Razgovor:Mrežnica (rijeka)

Tekst

Tekst je uz manje izmjene prepisan sa Crorives.com "O rijeci" , pa ako nema dozvole nek se briše!? --Uskboy 19:49, 24. siječnja 2010. (CET)

---

Rijeka Mrežnica je jedna od tzv. četiri "karlovačke rijeke". Dužinom toka (64 km) je kraća od Dobre, Korane i Kupe , no Mrežnica zaslužuje posebno mjesto među rijekama hrvatskog krša. Mrežnica ima čak 93 sedrena slapa, koja su u ne jednakom rasteru duž toka ispresijecali rijeku stvorivši među sobom ujezerene dijelove toka. Iako visinom nijedan do ovih slapova ne može "konkurirati" slapovima na Plitvičkim jezerima ili slapovima Krke, njihova slikovitost, raznolikost oblika i razvedenost ono je što ih čini jedinstvenima, pa tako i samu rijeku Mrežnicu. Npr. u dijelu gornjeg toka, od Čićinog mosta do Tržićkog mosta, na dužini do samo 5 km, nalazi čak 26 slapova, dok se isto toliko slapova nalazi i na ukupnom donjem dijelu toka od Generalskog stola do ušća u Koranu, ali na dužini toka do 39 km! Vrelo Meržnice smješteno je u spilji podno Popovića vrha (479 m ). Vrelo, zajedno sa 12 km izvorišnog dijela toka, nalazi se unutar Vojnog poligona "Eugen Kvaternik". U doba dok je prostorom poligona gospodarila JNA, prije Domovinskog rata u Hrvatskoj, vrelo je znatno oštećeno gradnjom omanje hidroelektrane koja je trebala podmirivati potrebe poligona za strujom u slučaju ne mogućnosti opskrbe električnom energijom iz mreže. Već nakon prvih 7 km toka rijeka Mrežnica prima svoju prvu lijevu pritoku Suvaću, a nedaleko odavde premošćuje je Čuruvijin most. Obzirom da je Mrežnica izrazito sedrotvornog karaktera, već i u gornjem dijelu toka čini niz interesantnih sedrenih slapova i podvodnih barijera. Jedan do takvih slapova je i Rončevića slap (4.1 m), otprilike 2 kilometra nizvodno do Čićinog mosta, sa tri glavne sedrene kaskade preko kojih voda pada u dubok jezerasti dio toka. Odmah nakon Rončevića slapa, podno strmih litica koje su formirale kratki tjesnac smjestio se Milkovića slap (8 m). Ovo je drugi po visini slap na Mrežnici, a po svojem obliku i načinu na koji, za mala vodostaja praktički spušta vodu preko malog "tobogana" formiranog na sredini slapa, spada među najljepše slapove na Mrežnici. Nekoliko kilometara nizvodno rijeka ulazi u najuži kanjon u cijelom svojem toku, kojim teče sve do Smoljanovića slapa tj. do mosta u Tounjskom Tržiću. Upravo na ovom dijelu u svega 1,2 km toka, stisnuti u uskom gusto obraslom kanjonu prošaranom bijelim stijenama, zaredalo se čak 9 slapova. Na ovom dijelu toka nalazi se snažno vrelo koje ljeti snizuje temperaturu Mrežnice za otprilike 6-7 °C. utjecaj ovog vrela osjeća skoro 5 kilometara nizvodno, što je vidljivo i po drukčijoj mahovini na slapovima i drukčijem obliku slapova. Ispod Tounjskog Tržića Mrežnica je plitka i teče usporeno. Slijede Reljića pa Jagodića slap, a zatim slap Šušnjar. Šušnjar je najviši slap na Mrežnici visine oko 13 m. Slap je između dvije kaskade u samom zavoju rijeke okružio maleno, ali duboko jezerce. Sa svake strane slapa, potpuno uklopljeni u prirodni ambijent, nalazi se po jedan mlin. Tragovi sedrene stijene na desnoj obali koja se uzdiže 4-5 m uvis, a podno koje se ¸nalazi spilja, ukazuje na mogućnost da je u geološkoj prošlosti ovaj slap bio i viši, a vjerojatno je