Razgovor:Karlo Veliki

Točnost osporena

U tekstu Bijela Hrvatska se ne spominje prostor između Drave i Dunava nego područje danasnje istočne Bavarske preko dijela sjeverne Češke i južne Poljske te Galicije, Volinske i Podolja u Ukrajini. .

Mislim da treba neko pojašnjenje negdje.

Sombrero 11:24, 3. ožujka 2006. (CET)

Na podrucju izmedu Drave, Mure i Dunava postojala je 40 godina ( u IX stoljecu ) slavenska drzavica. Da li za nju vrijedi ime Bijela Hrvatska ili ne mogu to sada reci 100 posto. Ta drzava se spominje u spisima o putovanju Cirila i Metodija. Vladari su bili Pribina i Kocelj. Izvrsi ispravak ako smatras potrebnim.rjecina

Podaci o bitci na podrucju Rijeka - Rupa izmedu Hrvata i vojske Karla Velikog su prilicno slabasni, ali defititivno je doslo do okrsaja jer je u povijesti zabiljezena vojna smrt franacki markgrof ( generala ) i kasnije unistenje Tarstatice radi toga.rjecina

Karlo Veliki neuspješan i izmišljen vladar?!

Može li mi autor ovog članka reći gdje je našao tvrdnju da Karlo Veliki nije baš bio uspješan vladar. To apsolutno nije točno!!! Karlo Veliki bio je jedan od najvažnijih i najuspješnijih vladara u europskoj povijesti. Za njegova vladanja provedene su tolike reforme (članci na njemačkoj i engleskoj wikipediji o Karlu Velikom to lijepo kažu, samo bi ih trebalo pročitati). Franačka je u njegovo doba bila najmoćnija država Europe, ne pukim slučajem nego najvećim dijelom njegovom zaslugom i državničkim umijećem. Isto tako Crkva nije naknadno potvrdila Karlu carsku titulu, nego je on bio car od krunidbe na Božić 800. Prava je nebuloza da novija istraživanja kažu da je Oton III. saksonski kralj (misli li se tu na njemačko-rimskog cara Otona III. ili na nekog drugog, meni nepoznatog saksonskog odnosno saskog kralja?) izmislio Karla Velikog. Može li mi autor reći tko je konkretno proveo to navodno istraživanje i uputiti i mene na taj izvor. U članku neću ništa mijenjati jer bi trebalo napisati novi ili prevesti članak s njemačke ili engleske wikipedije koji su vrlo lijepo obradili navodno neuspješnog i izmišljenog vladara Karla Velikog. A autora, ako ga zanima, upućujem na literaturu o Karlu Velikom: Miroslav Brandt, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, Zagreb 1980. To je za početak. Ima toga još puno (o stranoj literaturi da i ne govorim), ali mi trenutno nijedan naslov ne pada na pamet, što ne znači da ih ne mogu potražiti, ako poštovanog autora to zanima. Flopy, 10:24, 11.svibnja 2006.

Nepobitne činjenice o Karlu Velikom glase da je nakon bratove smrti postao kralj današnje Francuske, Beneluksa i dobrog dijela Njemačke. Još njegov otac je bio poharao državu Langobarda koja je u političkom pogledu bila dječja igračka prema Franačkoj državi. S tako velikom državom Karlu Velikom je trebalo 30 godina da osvoji sjevernu njemačku ( oko Hamburga ). Da je potrebno toliko vremena da se osvoji područje s maksimalno 10 puta manje stanovništva definitivno nije dokaz vojne, osvajačke sposobnosti. Njegov poraz u Španjolskoj ne treba niti spominjat. Kao osvajač Karlo Veliki se definitivno nije proslavio ako uzmemo u obzir resurse koje je posjedovao. rjecina, 14.svibnja 2006.

