Razgovor:Hrvatska abeceda

SLOVENSKA WIKIPEDIJA JE PRIKAZALA POVIJEST I RAZVOJ GAJICE ILI HRVATSKE LATINICE

http://sl.wikipedia.org/wiki/Gajica

• Hrvatska abeceda, Gajica ili hrvatska latinica originalno je hrvatski proizvod i hrvatsko pismo, zašto se to nesmije reči javno ???
• Hrvatski preporoditelj Ljudevit Gaj razvio je prilagođenu latinicu za hrvatski jezik koju su preuzeli i drugi južnoslavenski narodi.

Slovenska stranica je bolja od naše :(

dnik 14:11, 5. studeni 2007. (CET)

Nadam se da ćete onda našu stranicu i dopuniti :o) --Dalibor Bosits 14:15, 5. studeni 2007. (CET)

Budem :) dnik 14:20, 5. studeni 2007. (CET) (čemu "vi"? std. na Wiki je "ti")

"es ef er je"

Predlažem micanje ovog nepotrebnog "primjera (ne)točne uporabe". Ako već imamo primjere uporabe, treba ih temeljiti na suvremenoj točnoj i netočnoj upotrebi, a ne na propalim državama. Jedan edit u tom smislu već je revertiran. 213.147.97.170 09:25, 13. ožujak 2008. (CET)

Uklonjeno.

eS eF eR Je 2

Ne znam zašto se ovaj primjer ne bi ostavio, svima je dobro poznato kako su generacije naučile pogrješno čitati kraticu SFRJ kao eS-eF-eR-Jot. Ne mislim inzistirati na tome da baš taj primjer bude jedini odnosno uopće istaknut, ali mislim inzistirati na tome da neki primjer postoji.

Taj primjer bi trebao biti što neobičniji kako bi čitaocu ostao u pamćenju i pod svaku cijenu mora sadržavati slovo J.

Primjerice:

J. B. Tito što se trebalo čitati Je. Be. Tito.

Ili nešto slično tomu.

Goran (razgovor) 00:10, 3. rujan 2008. (CEST)

Ne slažem se da je "svima poznat" krivi izgovor "SFRJ", današnje generacije uopće nemaju pojma o čemu pričaš. Što je najvažnije, takav primjer uporabe uopće nije relevantan za enciklopedijski članak o hrvatskoj abecedi, dapače pretvara ga u sprdačinu. Osim toga, točna uporaba sasvim lijepo slijedi iz izgovora navedenih u gornjem dijelu članka. Možeš li objasniti zašto bi primjer "morao postojati" i zašto bi "pod svaku cijenu" morao sadržavati slovo J? Što je tako važno u slovu "J" i u primjerima s propalom bivšom državom? Wikipedia je enciklopedija, a ne stilski vodič kroz pravopis ili izgovor. 88.207.25.132 10:23, 7. rujan 2008. (CEST)

Ja nisam napisao kako je krivi izgovor "svima poznat", već kako je svima dobro poznato kako su generacije i generacije naučile pogrješno čitati kraticu SFRJ. S obzirom kako je SFRJ dio povijesti Hrvatske ne vidim razloga omalovažavanju takvih primjera. Uostalom malo bolje pogledaj što uče djeca u prvome razredu OŠ, nema ti tamo Hrvatske abecede ni izgovora. Srećom to znanje je preživjelo duga vremenska razdoblja od 1971. na dalje i opstalo u pravopisima, odakle sam to nakon završetka redovite naobrazbe naučio i ja. Smatram da je ta kratica najbolje rješenje jer "nove" generacije uče pripadnici "starijih" generacija. Pitaj malo i zajednicu naših suradnika na hrvatskoj Wikipediji - nisu to znali. I kad sam u nekim drugim člancima i mjestima uključivao pravilan izgovor kratice SFRJ - oni su to brisali. Prestali su brisati tek po stvaranju ovoga članka o Hrvatskoj abecedi. To je izgleda samo tvoje mišljenje da se članak pretvara u "sprdačinu" uključivanjem ovog ili sličnih primjera. Isto kad sam pitao jednoga svog rođaka koji je najbolji učenik u svojoj školi i dobio zlatno pero kako glasi Hrvatska abeceda - nije znao - to je bilo prije godinu dana kad sam ga to pitao. Slovo J je najosobitije i do sada su ga mnogi izgovarali jot kao Nijemci, Srbi i slično. Zato je opravdano zahtijevanje da to slovo mora biti u primjeru. Također zbog dugotrajne šutnje o Hrvatskoj abecedi i činjenice da ljudi vrlo površno čitaju takav primjer je nadasve potreban i nije neuobičajeno imati primjer u enciklopedijskome članku o leksikologijskome području. Ovo s propalom državom nije vrijedno komentara. -- Goran (razgovor) 16:29, 7. rujan 2008. (CEST)

