Razgovor:Rade Končar

Komunisticka propaganda

Ovo je sve samo ne neutralan clanak. Cim se vidi prva recenica te baratanje sa izrazima ˝prvoborac˝,˝narodni heroj˝ i slicno odmah je je sve jasno. Nema ni rijeci o zlocinima, cijeli clanak treba biti prepravljen. Ako nista drugo onda makar izbaciti ove jeftine parole i fraze iz svima nam ˝drage˝ SFRJ. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.172.28.102 (razgovor • doprinosi) 10:59:46, 10. rujna 2008. (CEST)

Izvoli. --Ante Perkovic (razgovor) 17:20, 10. rujan 2008. (CEST)

Kanikosen, ne shvaćam ovo tvore brzinsko (nervozno) brisanje. Ja još radim na temi, a ti... brisss. Dakle, Talijani su imali gomilu vojske i u Kninu, i u Udbini, kretali su se naokolo... i uredno komunicirali s ustanicima, nekoliko mjeseci. U to vrijeme komunisti daju drugarske kritike popu Đujiću i što ja znam, s četnicima djeluju u istim ustaničkim štabovima. S vremenom i komunisti i četnici konsolidiraju svoje organizacijske strukture i planove djelovanja, pa dolazi sve više do napetosti, a onda i sukoba među njima. Ovo nisu činjenice koje sam iščitavao iz analiza vlasti NDH, nego iz izvora napisanih u vrijeme SFRJ, koje lijepo citiramo u članku: knjige Nikole Milanovića o četnicima iz 1985. godine, te knjige Gojka Vezmara o ustanku u Lici iz 1988. godine. Pročitaj izvore, pa onda postavljaj pitanja sebi i meni. RadioElectrico (razgovor) 16:03, 18. siječnja 2021. (CET) Ne, samo si prije pola godine nadodao tonu vlastitog istraživanja, krivo prepisao što piše u izvorima i unosio svoj POV koji se blago rečeno svodi da je sve komunistička propaganda. Kanikosen (razgovor) 16:28, 18. siječnja 2021. (CET)

Mark7747, pitaš da"gdje je problem". Ti i Kanikosen se bavite brisanjem umjesto pisanjem, i to bez ikakvog provjeravanja bilo čega. Nije moje istraživanje i moj POV, nego lijepo navodim kako piše Dragan Markovina u radu "Šibenik u kulturi sjećanja: studija slučaja, Tommaseo i Rade Končar" (link na izvor, ugrađen u članak) piše ovako: "Naime, tijekom čitavog razdoblja postojanja socijalističke Jugoslavije u imaginariju zemlje postojala je svijest o herojskom držanju Rade Končara na strijeljanju, koji je po tvrdnjama službene historiografije neposredno pred strijeljanje izjavio: “Milosti ne tražim, niti bih vam je dao” i “Pucajte u prsa kukavice”. Takve tvrdnje se u današnjem Šibeniku dovode u pitanje, što se najbolje moglo uočiti u danima obljetnice strijeljanja 2013. godine, kada je na šibenskom internetskom portalu sibenik.in objavljen tekst pod naslovom “Rade Končar, heroj ili mit?”. U tekstu koji je u cjelini gledajući, bio pozitivno intoniran prema Končaru, ipak je doveden u pitanje mit o Končaru. Novinar Goran Pauk tako je napisao: “No, oko lika i djela Rade Končara spore se Šibenčani i danas. Naime, nedugo nakon rata pojavila se priča kako Končar ustvari nije uopće mogao reći da mu pucaju u prsa jer je bio svezan glavom prema stupu a bio je i toliko mučen u zatvoru da su ga jedva vezali za stup. Među neozbiljnijim pričama pojavila se i ta da je Končar zapravo zatražio milost od Talijana. Šibenski arhivist i vrsni poznavatelj lokalne povijesti Milivoj Blažević, na te je priče rekao da su izmišljotine, možda čak i od tadašnjih komunista. - Na strijeljanju nitko nije bio i nije bio i nije mogao potvrditi tu priču, to što su iza rata pričali vjerojatno nema nikakve veze". Ako imate nekakvih drugačijih spoznaja, eto navalite pisati. Moj je POV da treba pisati istinu. Recimo sam napisao da se Končar jako zauzeo da se ustanici iz 1941. godine počnu s vremenom boriti i protiv okupatora, a ne samo protiv NDH. I to na temelju komunističkih izvora, iz kojih takve činjenice proizlaze. A recimo, nisam našao da su komunisti bili u publici kada su talijanski suci sudili Končaru, niti da su bili pozvani da promatraju njegovo pogubljenje. Da sam takav podatak našao, takav bih podatak i naveo. RadioElectrico (razgovor) 17:33, 18. siječnja 2021. (CET)) Prvo, tvoj izvor je čovjek koji citira članak na portalu? Zašto misliš da je to enciklopedijski izvor? Zatim, ako tvoj vlastiti izvor kaže da kada je bio ustanak protiv ustaša tu nije bilo Talijana, niti talijanske posade misliš da je ok napisati da se Partizani nisu borili protiv Talijana? Ti si previše sklon gurati svoje zaključke nepovezanim izvorima, a tako se to ne radi. Kanikosen (razgovor) 18:20, 18. siječnja 2021. (CET)

