Razgovor:Posebna teorija relativnosti

Hm...nisam baš siguran u eksperimentalne potvrde. Dayton Miller i kasniji su uspjeli obaviti pokuse (koji su, za razliku od površnih tvrdnji o D M u en wiki, ponovljeni) u kojima se vidi da postoji apsolutni prostor i da je "pomak etera" između 300 i 500 km/h. Što bi značilo da je Lorentzova, a ne Einsteinova interpretacija relativnosti ispravna. No, budući da to nije prihvaćeno opće mišljenje (IMO, zbog prevladavajućega stava idolopklonstva u fizici i drugih razloga), mislim da bi se trebalo, bar kao fusnota, objaviti i to. Do podataka se lako dođe ukuca li se Dayton Miller u google. Mir Harven 18:19, 12 August 2005 (CEST)

w:en:Wikipedia:Dayton_Miller#Shankland analysis i dalje - koliko ja vidim, dokazano je samo da su pomaci u Millerovim pokusima statistički značajni, a ne i samo (kao što navodiš) 'postojanje apsolutnog prostora'. Eter je po definiciji 'supstanca' koja omogućuje mehaničko širenje elektromagnetskih valova te stoga može poslužiti kao apsolutni referentni okvir za mjerenje brzina. Kako su svojstva hipotetskog 'etera' sa svakim novim pokusom postajala sve više i više nevjerojatna (Nevertheless, by this point the mechanical qualities of the aether had become more and more magical: it had to be a fluid in order to fill space, but one that was millions of times more rigid than steel in order to support the high frequencies of light waves, massless, completely transparent, non-dispersive, incompressible, continuous, and without viscosity.), na prihvaćanje Einsteinove teorije prije je utjecalo tzv. Ockhamovo pravilo negoli 'idolopoklonstvo u fizici'. Izabela 20:56, 12 August 2005 (CEST)

Nisam napisao da je članak na en wiki adekvatan-dapače, on je primjer neobaviještene pristranosti. Nakon Daytona Millera provedeno je više pokusa koji su, po svemu sudeći, pokazali postojanje "etera" (što je istovjetno apsolutnom prostoru, jer "eter" je apsolutni referencijalni sustav). Budući da je to manjinsko mišljenje, dobro bi ga bilo napomenuti pri koncu članka. Ako smo već kod referencija, dobar dio je dan na en wiki- i to, očito, nepročitanih. Mir Harven 11:00, 14 August 2005 (CEST)

Mislim da griješiš što se tiče 'etera' i apsolutnog referetnog sustava - eter, ukoliko postoji, može služiti kao apsolutni referentni sustav, dakle ukoliko definiraš eter, imaš apsolutnu referencu, međutim ne vrijedi obrnuto. Kako eter da bi poslužio (fizikalnoj) svrsi, mora biti 'materijalan' - nije dovoljno ustvrditi da postoji, nego ga treba i opisati, a zatim i dovesti u konzistentnu vezu sa poznatim fizikalnim zakonima, što do sada nije učinjeno na zadovoljavajući način. Pitanje 'apsolutnog referentnog sustava' je prvenstveno filozofsko pitanje i, koliko god teorija relativnosti bila nesposobna zadovoljiti intuitivnu ljudsku potrebu za postojanjem čvrste polazne točke u ovom svemiru, u stanju je razriješiti neke paradokse, dok 'apsolutni referentni sustav' uopće (po definiciji) ne nudi prostor za njihovo razrješavanje.

Wikipedia je prostor slobode - ako nisi zadovoljan člankom, promijeni ga, umjesto što prigovaraš :-)

Izabela 13:10, 14 August 2005 (CEST)

Ne, radi se o nečem drugom."Eter" jest apsolutni prostor (bar po tom gledanju koje operira s pokusima koje sam spomenuo). Nije riječ o zastarjelom "svjetlonosnom eteru" (luminoferous), nego o fundamentalnom substratu zbilje. Na isti način kako je Einstein kasnije odustao od klasičnoga pojma prostora i za temelj uveo "polje" (dok su i prostor i tvar samo manifestacije polja- dobar je prikaz dao Tain Yu Cao u "Conceptual Developments of 20th Century Field Theories"), tako i analize pokusa (najdetaljnija na http://www.scieng.flinders.edu.au/cpes/people/cahill_r/HPS13.pdf (str. 57. do 89.), na http://www.scieng.flinders.edu.au/cpes/people/cahill_r/processphysics.html )- daju dosta temelja za tvrdnju o neadekvatnosti Einsteinove interpretacije (te njegovih pokušaja prešućivanja i marginaliziranja neugodnih rezultata- zadnje poglavlje na http://www.orgonelab.org/miller.htm, o Shanklndu). No, budući da wiki nije medij istraživanja, nego samo prijenosa informacija- mislim da bi bilo fer napomenuti, neemocionalnim rječnikom, da potvrde Einsteinove interpretacije SR nisu tako općeprihvaćene kao što se sugerira, niti su osporavatelji cijele priče nekakvi marginalni frikovi. Dobro- ako autorica članka misli da je bolje da drugi dopune članak, OK. Mir Harven 15:32, 14 August 2005 (CEST)

Kažeš da članci na en wiki nisu sasvim OK, odakle se dade zaključiti da si ih ti (kad već nisam ja) pročitao. A odatle se dade zaključiti da si onda i primijetio da ja nisam autorica ovog članka nego prevoditeljica :-) Ili se površnost u čitanju ipak ne može pripisati samo meni :-P

Bilo kako bilo-samo sitniji dodatak i finito. Mir Harven 22:57, 14 August 2005 (CEST)

Samo naprijed :-) Izabela 23:46, 14 August 2005 (CEST)

Moment

Pravo značenje engleskog pojma momentum u fizici nije moment već količina gibanja.