: To što su "generacije i generacije naučile pogrešno čitati kraticu SFRJ" ne opravdava uključivanje izgovora te kratice u ovaj članak. Osim što kratica više nije relevantna, osobno nisam čuo izgovor "jot" osim u ovom članku, a sigurno ga nisam tako učio u školi (iz doba SFRJ!). Iz drugih članaka su ti brisali "primjer točne uporabe" iz istog razloga iz kojeg je maknut iz ovoga, jer ne spada u enciklopedijski članak o hrvatskoj abecedi. Kao što rekoh, wikipedia je enciklopedija, a ne vodič za ispravljanje čestih pogrešaka. U ozbiljnim člancima o drugim abecedama na en.wikipedia.org nema ni traga takvog idiosinkratičnog navođenja "točne uporabe" na jednom primjeru.

Opravdava i to još kako opravdava. Ima enciklopedijskih članaka iz leksikologijskoga područja koji sadržavaju primjere npr. Navezak. Kratica je i tekako relevantna jer sadrži najočitiji primjer točne uporabe. Dobro ti znaš da se i dan danas pogrješno govori eSeFeRJot umjesto eSeFeRJe, to što se nažalost više ne sjećaš nije moj problem. Također iz drugih članaka nisu brisali "primjer točne uporabe" već obično navođenje u obliku (čit. es-ef-er-je). Također moram naglasiti da je enciklopedistika samo poseban slučaj leksikografije tzv. enciklopedijska leksikografija o čemu je pisao A. Vujić. Ima, i te kako ima, uvijek se navode primjeri - pogledaj si bilo koje tiskano izdanje. -- Goran (razgovor) 19:16, 8. rujan 2008. (CEST)

: Ne znam koliko ima smisla nastavljati edit war, možda je vrijeme za nekakav vote ili obraćanje adminima? 83.139.107.166 11:28, 8. rujan 2008. (CEST)

Ukoliko nisi primijetio sami admini te revertiraju na ovome članku, a glasovanje na Wiki ne postoji kao nekakav izborni proces, to je samo način stvaranja suglasja o nekome pitanju. -- Goran (razgovor) 19:16, 8. rujan 2008. (CEST)

---

GAJICA ili HRVATSKA ABECEDA

• Gajica ili hrvatska abeceda posebno je prilagođeno latinično pismo namjenjeno za pisanje na hrvatskom jeziku.

• Razvoj Gajice ili hrvatske abecede

Gajicu je razvio hrvatski preporoditelj Ljudevit Gaj te ju je objavio 1830. godine u "kratkoj osnovi horvacko-slavonskoga pravopisa". Po uzoru na češku latinicu Ljudevit Gaj je u hrvatsku latinicu uvrstio slova C, S, Z i Č, Š, Ž. Preuzeo je također iz češkog Ň te slovačkog Ľ koja su kasnije zamjena sa NJ i LJ. Pored togta je uvidio glas za posebno slovo Ǧ koje je kasnije zamjenjeno u DŽ po uzoru na poljski. Češko slovo Ť Gaj je još na početku zamjenio sa TJ no malo kasnije je namijesto toga počeo rabiti slovo Ć. Umijesto češkoga Ď koje je Gaj prepoznao kao slovo između DJ i GJ, još godine 1892. zamjenjuje se za slovo Đ koje se također i danas rabi u hrvatskom. Glede toga kako hrvatski jezik ima različit glas jata (ije, i, e ) za jedinstveno slovo umijesto navedenih glasova Ljudevit Gaj je po uzoru na svoga prethodnika Ivan Belostenec namjeravao uvrstiti slovo Ě no večina to slovo nije prihvatila nazivajući ga podrugljivo rogato E.