Kanikosen, ti baš nešto imaš "nepristran" pristrup Narodnooslobodilačkoj borbi. Radu Konačar su profesionalni mučitelji obrađivali mjesecima, ali ti si baš sto posto siguran da čovjek njima baš nije ništa rekao. OK, mogao bih prihvatiti da je uspio svojim suradnicima osigurati dovoljno vremena da se sklone, ali tortura izvedena po odlučnim mučiteljima naposljetku praktično bez iznimke dade odgovore na sva pitanja, koja mučitelji znadu postaviti; to ti je tako. Autori koji dovode u pitanje uspješnost torture, uglavnom su politički zainteresirani da se tortura zabrani: ne bi policije širom svijeta do danas koristile - legalno ili ilegalno, u manjoj ili većoj mjeri - "third degree", da takvi postupci iznova i iznova ne daju rezultate. A mučitelji su doista imali mjesece na raspolaganju da muče Radu Končara, i ne izgleda baš da su se morali plašiti da bi nekome u sustavu fašističke vlasti smetale njihove metode mučenja. Kada netko tvrdi da taj-i-taj zatvorenik nije baš ništa odao, tvrdi to iz propagandnih razloga, npr. svi ovi koji su desetljećima ponavljali da Rade Končar ništa nije odao - a što su oni valjda znali, jer su mučiteljima držali svijeću.

I fakat mi nije jasno to tvoje osporanje u povijesnoj znanosti dobro poznate i posve nesporne činjenice da su ustanici u Lici (koji će nakon nekoliko mjeseci većinom postati partizani), u Sjevernoj Dalmaciji (koji će nakon nekoliko mjeseci postati četnici) i Istočnoj Hercegovini (isti slučaj, kao u Sjevernoj Dalmaciji) izbjegavali sukobe s Talijanima. Odluka KPJ je bila da treba ući u takve sukobe, pa su partizani naposljetku tako i počeli činiti, uglavnom su za takve akcije partizanska zapovjedništva koristile postrojbe sastavljene od Hrvata koji su dolazili s područja pripojenog 1941. godine Italiji, koji su bili visoko motivirani baš da udare na Talijane. To možeš naći u svakom povijesnom djelu koje se time bavi, pa lijepo čitaj npr. ovdje, u znanstvenom radu objavljenom 1987. godine, gdje se osobito spominje sadržaj Okružnice br. 1 Okružnog komiteta KPH za Liku sa sastanka u Donjem Lapcu, 11. IX 1941. godine (datiranje, na str. 100), gdje se "pored ocjena uspjeha oružanog ustanka u Lici u pogledu stvaranja jakih ustaničkih formacija i štabova, te velikih pobjeda nad ustaško-domobranskim snagama, ukazuje i na niz slabosti u radu partijske organizacije u pripremama ustanka, povezivanju ustaničkih žarišta, a kad je riječ o jugoistočnoj Lici, i s obzirom na njegovu vojnu snagu, i na neodlučnost da se borba povede i protiv talijanskog okupatora".(str. 102) Dakle, komunisti iz Like su o ovoj "neodlučnost da se borba povede i protiv talijanskog okupatora" svoje prosudbe dali još u studenom 1941. god., povijesna znanost je o tome uredno pisala još za vrijeme SFRJ - i što sad tebi ima smetati ako ja napišem takvu jednu posve istinitu informaciju. Rade Končar je bio partijski rukovodilac koji je imao vezu s vodstvom oko Josipa Broza Tita, i koji je stoga radio na provođenju direktiva da se krene u borbu protiv Talijana i Nijemaca. U koju su se borbu partizani na području Hrvatske i BiH nakon svega nekoliko mjeseci i upustili, kako je općepoznato. RadioElectrico (razgovor) 17:42, 21. siječnja 2021. (CET)

