Razgovor:Manastir Krka

Molim lijepo što se brišu moje izmjene? sve što je napisano je istina i može se vrlo lako provjeriti. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.3.51.108 (razgovor • doprinosi) 15:22, 17. listopada 2007.

Glede ovih okolnosti, ovo bi trebao biti članak sa nazivom "samostan". Kubura 11:55, 30. listopad 2007. (CET)

Ne kaže se samostan,već manastir...Podigao ga je srpski kralj Milutin, a u novije vremen se provlači i teza da ga je podigla Jelena Šubić,koja je sestra srpskog cara Dušana,tako da je teza o hrvatskom samostanu neverovatno pristrasna...— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 79.101.148.134 (razgovor • doprinosi) 12:11, 15. srpnja 2008.

Taj vas kralj Milutin je, izgleda, jako volio romaniku, pa je napravio zvonik da izgleda ko katolicki. Mozda se graditelj zabunio. A mozda pak graditelj nije ni sanjao da ce u samostanu biti pravoslavci. Tko ce ga znat. --Pancho W. Villa (razgovor) 12:29, 15. srpanj 2008. (CEST)

U periodu kada se gradio manastir Krka, crkve u Srbiji (daleko od katolicke teritorije) gradile su se u stilu romanike. Postoji nekoliko sacuvanih crkava iz tog perioda (Studenica, Decani, Crkva u Arilju ...). Dva sacuvana manastira su imala romanske zvonike: Djurdjevi stupovi iz 1315. (sa dva zvonika u stilu romanike) i Sopocani 1260. ciji zvonik i danas stoji u nepromenjenom obliku. Jasno je da se u arhitekturu ne razumijete ni malo ali vas to ne ometa da ovdje pisete gluposti. Ovaj clanak o Manastiru Krka je cista propaganda a od toga najvecu stetu ima Hrvatska Wikipedija jer zbog ovakvih clanaka ne moze postati pouzdana, vjerna i ozbiljna enciklopedija. Iskreno i tacno (razgovor) 13:41, 04. ozujak 2010. (EST)

Kako možete citirati "Vjesnik" kao naučno štivo? Nitko ne citira kvazinaučne velikosrpske stavove npr. "Pogleda" ili "Kurira" glede Hrvatske i Hrvata u srpskoj Wikipediji! Srbi u Hrvatskoj su zapravo Katolici, ali ih nitko par stoljeća već to nije obavjestio? Čemu pokolji pravoslavnog svećenstva i pučanstva u II svjetskom ratu? Zatiranje drugačijih Hrvata??? — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.216.135.251 (razgovor • doprinosi) 20:53, 3. prosinca 2008.

Autor iz Vjesnika se poziva na ovaj rad:
dr. Marko Japundžić: Tragom hrvatskoga glagolizma, KS, Zagreb, 1995., ISBN 978-953-151-060-1, str. 51-54
Nešto možete naći i u :
Enciklopedija likovnih umjetnosti, 3, Zagreb, 1964., str. 251
Tako da se nismo pozvali na štobilo. Kubura (razgovor) 03:45, 5. listopada 2010. (CEST)