Na engleskoj wikipediji je prilicno realisticna karta drzave Karla Velikog 771 godine. Ona karta je malo zastarjela posto granica Austrasie su previse istocno, a toboznji gotski dio Francuske je pripojen drzavi, ali pokazuje politicko-vojnu snagu franacke drzave. Karlov Veliki je postao nakon smrti brata i likvidacije njegove djece kralj Austrasie, Neustrie i Aquitanie. Njegov vasal je navodno tada bila i Bavarska koju kasnije Karlo anektira. rjecina, 15.svibnja 2006

Sve što si naveo ništa ne mijenja na činjenici da je Karlo bio uspješan vladar. Nisi naveo odakle ti tvrdnja da je Oton III. izmislio Karla Velikog. To me najviše zanima. Flopy, 11:17, 16.svibnja 2006.

Nešto tako ludo ja nikad ne bi napisao ( to nije moje ). To je neko preuzeo s reklame za dokumentarac. Karlo Veliki je za mene vladar tipa Tito. Što će biti nakon moje smrti nije moj problem ( kasnija podjela carstva u doba Luja I. ) Zbog toga je on loš, a zbog toga ga vole zapadni europljani jer je on u neku ruku otac Njemačke, Francuske i Italije. Stajalište zapadno europskih povjesničara o njemu je pristrano!! rjecina, 16.svibnja 2006

Ispričavam se što sam tebi takvo što pripisao. Ja ću tu nebulozu izbrisati, pa ljutio se tko god. Svejedno se ne slažem s tobom o Karlu Velikom, ali svatko ima pravo na svoje mišljenje. Međutim, moram ti reći da to tvoje mišljenje ne dijeli literatura, kako strana tako i hrvatska, a ja nešto pišem i argumentiram samo na temelju ozbiljnih provjerenih izvora. Tako me uče na fakultetu. Ali kako na wikipediji može svatko pisati što želi, neka ti bude. Moja je želja međutim da wikipedija bude vjerodostojan izvor podataka jer mnogi je, pa tako i ja, koriste kao izvor za pisanje referata i seminara. Mnogi članci nažalost, pa tako ni ovaj (nemoj se ljutiti zbog ovoga mog skromnog mišljenja) i nisu na najvišoj razini. Flopy, 09:02, 18.svibnja 2006.

Jeruzalem

• 798 godine Karlo šalje poslanstvo s darovima arapskom kalifu. 801 on dobiva sličan odgovor. Također darove je dobio Patrijarh Jerusalema koji u odgovoru šalje ključeve grada i razne druge poklone. Izvor ovih tvrdnji je arapski. [1]
• 30 studenog 800 nakon dopisivanja koje je trajalo od 797 godine Patrijarh Jerusalema šalje ključeve svetih mjesta Karlu. On se nije mogao niti dopisivati niti slati poklone strancima bez dopuštenja kalifa što je bilo jasno upisano u tamošnje zakone. Također arapski izvor [2]
• 801 godine Karla Velikog posjećuju ambasadori arapskog kalifa s poklonima. Nekoliko mjeseci potom stiže poruka od patrijarha i ključevi Jeruzalema. Izvor Britannica [3]
• Studeni 800 (?) kratko vrijeme prije krunidbe izaslanstvo patrijarha s ključevima grada je stiglo Karlu. Nedugo potom stiže poslanstvo Kalifa. Izvor: Katolička enciklopedija [4]
• Čak i Einhard jasno govori ta poslanstvo nije stiglo u danima krunidbe nego ranije [5]
• Oxford s druge strane tvrdi da je poslanstvo s ključevima stiglo 801 godine [6]

Zaključci:

• Delegacija iz Jeruzalema definitivno nije stigla na dan krunidbe
• Dobivanje ključeva je bila politička igra savezništva Karla i kalifata protiv Bizanta i Kordobe.
• Važnost ključeva je u činjenici da su se francuski kraljevi smatrali zaštitnicima kršćana u Jeruzalemu.
• Sveukupno postoji 5 povijesnih krsćanskih patrijarhata. To su Rim, Carigrad, Antiohija, Jeruzalem i Aleksandrija. Tvrdnjom da ako 2 od njih priznaju jednog vladara tada svi kršćani priznaju tog vladara je fundamentalizam. Njemački izvor za tvrdnju o 5 patrijarha [7] ---rjecina, 8. listopad 2007

Sad si argumentiaro kako treba i tu izmjenu prihvaćam. --Flopy 08:31, 9. listopad 2007. (CEST)