Vidi čuda, siguran sam i ja i čitava SFRJ bibliografija. Tko nije siguran, šibenski internet portal 2010e. I ti naravno opet daješ svoje ideje. Daj dokumente da je ikoga odao, onda slobodno stavi. Do tada, ne bude u članku. Ono, znam da Rade Končar smeta desničarima, no što je previše, previše je. Zna se što je wikipedia, a što nije. Ti konstantno pokušavaš nametnuti svoj POV u NOB članke, članke o komunizmu, Hrvatskoj. Ne može više to tako. Našao si se stavljati tezu u ličkom ustanaku da partizani nisu ratovali protiv Talijana u biografiji Rade Končara. To nije ok. Kanikosen (razgovor) 21:12, 21. siječnja 2021. (CET)

Lika

@RadioElectrico, nije mi jasno čemu služi ova izmjena? Osim što predstavlja sintezu više izvora, ne vidim razloga da se to ističe u članku koji bi trebao biti Končareva biografija, a ne detaljna povijest Ličkog ustanka. Pa čak i da je ovo članak o Ličkom ustanku, radi se o fusnoti, a ne o značajnoj informaciji.  Imbe  hind 💊 20:26, 21. siječnja 2021. (CET)

Zato što on želi progurati svoju tezu da partizani nisu ratovali protiv Talijana, u biografiji Rade Končara. Nije mu ovo prvi put da radi svoje vlastito istraživanje. Kanikosen (razgovor) 21:08, 21. siječnja 2021. (CET)

To mi zvuči toliko fantastično da ti ne mogu vjerovati. 😊 Ali tako sam i ja protumačio taj pasus i zato sam i pitao zašto @RadioElectrico to smatra važnim. Ono što je trebalo napisati u članku je činjenica da su prilikom ustanka partizani fokusirali svoju pažnju na ustaše, jer su ustaše u to vrijeme diljem like provodile intenzivni genocid, dok su talijani (karikirano) nalijevali dalmatince ricinusinovim uljem. (Zapravo ne bi trebalo napisati ništa jer to nije tema članka u Končaru.).

Ali Radio, pa zar stvarno smatraš da partizani nisu ratovali protiv Talijana? Jasno, to je možda i istinit navod (u točno određenom periodu i u točno određenoj regiji), ali navodi na krive zaključke. To je isto kao da optužimo susjeda kako je na tjedan dana posve zanemario svoje krave, a pritom ne uzmemo u obzir da mu je potres srušio kuću te da je završio u bolnici. 😊  Imbe  hind 💊 21:29, 21. siječnja 2021. (CET)

Imbehind, ja znam da su partizani ratovali protiv Talijana: međutim ustanici iz srpnja 1941. - koji su se među sobom poslije podijelili na četnike i partizane - nisu isto što i partizani. Rade Končar se, kao Srbin iz Hrvatske, i kao šef KPH, zauzeo da privuče što veći dio ustanika (ispočetka se za ustanike koristio termin "gerilci", tako čini i komunistička povijesna literatura) da postanu partizani. I da se u tim partizanima nađu Hrvati.