Niko ne kaže da je sadašnji izgled manastira autentičan izgledu iz 14. veka. Kada je počeo da nastaje u pitanju je vjerovatno bila tek omanja crkvica, isposnica i sl. Pouzdano se zna da je manastir dograđivan i mjenjan tokom godina. Sadašnji izgled počeo je da dobija tek krajem 16. i početkom 17. vijeka od kada datira i zvonik. Milion pravoslavnih crkava ima romaničke zvonike. Pa šta? Stotine pravoslavnih crkava po Vojvodini, Slavoniji, Baniji pa i u Centralnoj Srbiji građene su u baroknom ili neoklasicističkom stilu. Pa šta? Bitno je das unutršnjost građevine ispunjava kanonske pretpostavke Pravoslavne crkve. Manastir Dečani u Metohiji ima gomilu obilježja romanike iz razloga što ju je projektovao katolički sveštenik fra Vito iz Kotora po nalogu srpskog kralja Stefana Uroša III Dečanskog. Uzgred, Srba je u Dalmaciji bilo prije Turaka, najmanje u vrijeme kralja Tvrtka čijom zaslugom je podignut manastir Dragović. Naravno pričamo o Sjevernoj i Srednjoj Dalmaciji. Srbi su živjeli na prostoru južno od Cetine od doseljavanja na Balkan. Car Dušan je Dubrovniku prodao Konavle i Pelješac pod uslovom "da se ostavi srpski pop da poje". Kada je on umro Dubrovčani su otpočeli sa pokrštavanjem pravoslavnih na tom području jer u Republici nisu mogli da žive inovjerni. Time oni nisu postali Hrvati jer to ni Dubrovčani nisu bili. Mnogi od njih iako katolici bili su Srbi do kraja II svjetskog rata, kada su im hrvatski komunisti zabranili da se tako izjašnjavaju. Npr. Frano Gondola Getaldić, Antun Kazali, dum Ivo Miljan, dum Ivan Stojanović, Medo Pucić, Nikša Gradi, Jozo Bona, Božo Hope, Niko Vragolov, Stijepo Kobasica, Antun Fabris, Antun Puglliesi, Frano Kuliišić, Stijepo Knežević, Marinica pl. Đorđić..... Mogu da ih nabrajam do sutra. Svi su bili članovi i funkcioneri Srpske stranke na Primorju. Recimo Lujo Bakotić je bio Srbin katolik rodom iz Sinja, a Josip Bersa iz Zadra, ali što vama vrijedi crtati. Čitav bataljon katolika se borio u sklopu Dinarske divizije popa Đujića a načelnik štaba divizije je bio Mato Radoš, takođe katolik.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 213.198.241.80 (razgovor • doprinosi) 09:08, 13. siječnja 2012.

Nema nikakvih dokaza da je manastir Krupa napravljen 1317. godine za vrijeme vladavine kralja Milutina. Na kakvim naucnim cinjenicama se zasniva ova tvrdnja? Ne treba ponavljati da se stanovnistvo Kninske krajine, koje je tamo zivjelo do 1995. godine, uglavnom doselilo u 17. vijeku na što ukazuje arhivska gradja. Sjeverni kninski kraj kompletno je naseljen tada i Kosovska dolina. Veselindabo (razgovor) 19:49, 15. rujna 2014. (CEST)

Pristrasnost i neistine

Prvo, napisano je kao novinski pamflet a ne enciklopedijski članak i vrlo je pristrasan, posebno insistrirajući na tome kako je to prvobitno bio katolićki odnosno rimokatolički samostan.

U više navrata, bez potrebe, ponavlja tokom članka kako je Manastir Krka bio, odnosno nastao na mestu, temeljima itd prethodno katoličkog samostana najverovatnije misleći, što više puta to u tekstu ponovi, to će biti verodostojnije jer u samom tekstu kao i u izvorima nigde nema pravog dokaza tim tvrdnjama.

Prvo, u delu o Povijesti, počinje sa, "Po legendi manastir Krka nastao je, kao katolički samostan" a nigde nema reference o toj "legendi" a izvore koje na kraju i u tom pasusu navodi sam pažljivo proćitao, bave se godinom nastanka manastira a nigde se u njima ne spominje nikakva "legenda" o kojoj autor piše niti daje izvor.

Drugo, dalje kao dokaz svoje tvrdnje navodi sledeće, "Da je manastir nekad bio katolički, ukazuje i zvonik u romaničkom stilu, što nije tipično za pravoslavne vjerske objekte." što, sa jedne strane dokaz nepoznavanja istorije arhitekture i stilova u kojima su građeni pravoslavni objekti a sa druge strane njegovo nepoznavanje predočava kao dokaz svoje tvrdnje.