• GAJICA ili hrvatska latinica služeno se naziva "HRVATSKA ABECEDA" po početna četiri slova (a, be, ce, de). Abecede se razlikuje od jezika do jezika, zato govorimo o posebnoj abecedi hrvatskoga jezika koja sastoji se od ukupno 30 slova, a svako slovo označava jedan glas u hrvatskom jeziku koji se izgovara na sljedeći način navedenim slovoredom :

Hrvatska abeceda

• A (čitamo: a)
• B (čitamo: be)
• C (čitamo: ce)
• Č (čitamo: če)
• Ć (čitamo: će)
• D (čitamo: de)
• Dž (čitamo: dže)
• Đ (čitamo: đe)
• E (čitamo: e)
• F (čitamo: ef)
• G (čitamo: ge)
• H (čitamo: ha)
• I (čitamo: i)
• J (čitamo: je)
• K (čitamo: ka)
• L (čitamo: el)
• Lj (čitamo: elj)
• M (čitamo: em)
• N (čitamo: en)
• Nj (čitamo: enj)
• O (čitamo: o)
• P (čitamo: pe)
• R (čitamo: er)
• S (čitamo: es)
• Š (čitamo: eš)
• T (čitamo: te)
• U (čitamo: u)
• V (čitamo: ve)
• Z (čitamo: ze)
• Ž (čitamo: že)

To su ujedno i nazivi velikih i malih, tiskanih i pisanih slova hrvatske abecede. Od 30 slova u hrvatskome jeziku 27 ih se piše pomoću jednoga znaka (jednoslovi), a 3 pomoću dva znaka (dvoslovi) i to dže, elj i enj. Dvoslovi imaju dva velika oblika: Dž i DŽ, Lj i LJ, Nj i NJ. Prvi se rabi kad se samo prvo slovo u riječi piše veliko, drugi kad je cijela riječ napisana velikim slovima (LJERKA, ne LjERKA) te u pisanju složenih kratica.

Područjem abecede, u užem smislu, bave se jezikoslovci koji proučavaju pravopis, a u širem smislu i oni koji proučavaju pravogovor.

Primjer točne uporabe

Složena kratica (nastala od početnih slova riječi u nazivu) SFRJ izgovara se es-ef-er-je (čest je primjer krivog izgovora es-ef-er-jot; kako se zapravo kratica bivše države izgovara na njemačkom i poljskom jeziku).

IZVORI: 1. Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1971. 2. Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1994. 3. Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2000. 4. Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović, Hrvatski pravopis, Matica hrvatska, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-150-815-5

U članak "Hrvatska abeceda" neophodno je uvrstiti povijest nastanka kao i nazive koji se još rabe za to pismo

Povijest nastanka hrvatske abecede

Hrvatska abeceda nazvana još i hrvatska latinica (posebno prilagođeno latinično pismo namjenjeno za pisanje hrvatskog jezika) te Gajica po njezinome reformatoru Ljudevitu Gaju. Po uzoru na češku latinicu Ljudevit Gaj je u hrvatsku latinicu uvrstio slova C, S, Z i Č, Š, Ž. Preuzeo je također iz češkog Ň te slovačkog Ľ koja su kasnije zamjena sa NJ i LJ. Pored togta je uvidio glas za posebno slovo Ǧ koje je kasnije zamjenjeno u DŽ po uzoru na poljski. Češko slovo Ť Gaj je još na početku zamjenio sa TJ no malo kasnije je namijesto toga počeo rabiti slovo Ć. Umijesto češkoga Ď koje je Gaj prepoznao kao slovo između DJ i GJ, još godine 1892. zamjenjuje za slovo Đ koje se također i danas rabi u hrvatskoj abecedi. Glede toga kako hrvatski jezik ima različit glas jata (ije, i, e ) za jedinstveno slovo umijesto navedenih glasova Ljudevit Gaj je po uzoru na svog prethodnika Ivan Belostenec namjeravao je uvrstiti slovo Ě, ali večina to slovo nije prihvačala nazivajući ga podrugljivo rogato E. Hrvatski preporoditelj Ljudevit Gaj (1809.—1872.) 1830. objavljuje u Budimu (Budimpešta) reformiranu hrvatsku abecedu u knjižici "Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja poleg mudroljubneh, narodneh i prigospodarneh temeljov i zrokov".

Nastanak ove latinične verzije

http://sr.wikipedia.org/sr-el/Gajica — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 77.237.110.185 (razgovor • doprinosi) 19:15, 26. prosinca 2008. (CEST)

Nije točno, članak sr:Gajica je načinjen 26. listopada 2008. u 13 sati i 17 minuta. Premješten je pod novi naslov (Hrvatska abeceda) 27. siječnja 2009. u 14 sati i 36 minuta.

Članak na hr:wiki postoji od 14. ožujka 2007. u 15:53:59

Lijep pozdrav, -- Bugoslav (razgovor) 19:55, 20. travnja 2010. (CEST)