Da se Rade Končar i komunisti nisu oko toga potrudili, ispalo bi u cijelosti onako kako su se trudili Đujić, Birčanin, Mihailović i drugi četnici. Pri tome ja ne govorim da bi bilo ni bolje, ni lošije da je bilo po Đujićevom i Mihalovićem - nego što je ispalo po Končarovom i Titovom. Naime da su se srpski ustanici u Hrvatskoj stavili pod zapovjedništvo hrvatskih komunista (koji su mahom bili Hrvati) i djelovali u postrojbama u kojima je iz mjeseca u mjesec rastao broj Hrvata. I da su se onda borili također i protiv Nijemaca i Talijana, za razliku od četnika koji su ubrzo postajali jedna pomoćna vojska okupatorima.

Cijela Končareva uloga 1941. god. je bila da potakne također i Hrvate da se pridruže ustanku (to je išlo s dosta poteškoća, a uspjeha je bilo toliko više, koliko su po Dalmaciji Talijani više išli na jetra hrvatskom pučanstvu); a da što veći dio ustanika postanu antifašistički partizani, umjesto da postanu profašistički četnici.

Inače smo jedno vrijeme imali u uvodu članka rečenicu koja je govorila za Končara: "Snažno se zauzeo da - nakon što su srpski ustanici na sjeveru Dalmacije i u Lici otpočeli borbu protiv vlasti NDH - budu oni uključeni također i u borbu protiv talijanskog okupatora, koja je potom u redove NOVJ privukla veliki broj Hrvata." Kanikosen je 20. siječnja 2021. to izbrisao, jer izgleda ne zna da "ustanici" ("gerilci") i "partizani" nisu isto (ne krivim ga tu ništa, ta u povjesnici inače dobro raspravljena činjenica naprosto nije ušla u školske kurikulume, pa je ljudi ne znaju), i da nisu neki "partizani" poslije postali četnicima, nego su neki od ustanika postali partizani, a drugi gerilci. Pa onda misli Kanikosen da je lažem, kada kažem da se ustanici (tj. budući partizani, ali i budući četnici) baš nekako nisu borili protiv Talijana, nego su se po terenu širila laprdanja da talijanska vojska tobože nisu baš takvi fašisti, da preko volje surađuju s Mussolinijem i slične blentave racionalizacije.

Uglavnom, Rade Končar je u tom naporu da se od ustanika naprave antifašistički partizani imao veliku ulogu (presudnu, ipak je on bio vodeći čovjek KPH), a njegovo uhićenje u studenom 1941. Splitu - gdje je u to vrijeme, inače, uspostavljen četnički štab za vezu s Talijanima, koji će uspijeti znatni broj ustanika privući u četničke postrojbe koje će blisko surađivati s Talijanskom vojskom - je imao potencijala da prekine dovođenje ustanika (koji su praktično bez iznimke bili Srbi) u partizane, gdje su ti srpski ustanici djelovali u postrojbama zajedno s Hrvatima. Vidjeti ćemo da ta važna okolnost - objektivno, centralni rezultat Končarevog zalaganja - bude na pravilan način naglašena. Komunistička odluka da baš Končara veličaju kao heroja (odmah nakon njegove smrti!) je bila baš zbog toga, da iskažu ovo snažno opredjeljenje da u partizanskim postrojbama u što većoj mjeri hrvatsko-srpsko "bratstvo i jedinstvo". Što je inače bilo povezano uz znatne poteškoće, čak i među partizanima. RadioElectrico (razgovor) 15:41, 22. siječnja 2021. (CET)

