Razgovor:Hrvati u Srbiji

Popis može dopuniti s još mnogo imena. Mira Furlan je recimo do početka rata živjela u Beogradu, ai nakon toga ostvarila nekoliko uloga u lokalnim filmovima i serijama, Bruno Vekarić je po ocu Hrvat, Vatroslav i Nened Vekarić - Brunov otac i stric, profesor beogradskog univerziteta Ivo Višković, pjevačica Zorana Pavić, Robert Prosinečki polu-Hrvat živi u Srbiji, ai prije rata je nekoliko godina živio (majka mu je iz okolice Čačka), ministar u vladi Srbije Oliver Dulić je po vlastitom izjašnjenju Bunjevac - što se u Hrvatskoj smatra Hrvat, kao i Ivana Dulić Marković bivša ministrica, postoji još jedna osoba s tim prezimenom - Dragana Dulić dekanica jednog beogradskog fakulteta i redvna profesorica, Tomislav Smrečnik profesor sociologije, Goran Lovre bivši nogometni reprezentativac, postoji ih još dosta. Možda bi tekst trebalo malo srediti, a ne da se svodi na nabranjanje pojedinačnih imena

Frenki

Franko Simatović zvani Frenki nije konvertit. On se nigdje nije izjasnio kao Srbin.

Korisno...

... ali ima malo lupetanja. Bogdan Diklić i Slavko Štimac jesu iz Hrvatske, ali nisu Hrvati (to što Diklić nije opljuvao svoju domovinu i što s ponosom i bez greške i dalje zna da govori "zagorski" je za pohvalu). Boro Stjepanović, Anica Dobra i Ivica Kralj prosto nisu Hrvati - pogrešan vam je izvor informacija. Navoditi Pančića kao Hrvata je "pipavo", jer takvih primera ima bezbroj, a više ih je na štetu "hrvatstva" (poput Josifa Runjanina, kompozitora hrvatske himne, poreklom iz Runjana kod Užica). Mnogi od navedenih su Hrvati samo po ocu, što je sasvim OK. Po ocu su Hrvati i Gordan Petrić, Aleksandar Šoštar.. Po majci je Ivan Miljković (legenda srpske odbojke). Inače, slično Srbima u Dalmaciji i otocima koji su se doselili pre 200-400 godina i postali Hrvati, sličnih "džepova" ima i u Srbiji - to su danas uglavnom Srbi koje vežu prezimena, poneka preživela imena i neki preživeli običaju (primer Starčeva pored Beograda).

Hrvati u Srbiji

Prebacio sam s ovu poruku [1] s moje stranice za razgovor. Kubura (razgovor) 04:18, 5. ožujka 2013. (CET)

Nepristojno je svojatati nekoga bez dokaza i nema ničeg nepristojnog, ako neko napiše da su to laži i izmišljotine. Kada bi neki od ovih ljudi čuli da ste ih svrstali u "Hrvate", a većina njih nema uopšte hrvatskog porijekla, vjerovatno bi se, u najmanju ruku, jako iznervirali. Ali ako je vama cilj da širite neistine i da proizvoljno svrstavate nekog u Hrvate, onda činite to, ali je besmisleno, jer to svakako neće promijeniti činjenice.

Boro Stjepanović, Bogdan Diklić, Slavko Štimac, Ivica Kralj, Anica Dobra, Siniša Pavić, Nikša Stipčević su svi etnički i nacionalni Srbi.

Boro Stjepanović je rođen u BiH, nema hrvatskog porijekla. Diklić je bjelovarski Srbin, Štimac iz Like čiji su članovi porodice stradali od ustaša, Ivica Kralj je pravoslavni Srbin iz Boke Kotorske (znam ga lično), pokojni akademik Nikša Stipčević je rođen u Splitu, takođe pravoslavni Srbin (ako je neko izvodio zaključke iz prezimena, jer mu ono zvuči "hrvatsko", to je potpuno besmisleno).

