Razgovor:Instrumental

kako bi se onda mogla interpretirati rečenica: ˝s prvim snijegom došli su nam problemi...˝ako je bez ˝s˝ sredstvo, zašto ga onda ovdje upotrebljavamo??

Ne znam tko je to pitao, jer se nije potpisao. No, nije važno. Primjer "S prvim snijegom došli su nam problemi" odgovara sintaksi hrvatskog narodnog jezika, iz kojega je još dosta elemenata ostalo u sadašnjem standardnom jeziku. U narodnom jeziku prijedlog "s" može biti ispušten samo kad se prešutno podrazumijeva kao da je prisutan. Na primjer: "Idem putem" je nekad bilo "Idem s putom" (ja i put idemo zajedno) jer je to odražavalo vizualnu predodžbu "dok idem ja, ide i put pod mojim nogama", to jest put izmiče pod nogama u suprotnom smjeru, i on se miče dok se ja mičem. Isto tako, standardno: "Putujem vlakom" je u narodnom jeziku "Putujem s vlakom" (isto kao i "Putujem s prijateljem"), jer vlak i ja putujemo zajedno. U svim drugim slučajevima uz instrumental mora stajati prjedlog, zato što instrumental označava položaj stvari u našoj neposrednoj blizini, što može biti: s nana, pred nama, za nama, pod nama, nad nama i među nama, pa bez prjedloga položaj ne bi bio određen.

U narodnom jeziku instrumental ne može stajati kao u standardnom s glagolima "biti", "postati", "činiti se", "izgledati", ni sa ni bez prjedloga, jer u narodnom jeziku bi to bilo suprotno padežnoj definiciji instrumentala, koji je kao i u starijim književnim gramatikama određen s pitanjima s kim ili s čim, a ne (s) kime, (s) čime kao u sadašnjem standardu. Naime, rečenica "Postao je načelnikom" značila bi da je on zajedno s nekim načelnikom nešto, ne kaže se što, postao. U narodnom jeziku s tim glagolima ide nominativ: "Postao je načelnik", što odgovara na pitanje "što" je postao a ne "s kim" je nešto postao. Instrumental je ovdje kontradiktoran i sadašnjoj standardnoj gramatici, jer instrumental ne odgovara na pitanje "tko" ili "što" je netko postao. Na ta pitanja i u standardu odgovara nominativ.

Jedina iznimka je glagol "zvati", jer se tu s instrumentalom prešutno podrazumijeva prjedlog "s". Tako: "Zovu ga magarcem" znači: "Zovu ga s magarcem" to jest, i njega i magarca zovu zajedno s istim imenom: "magarac".

Ispuštanje prjedloga je običaj koji se sve više širi u standardnom jeziku, pa toga ima i u drugim padežima. Na primjer u genitivu, u standardnom se kaže "u roku tri dana", što je na narodnom jeziku "u roku od tri dana" jer to znači u roku, vremenu, koje se sastoji od tri dana, t.j. od prvog dana, drugog dana i trećeg dana, jer se obvezu može ispuniti u bilo kojem od ova tri dana. Isto tako standardno "To je auto moga brata" pravilno je "To je auto 'od moga brata", jer je to odgovor na pitanje "od koga" (genitiv) a ne "koga" (akuzativ). Ispuštanje prjedloga je običaj suprotan razvoju modernih jezika, gdje je broj padeža reduciran na minimum, ali se zato mnogo više koristi prjedloge, pa je izražavanje jednostavnije i preciznije. Osim toga, prjedlog čini razliku među padežima, ne samo u engleskom nego i u hrvatskom jeziku. "S ljudima" je instrumental (s kim), a "Ljudima" je dativ (komu). "Došao je s ljestvama" je instrumental, a "Došao je po ljestvama" je dativ (lokativ). "Došao je ljestvama" je neodređeno, može značiti i jedno i drugo.Otilio 213.191.130.241 13:35, 14. svibnja 2006. (CEST)

---

S prvim snijegom je društvo (metaforično, jasno). Vrijedi:

• ako se ispred s može staviti zajedno onda je društvo (zajedno s prvim snijegom = istodobno je "došao snijeg" i "došli su problemi")
• ako se ispred imenice može staviti pomoću (ali imenica mora u genitiv) onda je sredstvo.

U nekim govorima je s obično i kod sredstva, zato su ljudi i zbunjeni.

--dnik 15:31, 6. studeni 2007. (CET)