Opet ti po svome. Sve što si napisao je tvoj POV koji nema što da radi u ovome članku. Rade Končar je bio komunist koji je imao autoritet među komunistima i to je sve. Ovo da su komunisti širili neka laprdanja da Talijani nisu fašisti, što do sada nisi ničim potkrijepio nego si izvukao stvarno ne znam odakle je toliko smiješna (a znamo obojica da imaš bilo kakav dokaz toga da bi ga stavio do sada u članak) da uopće nije vrijedna spomena. Ti postavljaj neistine u članak, svoje vlastite ideje, ja ih budem brisao. Barem je to jednostavno. Kanikosen (razgovor) 15:47, 22. siječnja 2021. (CET)

Kanikosen, povijest nije jednostavna, a među ustanicima iz 1941. je bio Momčilo Đujić - kasniji zapovjednik Dinarske četničke divizije - i gomila drugih četnika. Primjerice su u samom Srbu sudjelovali Pajica Omčikus, koji će prije kraja 1941. godine postati zapovjednik četničkog puka Kralj Petar II. i Gojko Polovina, koji će postati zapovjednik VI. ličke. Rade Končar nije KPH vodio ni prije ni kasnije, nego baš u tom neuralgičnom vremenu gdje je trebalo osigurati da Komunistička partija ostvari kontrolu nad ustanicima, što je u velikoj mjeri i postigla. Nije to bila neka njegova bezvezna i mala zadaća, kako vidimo iz riječi kojima se komunisti u Splitu (koje je izravno predvodio sam Rade Končar) izražavaju o četničkom štabu u Splitu i njegovim nastojanjima da ustanike pretvore u suradnike talijanskog okupatora: to je bio najveći i najsloženiji zadatak s kojim se Končar suočio. I opet, nije POV, nego povijesna činjenica. RadioElectrico (razgovor) 17:23, 22. siječnja 2021. (CET)

I kada smo već tu, Kanikosen, čitam u tvojem prethodnom postu riječi: "Ovo da su komunisti širili neka laprdanja da Talijani nisu fašisti, što do sada nisi ničim potkrijepio nego si izvukao stvarno ne znam odakle je toliko smiješna (a znamo obojica da imaš bilo kakav dokaz toga da bi ga stavio do sada u članak) da uopće nije vrijedna spomena." Pa ne mogu vjerovat svojim očima. Nalazim da je u tvojem uređivanju u članku izvedenom 22.1.2021. god. izbrisan slijedeći tekst: - Komunistički izvori iz vremena ustanka jasno navode, da prvih mjeseci Talijani mogu promatrati borbe ustanika protiv domobrana i ustaša, te primjerice Okružni komitet KPH Karlovac u pismu podređenim partijskim organizacijama 18. kolovoza 1941. god. iznosi: "Okupatorske vlasti — Talijani — drže se više manje po strani u ovoj borbi. ... sama talijanska vojska prožeta je i suviše antifašizmom i proturatno. Na nju ne mogu računati talijanski fašistički vlastodršci. To mnogo srdi i zabrinjava frankovačku bandu, a čini ju i nesigurnom. Zato se ljuti na Talijane i upućuje sve nade na njemački fašizam. - Tu si izbacio i link na izvor, tj. "ZBORNIK DOKUMENATA I PODATAKA O NARODNO-OSlOBODILAČKOM RATU JUGOSLOVENSKIH NARODA, TOM V, KNJIGA 1, BORBE U HRVATSKOJ 1941. GOD.", str. 39|author=urednik Jovan Vujošević, 1952. VOJNOISTORISKI INSTITUT JUGOSLOVENSKE ARMIJE, Beograd. I još brišeš tekst: -... te je okolnost o početnoj nevoljkosti ustanika da se upuste u borbe s Talijanima jasno potvrđena i u historiografiji SFRJ, uz ukazivanje u okolnost da je vrh KPJ zahtijevao takve borbe, a komunistički rukovodioci koji su poput Rade Končara bili zaduženi da provode politiku KPJ su partizanske postrojbe koje su kontrolirali naposljetku i poveli u takve borbe, i opet uz brisanje izvora "O nekim pitanjima organiziranja i razvoja oružanog ustanka u Lici 1941. godine (U povodu knjige Gojka Polovine, Svedočenje – sećanje na događaje iz prve godine ustanka u Lici, Beograd, 1988)", Gojko Vezmar. Ajde da me optužuješ da po Wiki pišem neistine (to su ti totalno bezobrazne riječi), ali da brišeš izvore kako bi mogao tvrditi da nemam argumenata... to je posve necivilizirani i totalno nedopustivo. Pogledaj izvore, pa nađi u njima osnove za drugačije interpretacije. Brisanje sasvim dobrih izvora uopće nije prihvatljivo. RadioElectrico (razgovor) 18:01, 22. siječnja 2021. (CET)

