Razgovor:Oko
| Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Oko. | |||
|---|---|---|---|
| |||
Pismohrane:
| |||
"Suvisne slike"
[uredi kôd]Po kojem kriteriju su neke slike proglasene "suvisnima"? Upravo je izbor slika pokazivao raznolikost i evoluciju gradje oka. Molim da se slike vise ne reduciraju, pogotovo ne bez ozbiljnog razloga. Jedino sto bi bilo korisno jest da ih se poslozi u galeriju, pa da stoje vodoravno, a ne okomito, i to slijedom evolucije (kukac - rakusac - glavonozac - sisavac). --Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor) 12:00, 22. svibanj 2009. (CEST)
Dopuna
[uredi kôd]Оkо је naziv za organ osjetila vida višestaničnih životinja. Еvolucijski, prve „оči" predstavljaju ustvari molekulske nakupine fotoreceptora u jednostaničnim organizmima (Protista). S usložnjavanjem građe organizama, fotoreceptori se premještaju na određeno i stalno mjesto u organizmu gradeći prve organe osjetila vida. Kod primitivnih životinja oči su ključne za početak brzih reakcija kretanja, predatorstva ili bježanja. Kod izvedenijih organizama, osjetilo vida je samo jedno od primatelja informacija iz vanjskog svijeta i ove informacije se spajaju u mozgu.
Evolucija oka
[uredi kôd]Kod evolucijski najjednostavnijih životinja – spužvi - oči ne postoje kao organi. Odrasle (adultne) spužve su sesilni organizmi koji se hrane filtriranjem vode i u njihovom životu fotorecepcija nema veliku ulogu. Мlade spužve, ličinke, su pokretni organizmi i njima bi osjetilo vida bilo potrebno. No do prije nekog vremena smatralo se da ni ličinke spužava nemaju oči. Pokusima osvjetljavanja ličinki utvrđeno je njihovo bježanje od osvjetljenja, što je dalje vodilo do otkrivanja fotoreceptora grupiranih na jednom kraju ličinke, okruženih trepetljikama koje ju pokreću. Ova blizina omogućuje ličinki brzo reagiranje na svjetlost.
Kod ostalih beskralježnjaka oči su u pravilu razvijene. Iznimku čine nametnički organizmi ili organizmi najvećih morskih dubina. Tako oči imaju kukci, glavonošci, rakovi, pauci, meduze, virnjaci, puževi, školjkaši.
  |
Razlike između očiju pojedinih životinjskih skupina postoje. U prvom redu, oči mogu biti jednostavne, odnosno izgrađene iz jedne fotoreceptorne stanice okružene potpornim stanicama, ili složene kada postoji sustav od više fotoreceptornih stanica koje se interaguju u procesu primanja podražaja. Većina jednostavnih očiju služi za detektiranje svjetosti, ali kod nekih organizama (pauci, neke gusjenice) ove oči stvaraju i slike.
Složene oči su jedna od glavnih osobina člankonožaca. izgrađene su od mnogo faceta (pločica koja je vrsta jednostavnog oka) i najrazvijenije su kod kukaca. Iako se često smatra da svaka faceta stvara vlastitu sliku i da kukci vide umnoženo, to je vrlo rijetko. Najčešće su to oči s vrlo dobrom kombinacijom faceta koja omogućuje stvaranje slike velikog vidnog kuta i velike razlučivosti u mozgu.
Fotorecepcija ima vrlo važnu ulogu u životu životinja. Kod životinja koje se oslanjaju na osjetilo vida kad nalaze hranu, oči su dobro razvijene. Narazvijenije oči imaju glavonošci i kralježnjaci. U ove dvije životinjske skupine su oči različitim evolutijskim putovima došle na isto rješenje građe i funkcioniranja organa za vid (pojava konvergentne evolucije).
Kralježnjačke oči
[uredi kôd]Kralježnjačke oči mogu biti: neparne oči – ima ih mali broj kralježnjaka i to kao tjemeno (kružnouste, neke ribe i gušteri) i pinealno oko (kod kolousta, kod ostalih kralježnjaka evoluiralo u epifizu);
- parne oči.
Građa parnih očiju
[uredi kôd]Izgrađene su po tipu zatvorenog očnog mjehura (očna jabučica). Očna jabučica obavijena sa tri opne:
- bjeloočnicom – vanjska opna, koja na prednjem kraju tvori providnu rožnicu;
- mrežnicom – unutarnja opna; ona je najsloženiji dio oka; u njoj se nalaze osjetilne stanice - fotoreceptori:
- štapići – odgovorni za razlikovanje svjetlosti i tame; kod sisavaca su brojniji od čepića;
- čepići – odgovorni za uočavanje boja i detalja predmeta; najviše ih ima u sredini mrežnjače (na liniji koja prolazi kroz središte oka) na mjestu koje se zove žuta pjega – mjesto najošrijeg vida.
Na mjestu gdje očni živac izlazi iz oka nema osjetilnih elemenata pa se to mjesto zove slijepa točka.