da je i donja kaskada nastala rušenjem ovog gornjeg dijela. Nizvodno do Šušnjara, u nekoliko manjih slapova proteže se kompleks Koračkog slapa, a zatim slijede Glavašev, Benića i Žarin slap. Kod Žarinog slapa rijeku premošćuje drveni most povezujući sela Dizdare i Vidoviće. Iako već dugo potpuno izvan funkcije, trošan most u svojoj jednostavnosti, ostavlja dubok dojam. Klarića slap, pomalo amfiteatralnog oblika, presijeca tok Mrežnice u gotovo punih pola kruga. Na strmoj litici s lijeve strane rijeke Mrežnice nekada je stajao grad Ključ svojina Frankopana. Obzirom da je grad srušen odavna, danas je do njega teško pronaći i ruševine. Iz sela Mrežnica, na desnoj obali rijeke prekrasan je pogled na utok Tounjčice u Mrežnicu. Iako bi se neupućenom promatraču činilo da je Mrežnica zapravo pritoka Tounjčice zbog toga što Mrežnica pada preko slapa Sastavaka i tu prima Tounjčicu te naglo mijenja smjer, situacija je upravo obrnuta. Ojačana vodama Tounjčice, Mrežnica nastavlja svoj put protječući blagim kanjonom prema sjeveru. Nakon nekoliko slapova slijedi uvučeni rukavac Čikina luka, podno kojeg su još dva manja slapa do Rebića slapa. Rebića slap (4,5 m), ili kako ga još zovu Milin mlin, prekrasan je treći po visini sedreni orijaš koji je u dugačkom luku prepriječio Mrežnicu. Slijedi, prije dvanaestak godina dinamitom teško oštećeni Vitasov slap, koji na sreću procesom osedravanja uspješno zarasta. Selo Katići zajedno sa istoimenim vikend naseljem prvo je veće naselje na Mrežnici i obilježava početak gušće naseljenog, donjeg dijela rijeke Mrežnice. Na samoj obali rijeke ispod slapa Malinice kod sela Mlinci, izgrađena je u doba austro-ugarske vladavine, istovremeno kad i željeznička pruga do Zagreba prema Oštarijama i dalje, pumpa za vodu na parni pogon. Pumpa je vodom opskrbljivala željezničku stanicu u Generalskom Stolu odakle su se parne lokomotive snabdijevale vodom. Slijedi most u Keićima koji je bio srušen u II. svjetskom ratu, pa je stotinjak metara nizvodno vozila skela. Skelu na Mrežnici možemo vidjeti kod Jankova Selišta odakle ljudi svakodnevno skelom prelaze rijeku da bi došli do željezničke stanice u Gornjem Zvečaju. Interesantan prometni objekt predstavlja i pontonski most, nizvodno do Puškarića slapa u G. Zvečaju. Nekoliko kilometara niže rijeka ponovo ulazi u kratak ali strmi kanjon. Na lijevoj obali nedaleko sela Novo Brdo nalazi se kamenolom. Podno okomitih litica kanjona smjestio se Kosov slap, ispod kojega Mrežnica doseže svoje najveće dubine. Nizvodno rijeka pada preko još nekoliko slapova, preko Polovićeva slapa (donjeg) prelazi slikoviti drveni most koji povezuje Belaviće i Mrežnički Brig. U području Duge Rese Mrežnicu premošćuju dva mosta. Neposredno iznad sjevernog mosta, na rijeci je izgrađena brana male HE pamučne industrije Duga Resa. Odavde Mrežnica poprima drukčije lice, koje zadržati sve do ušća u Koranu u Turnju. Osjeća se utjecaj urbane sredine i učestalija su onečišćenja rijeke. Ova "pitoma ljepotica" ostaje u sjećanju svakome tko ju je bar jednom vidio, pa makar i samo sa stare "Jozefinske ceste" na putu prema moru. (Man Usk)

Jedan izvor

Pronašao jedan izvor, samo ne znam gdje bih ga smjestio. Lijep pozdrav.--Uspjeh je ključ života (razgovor) 17:10, 29. lipnja 2019. (CEST)