Tko ti je obrisao izvor? I gdje se tu vidi to što si ti naveo? U samom izvori lijepo piše da tu Talijani nisu tu imali posadu, plus u ustanku u Srbu si izrezao citat da govori što se tebi sviđa. Ne ide to tako. I naravno, odakle ti ideja da u biografiji o Radi Končaru navodiš to što uporno pokušavaš navesti, nešto što nema veze s Končarom? To što pokušavaš progurati, nije mjesto ovdje. Zna se gdje je, gdje si rezao citate da ispadnu kao podupiru tvoj POV što sam morao ispravljati. Kanikosen (razgovor) 18:03, 22. siječnja 2021. (CET)

Ajde više s tim POV ovo, POV ono. Stvar je što je istina, i što je povijesna znanost utvrdila. Izbrisao si moje izvore, i to posve uredni citat Okružnice br. 1. Pokrajinskog odbora KHP za liku iz studenog 1941. (gdje se kritizira rukovodioce partizanskih postrojba da još uvijek okolišaju oko upuštanja u borbe s Talijanima), i od riječi do riječi citiran sadržaj pisma Pokrajinskog odbora KPH iz Karlovca iz kolovoza 1941.(gdje se prikazuje da borbi s talijanskom vojskom nema jer da su pripadnici tih postrojbi zapravo antifašisti). Pa onda ovdje pišeš (bez bontona) da laprdam i govorim neistine. Nije sve što si zaključio čitajući komunističku propagandu (zbornici o herojima, partizanskim postrojbama, novinski članci) cjelovito, a onda kada čitaš znanstvena djela o povijesti iz tog razdoblja moraš biti spreman čitati pomalo između redaka, tj. znati da često najvažnije stvari neće biti vrlo naglašene, da se često izvori o stvarima koje su politički neugodne (eto, da su četnici sudjelovali u podizanju ustanaka; da su zapravo ustanci kojo su isključivo četnici pokrenuli oko Benkovca, Obrovca, Knina i Nevesinja za nekoliko dana prethodili ustancima u Drvaru, Glamoču, Srbu i Gračacu u koje su se komunisti snažno uključili; da su ustanici - koji doista nisu bili (i nisu mogli biti, u tim uvjetima) podvrgnuti nekoj primjerenoj vojničkoj disciplini - izvršili cijeli niz pokolja; da su ustanici tražili i objektivno dobili potporu od Talijana; da je naposljetku veliki broj četnika po tim krajevima odlikovan partizanskim spomenicama 1941., dobivao partizanske mirovine i općenito bio sa svojim obiteljima privilegiran zbog pripadnosti antifašističkom pokretu). Glavni zadaća u mladom životu Rade Končara je bila ta posljednja - da bude na čelu KPH. I bio je on na čelu KPH u vrijeme ustanka, u kojemu Hrvati ne samo da nisu sudjelovali, nego su ih ustanici nemilo proganjali. Valjalo je uspostaviti kontrolu nad ustanicima, i to se uspjelo učiniti u Lici: komunisti su tu preuzeli praktično sve zapovjedne funkcije. I trebalo je nagovoriti Hrvate da se pridruže ustanicima, što je i učinjeno: nakon nekoliko mjeseci su počeli dolaziti Hrvati dragovoljci iz gradova i iz Dalmacije, kojih nije bilo osobito mnogo, ali su bili spremni za ozbiljni borbeni angažman kamo ih se god pošalje - kakvoga se po prirodi stvari nije moglo očekivati od često sredovječnih ustanika koji su držali stražu pol sata hoda od svojega polja i štale, od kuće u kojoj su bila njihova djeca i stari roditelji. Zadatak je bio smrtno ozbiljan, jer su odnosi među četnicima i komunistima koji su nekoliko mjeseci surađivali u zapovijedanju bili prožeti teškim nepovjerenjem, te su u razračunavanjima među suborcima koji su i jedni i drugi bili Srbi naposljetku padale i mrtve glave. Kada govorimo o povijesnom velikanu čiji su život i napose povijesna uloga obilježene tim nastojanjem da ustanike pretvori u partizane umjesto u četnike, te da nagovori Hrvate u Dalmaciji okupiranoj od Talijana i u hrvatskim gradovima da se pridruže Srbima u šumi - ove okolnosti vrijedi jasno iznijeti. Uostalom nemamo tu više SUBNOR iz Benkovca i Gračaca, koji bi usmjeravao o čemu se smije pisati, a što je zgodnije prešutjeti. RadioElectrico (razgovor) 11:37, 23. siječnja 2021. (CET)