Samo ću navesti da je jedan određeni broj objekata pravoslavne crkve, i to na prostorima i tadašnje i sadašnje Srbije građen delom u romaničkom stilu, recimo Studenica, Đurđevi stupovi, Visoki Dećani, Srkva Sv. Ahilija u Arilju, Sopoćani, Žiča itd odnosno, svi crkveni objekti građeni u "raškom stilu" jer je njegova karakteristika da je spoljašnja obrada crkvenih građevina izvršena u romanskom stilu, što ukazuje na direktne veze sa Primorjem odnosno majstorima iz gradova sa istočne obale Jadrana (Kotor,Dubrovnik i drugi) koja se nalazila pod kontrolom Nemanjića i evo par izvora i to većina sa hrvatske wikipedije,

https://hr.wikipedia.org/wiki/Studenica https://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%90ur%C4%91evi_stupovi https://hr.wikipedia.org/wiki/Visoki_De%C4%8Dani http://dizajn.akademija.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2016/10/010-Srbija-srednji-vek.pdf

Treće, dalje navodi, "Najstarija godina koja pominje pravoslavne redovnike u krčkom samostanu jest 25. kolovoza 1648. koja je spomenuta u terminaciji 20. studenoga 1649.. Tim dokumentom generalni providur, dozvolom zadarskog nadbiskupa daje kaluđerima sv. Arhangjela katoličku crkvu Bl. Gospe Maslinske pod Zadrom na privremenu upotrebu, iz čega slijedi da je uvedenje pravoslavnih samostana u Krupi i na Krki bilo u razdoblju od 1598. do 1642. godine" što ovako u celini izgleda kao nešto baš "ozbiljno i pravo" kao neki "dokaz" a hajde sad malo da analiziramo šta tu zapravo piše?

Nema nikakvog dokaza da je 1648 stvarno najstarija godina jer ako jeste, odkud onda u samom tekstu kasnije, 1598? Odkuda sada 1598 kad je nigde prethodno u svom tekstu autor ne navodi a u izvoru na koji se poziva, nigde se ne spominje?

Na osnovu dozvole zadarskog nadbiskupa, mletački providur daje crkvu Blažene Gospe Maslinske pod Zadrom na privremenu upotrebu kaluđerima Sv. Arhanđela što samo govori o tome da je u tom trenutku već postojao Manastir Sv. Ahanđela a ne da je tada ili 1598 osnovan.

Četvrto, "U kasnijem ugovoru sa franjevcima, samostanski redovnici su izjavili da "žive u službi grčke Crkve staroga ilirskoga ili hrvatskoga jezika" što je falsifikat, u izvorima piše samo "ilirskoga" a ne "ilirskoga ili hrvatskoga jezika".

U delu o arhitektonskim svojstvima, kada piše o podizanju nove zgrade bogoslovije, autor opet na jedan krajnje necivilizacijski i neprimeren, krajnje pristrasan način iznosi sledeću neistinu, "U temelju nove zgrade uzidan je po kamen iz Pećke Patrijaršije, samostana Krke, Krupe, Dragovića (sve bivših katoličkih samostana)" bez navođenja iti jednog izvora, reda radi čime bi potrepio tu tvrdnju o "sve bivšim katoličkim samostima".

Elem, tokom ovog pisanja još sam malo istraživao i vrlo sam se obradovao kada sam u konačnici našao PRAVI IZVOR ovog članka, odnosno, faktički čitav članak, osim poslednjg pasusa, "Arhitekturna svojstva" je samo prekopiran sa sajta croative.net tj. njihove paškvile od 21.08.2015. a oni se pozivaju na izvor portaloko.hr.

https://croative.net/zvonimir-despot-poducio-patrijarha-irineja-da-su-manastir-krka-osnovali-katolicki-svecenici/

Bilo bi smešno da nije žalosno.

178.221.185.157 05:25, 26. veljače 2018. (CET)

Znači prekopira se tekst i to ovde prolazi? Smešni ste do bola... Posle dužeg vremena uzmem i pročitam članak na hr vikipediji, pomisli čovek gle čuda za promenu ima nekakvih (samo vama razumljivih) citata itd, kad ono prekopiran tekst lol. Nikad nećete biti ni senka ozbiljne vikipedije. I to sve zbog vas idiota od administratora, koji na ovakvim stvarima ne dopuštate sebi da razum preovlada. Sad slobodno uzmite i vadite se kako me niste razumeli, "hehe sad ćemo mi glupog Srbina naučit pameti", i dokažite ponovo koliko ste uskogrudi i jadni. --Slavujko (razgovor) 01:48, 26. prosinca 2019. (CET)