Prijeđi na sadržaj

Razgovor:Maya Indijanci

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Maya Indijanci.
Rad na člancima
Pismohrane:

Stvar koja mi je upala u oko: na popisu jezika na kojima piše o Majama, nema njemačkog, a na njemačkom postoji taj članak... Marijan 02:08, 11. veljača 2007. (CET)

Riješio sam to. Pogriješili su Nijemci, jer nisu stavili poveznicu na svoj članak na englesku Wikipediju, pa bi onda bio dodan i u sve druge.--Donatus 09:27, 11. veljača 2007. (CET)

Otkad to da su Maye iz Brazila? Oni nemaju veze sa Brazilom. Aztenoch 20:23, 5. ožujak 2007. (CET)

Gdje bih mogao umetnuti dio o izumima drevnih maya? Aztenoch 15:07, 6. ožujak 2007. (CET)

Dobro spriječite više ovoga Aztenocha da da neprekidno ubacuje laž da su Maje sebe nazivali Mayana.--Zeljko 19:07, 6. ožujak 2007. (CET)

Ma koja Mayana, mi ih zovemo Maye! Nitko ne osporava činjenicu da su oni sebe nazivali Maya. Ovaj Željko ih neprekidno u članku naziva Maya. Da je ovaj članak pisan na Engleskom jeziku ništa na bi smetalo, ali ovaj je članak na hrvatskom koji ima svoja pravila. Nijedan stručnjak koji piše na našem jeziku ih nebi nazvao Maya već Maje. Doista je sramotno da članak poput ovoga u sebi sadrži krive nazive i izjave. Aztenoch 14:39, 7. ožujak 2007. (CET)

Četiri Chaka su samo držali noge a glavni svečenik koji bi otvarao grudi uvijek je bio obućen drukćije te je on bio peti a ne četvrti. Chilan je predstavljao jaguara a ne tigra (tigrovi žive u aziji a jaguari u srednjoj i južnoj americi). Aztenoch 20:44, 7. ožujak 2007. (CET)


Xib Chac i peta strana svijeta

[uredi kôd]

Dakle ovako ,postoje 4 aspekta jednoga boga to su "Chac Xib Chac", crveni Chac istoka "Sac Xib Chac", bijeli Chac sjevera; "Ek Xib Chac" crnu Chac zapada", "Kan Xib Chac", žuti Chac juga koja ti je peta strana svijeta kojega bi zastupao tvoj 5. Chac, i kako ga nazivaš. Svećenici su bili obojeni u plavu boju kako je to napisao profesor Milton Carter, čiji si ti prevedeni osakaćeni tekst odnekuda prepisao, i koji u originalu glasi 'The priests were assisted by four chacs, also painted blue and named in honor of the Rain God, who grasped the victim by the arms and legs and stretched them on their back over the alter. The chest was then opened with a flint or obsidian knife by a nacom. Nacom je samo titula onoga koji je držao nož i otvarao prsa. –'Svećenici' koji su pomagali u žrtvovanju bili su stariji ljudi koji samo imenovani u čast ova 4 aspekta Chaca Nadalje vidim nije ti ni poznato da je upravo plava boja simbol žrtvovanja kod Maya (vidi ovdje), i njome su bojali sebe oni što su dobili ime Chac, u čast Chacova. Radi se o mineralu (Mg,Al)2Si4O10(OH)·4H2O, poznatom kao palygorskit, nazivanog od Maya sak-lum, i kojega su oni nabavljali na Yucatanu. Hajde sada lijepo nađi petog Chaca i petu stranu svijeta. … Bolje se ti knjige uhvati. --Zeljko 11:22, 13. ožujak 2007. (CET)

Hvala bogu da mi je sve ovo poznato, ništa novog i specijalnog u tvojim navodima. Uistinu je sramota da neznaš da tigar živi u Aziji a ne u Americi. Aztenoch 20:52, 14. ožujak 2007. (CET)

I bilo bi ti pametnije da prestaneš sa svađom i pomicanjem stranica sa jedne na drugu. Bolje napiši neki novi članak ili nešto slično. Aztenoch 21:00, 14. ožujak 2007. (CET)

Onda ne piši glupe komentare o petom chacu, i bojanju svećenika bojama koje označavaju 4 spomenuta aspekta chaca sa 4 pripadajuće strane svijeta. To su boje bogova, a ne boje svećenika koji su učestvovali u ritualnim smaknučima. Bojali su se mineralom plave boje što su je nazivali sak-lum, i nalazili nalazili ga na Yucatanu.

Riječ balam je iz jezika maya, koju hispanski prevoditelji još iz starijih vremena prevode na španjolski jezik kao 'tigre' (u hrvatskom 'tigar'; možeš vidjeti recimo ovdje; [1]), ili

ovdje gdje se osobno ime Balam-Quitze prevodi kao la Tigre dal dolce sorriso ili, da ti prevedem na naš jezik Tigar slatkog osmijeha. Danas riječ tigar razni prepisivači starih autora, ono tigre, pretvaraju u jaguar, pošto on tamo, kako ti kažeš ne živi u Mezoamerici. Oni ne prevađaju majansku riječ balam ,jer vjerojatno ne znaju ni quiche i maya jezike, i bave se samo prepisivanjem A ja sam tradicionalist i držim se tradicionalnih prijevoda. Ti prepisuješ jedino krnje dijelove pojedinih članaka, iz kojih se ne može donesti nikakav pravi zaključak, jer ti nije poznata cjelina . Znači ostavi se sprdnje sa tigrom i jaguarom i piši svoje tekstove a ne nečije krnje citate iz raznih članaka kojima ne znaš porijeklo. --Zeljko 09:05, 17. ožujak 2007. (CET)

Čini se da sve što znaš je prepisivati sa internet stranica, ništa više. Ja, za razliku od tebe, izvlačim svoje citate iz stručnih knijga koje su vrlo pouzdani izvori. Ne spominjem nikakvog petog Chaca. Tvoji izvori govore da su i svečenici obojani plavom bojom a moji tvrde drukčije. Zanimljiva slika: [2]. Watch and learn. Aztenoch 18:11, 17. ožujak 2007. (CET)