Upravo si opisao sve probleme koje imam s tvojim radom na ovom projektu, 95% stvari koje pišeš ovdje je čitanje između redaka i tvoje zaključivanje. Našao si u biografiji Rade Končara čitati između redaka i donositi svoje zaključke i čudiš se što imam problem s tim? Kanikosen (razgovor) 11:47, 23. siječnja 2021. (CET)

Kanikosen, ako se u vrijeme komunizma objavilo razne okružnice komunističkih rukovodstava, u kojima se kritiziraju partijska rukovodstva u područjima nastanjenima Hrvatima da kasne u podizanju ustanka, a ona u područjima nastanjenim Srbima da kasne u otpočinjanju borbi protiv Talijana - to ti je to. Također, ako se pisalo još tada da je po Hrvatskoj bila već 1941. godine gomila četnika - to ti je to. Nije otvoreno pisanje u propagandnim djelima (tipa napisi po novinama o narodnooslobodilačkoj borbi) o tim činjenicama u komunizmu bilo teško izvedivo stoga što bi to kaljalo ugled Rade Končara (koji je predano i spretno radi točno ono što je Partija tražila), nego stoga što je narušavalo tadašnje "izvana gladac, iznutra jadac" odnose između Srba i Hrvata u Hrvatskoj. U principu se tada uopće nije spominjalo ustanke koje su predvodili četnici, a u pogledu onih koje su zajedno vodili četnici i komunisti se u pravilu nije spominjalo četnike. Međutim nisam istraživanje o tome proveo ja, nego Jereb u svojem znanstvenom članku iz 2011. godine; gdje on baš na temelju komunističkih dokumenata iz 1941. godine, na temelju intervjua i memoara komunističkih rukovodilaca i znanstvenih radova objavljenih za vrijeme komunizma. Također su proveli istraživanje znanstvenici koji su se bavili četnicima u Hrvatskoj. Imaš linkove na ta djela, pa ih prouči. RadioElectrico (razgovor) 13:14, 23. siječnja 2021. (CET)

Još mi nisi odgovorio zašto misliš da je tome mjestu u biografiji Rade Končara? Pošto tvrdiš da imaš sve izvore, koliko dana je Rade Končar proveo u Lici i što je točno tu radio? Sve što pokušavaš provući ovdje u vezi Like treba da bude u članku ustanak, a ne ovdje jer je ovo jedna fusnota u životu Končara koja po tebi treba da bude sve u vezi njega jer bi ti radio orginalno istraživanje i donosio svoje zaključke čitajući između redaka. Pa ono, koliko vremena je Rade tu proveo, što je radio? Odgovori mi na to? Koliko dana da to zaslužuje zauzeti pola teksta o čovjeku kao što ti pokušavaš progurati? Jer to što ti ja brišem nema veze s Radom. Probaš progurati svoj POV na krivom mjestu. Kanikosen (razgovor) 13:30, 23. siječnja 2021. (CET)