancima

Pismohrane:

U školskom atlasu za osnovnu školu nakladnika "Hrvatska školska kartografija i Školska knjiga d.d.", prvo izdanje 2006., (ISBN: 978-953-0-11925-3) se kao ime pustinje na strani 20. navodi "Ruba el Kali".--Culo-sija 14:48, 19. lipnja 2012. (CEST)[odgovori]

Isto se naziva i u "Veliki školski atlas", 3. izd., Školska knjiga, ISBN 953-195-425-9, na str. 80.--Culo-sija 08:49, 29. lipnja 2012. (CEST)[odgovori]

Malo me zbunjuje ovakav vid transliteracije imena, jer se pri transliteraciji na hrvatski prednost daje korištenju člana "al", a ne "el". Također član se crticom veže za riječ koju određuje, primjerice Bašar al-Asad. Nadalje, po transliteraciji na engleski "kh" zamjenjuje tzv. "hrapavo h", pa bi stoga po mom mišljenju naziv članka trebao biti "Ruba al-Hali", ili ako ne uzmemo u obzir to "h" - "Ruba al-Kali" (mada ne znam zašto bi, jer ako je u hrvatskoj jezičnoj praksi fonetiziranje arapskih imena onda je "h" bolji izbor od "k"). Lijep pozdrav! --Valar Morghulis (razgovor) 12:48, 3. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Nema potrebe za premještanjem:

http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53578 (članak nosi naslov: Rub al-Khali)

U člancima u HE: Saudijska Arabija, Hadramaut, Sinaj, Nejd ili Nedžd, Arapski poluotok, Oman, Ujedinjeni Arapski Emirati, Arapska pustinja, pustinje; također je isto ili vrlo slično.

U hrvatskoj jezičnoj praksi nema potrebe za preslovljavanjem kad naziv već postoji, to preslovljavanje je za osobe (mjesta) koje su postale poznate od 2007. (i Hrvatskoga pravopisa Matice hrvatske) ako nemaju svoje uobičajeno (diplomatsko) odnosno tradicionalno ime.

Naknadne fonetizacije nisu potrebne, kao što se primjerice traži u sljedećem izvoru:

Anton Ferenčić, Upravljanje promjenama : pripreme za 21. stoljeće, Biblioteka Izvori sutrašnjice, Izvori, Zagreb, 1997., ISBN 953-6157-54-3 (CIP 970217030, (NSK)).

Citat: »Najispravniji, zapravo jedino ispravan na hrvatskom jeziku je naziv: KOMPUTER, fonetizirani latinski naziv. Dakle ne kompjuter, što je pogrešna fonetizacija engleskog ili kompjutor, što je fonetizacija nepoznatog jezika, jer nije ni latinskog ni engleskog korjena. Naši elektroničari očito nisu početkom 50-ih kontaktirali jezičare, da se nađe ispravan naziv, nego su ubacili besmisleni "j" u komputer, kojeg je sada teško isčupati.« (Ferenčić, 1997., str. 289.). -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 21.03, 15. stomorinskega (kolovoza) 2014. (SEV)