Razgovor:Maksimilijan I., meksički car

Imam problema dokučiti svrhu ovdašnjeg prepisivanja površno, neprofesionalno i tendenciozno napisanih članaka iz starih jugoslavenskih enciklopedija. Proglašenje carstva u Meksiku je bio pokušaj konzervativne struje u meksičkom političkom životu da građanski rat s liberalima oko položaja predsjednika Republike i političku nestabilnost koja je te sukobe pratila zamijene trajnijim i stabilnijim oblikom upravljanja državom. Vojna intervencija izvana (europska, ne samo francuska) i građanski rat u Sjedinjenim Državama dali su potporu tim nastojanjima, a nuđenje krune članu europske carske i katoličke kuće bio je pokušaj da se dovođenjem monarha iz inozemstva monarhija učini manje upletenom u dotadašnje desetljećima stare meksičke unutarnje prijepore. Drugo meksičko carstvo (prvo je postojalo u dvadesetim godinama, neposredno po osamostaljenju od Španjolske) je proglašeno godinu dana prije nego je sam Maksimilijan prihvatio krunu i postao carem, a vladalo je u tom međuvlašću tročlano namjesništvo, član kojeg je bio i meksički nadbiskup. Juarez je u tom vremenu bio formalni predsjednik Republike u izbjeglištvu u gradiću na granici s Teksasom (gradiće se danas zove Ciudad Juarez) te je za sebe, prije intervencije izvana koju je sam potaknuo odbijanjem vraćanja inozemnih dugova, ishodio od meksičkog Cortesa (sabora) za sebe predsjednički mandat bez ograničenja trajanja tijekom ratnih sukoba. Garibaldi i Victor Hugo nisu bili dužnosnici niti Italije niti Francuske, nego istaknuti borci za slobodu u svojim zemljama i republikanci (Hugo je čak u to vrijeme živio u izbjeglištvu, zbog neslaganja sa vladanjem Napoleona III u Francuskoj). Maksimilijan je, u pokušaju da ostvari nacionalno jedinstvo, Juarezu ponudio položaj predsjednika carske vlade. Nalog da se ubijaju rapublikanski zarobljenici bio je odgovor na republikansku praksu ubijanja carskih pristaša. Mejia i Miramon nisu bili generali, nego maršali. Mejia je bio Indijanac (kao i sam Juarez) i zapovijedao je carskom konjicom, a Miramon je zapovijedao pješadijom.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 93.139.59.65 (razgovor • doprinosi)

Poštovani, Wikipedija je slobodna enciklopedija pa ako mislite da u članku nešto treba izmjeniti slobodni ste to i napraviti uz navođenje izvora. Lijep pozdrav.-- Braco (razgovor) 13:42, 20. prosinca 2009. (CET)

Poštovani, slobodno ne bi trebalo značiti i netočno, površno i tendenciozno. Usporedite ovaj članak s ovdašnjim člancima koji obrađuju ovu temu, a objavljeni su na engleskom, francuskom ili nekim drugim jezicima. Sve je razvidno. Lijepi pozdrav. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.1.179.34 (razgovor • doprinosi)

Članak je, vidim, dorađen, ali bez ijednog navedenog izvora. Vrlo jr poželjno, zapravo obvezno, da navedete izvore. Dotada, predložak. --Flopy ^razgovor 17:35, 15. kolovoza 2010. (CEST)

Navođenja izvora o ovoj temi, koliko vidim, nije bilo ni prije, što tada izgleda nikome nije smetalo. Prvi je tekst, usput budi rečeno, većim dijelom prepisan iz engleskog izvornika koji se pojavljuje na više različith stranica poput: http://www.fact-index.com/m/ma/maximilian_of_mexico.html. Trenutna inačica je pismenija od prethodnog prijevoda, točnija i objektivnija, a naveo sam vam i dio korištenih izvora. Lijepi pozdrav. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.1.179.34 (razgovor • doprinosi)

Članak je svakako sad bolji. Da, prije se nije toliko pazilo na navođenje izvora, ali sad se pazi jer wikipedija treba povećati standard i vjerodostojnost. Izvori su nadasve važni u člancima povijesne tematike tako da će se odsad na to paziti i na tome inzistirati. --Flopy ^razgovor 12:52, 16. kolovoza 2010. (CEST)

Ferdinand, Izabela i takozvane gluposti

Vezano uz primjedbu suradnika Sparrowa; "Kakve su to gluposti o Ferdinandu i Izabeli" te njegovo brisanje sljedećeg odlomka: "Vrijedno je napomenuti i kako je Maksimilijan bio prvi potomak slavnog španjolskog kraljevskog para Ferdinanda i Izabele (za čijeg je vladanja otkrivena Amerika, 1492. godine) koji je preplovio Atlantski ocean i pohodio Novi svijet."

1. Ferdinand Aragonski i Izabela Kastiljanska su španjolski vladarski par koji je završio "rekonkvistu" iberijskog poluotoka i poslao Kolumbovu ekspediciju na Zapad 1492. godine. Ekspedicija je otkrila nove zemlje i postavila temelje španjolske vlasti u Novom svijetu.
2. Kćer Ferdinanda i Izabele, Ivana, udala se za Filipa Habsburškog. Njihov sin, Karlo, bit će moćni španjolski kralj i rimsko-njemački car u XVI stoljeću. Na carskom prijestolju naslijedit će ga brat Ferdinand a na španjolskom, sin Filip.
3. Habsburška kuća koja će do 1918. godine vladati Srednjom Europom, a čiji je potomak i Maksimilijan meksički, potječe od Ferdinanda, Karlova brata, unuka "katoličkih vladara" Ferdinanda i Izabele. To znači da je i Maksimilijan potomak navedenih "katoličkih vladara".
4. Maksimilijan je prije dolaska u Meksiko, pohodio Brazil te sudjelovao u znanstvenoj ekspediciji ondje. Niti jedan član njegove obitelji (a time niti jedan potomak spomenutih Ferdinanda i Izabele) prije njega nije posjetio Novi svijet. Prije braka sa Carolotom bio je zaručen za kćer brazilskog cara Pedra.

Sukladno navedenom, vraćam obrisani odlomak natrag u tekst. Lijepi pozdrav, 93.136.57.57 21:45, 19. siječnja 2011. (CET)Anon