Neda Arnerić je italijansko-srpskog porijekla, kao i Vanja Udovičić. Prezimena su se mijenjala, Neda se prezivala Arneri. Imaju porijekla iz Hrvatske, a oboje su rođeni u Srbiji i nacionalno su svakako Srbi. Vladimir Štambuk je i po ocu i po majci češkog porijekla, rođen je u Splitu. Ni on, ni njegovi roditelji se nisu izjašnjavali kao Hrvati nikad. To što su se neki drugi Štambuci tako izjasnili, njihovo je pravo, ali ne važi za njega.

Ako već navodite "Hrvate po majci", trebali ste navesti i Srbe po majci, a to su Iva Štrljić i Anja Alač, obje srpske glumice, rođene u Srbiji.

I da se ne nabraja dalje, dosta je netačnosti u članku. Ako vam je to u interesu, šteta za vas.

Pozdrav!— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 178.222.77.60 (razgovor • doprinosi) 01:17, 5. ožujka 2013.

Ne kažem da ste u krivu.
Obično smo sumnjičavi prema onima koji obrišu veliki dio teksta bez objašnjenja ili uz objašnjenje koje više sliči na prepucavanje preko sažetaka.
Imamo probleme i sa suradnicima koji svakog Hrvata koji im se svidi iz nekog razloga proglase za Srbina neglede neosnovanosti takva stava (rođenje u Srbiji, oblik glave, prezime za koje infišaju da se javlja samo u Srba) To su oni Srbi koji svojataju Hrvate. Takve ne uzimamo za ozbiljno, to su oni šta misle da su Srbi bili na planetu Zemlji prije ameba.
Neke pute ljudi jednostavno pogriješe, i uz najbolju namjeru. Kubura (razgovor) 04:18, 5. ožujka 2013. (CET)

Što se tiče osoba, dalo bi se razgovarati. Ako na hr.wiki uvažavamo nečije hrvatsko podrijetlo po majci, isto tako poštivamo ako je netko i drugog nacionalnog podrijetla po majci.
Druga je stvar što ne pišemo o tome. Ne sakrivamo.
Jednostavno ne bavimo se Srbima, bavimo se Hrvatima.
Koliko vidim iz gornje poruke, osporavate hrvatstvo ovim osobama:

• Boro Stjepanović
• Bogdan Diklić
• Slavko Štimac
• Ivica Kralj
• Anica Dobra
• Siniša Pavić
• Nikša Stipčević

a iz jedne prethodne [2], netko je osporavao hrvatstvo i ovim osobama.

• Jorjo Tadić
• Josip Pančić
• Ban, Car, Bakotić, Vuletić-Vukasović (bez navedenih imena)

Taj se isti kritičar hvatao argumenta "Srba katolika". Taj je ideološki pokret posebna priča (veliki je raspon motiva izjašnjavanja), a ta je priča neslavno završila raspadom Austro-Ugarske i nastankom Kraljevine SHS. Kako nastade eshaezija, tako se rasplinuše romantične iluzije tih "Srba katolika". I nestadoše. A stvar je bila da je bilo povoljnije biti Srbinom u Kr. SHS, a ono - nestadoše s pozornice! I to u vremenima kad se znatno povećao broj Srba u hrvatskim gradovima.
Jorjo Tadić se je rodio poslije tog pokreta, kad se već davno rasplinuo.
Za Josipa Pančića - rodio se u hrvatskoj obitelji. Dugogodišnji život u Srbiji ne mijenja činjenicu onog što jest.
O Siniši Paviću bilo je nešto ovdje [3]. Nema dostupno na internetu, no pisalo je o njegovom sinjskom podrijetlu i obitelji. Pavići jesu obitelj iz Sinjske krajine, moguće baš iz Sinja.[4] Pretraži po Internetu, ne ćeš naći Pavića sa srpskim imenom u Sinju, dok ćeš naći Paviće s hrvatskim imenima u Sinju (Ante, Mate, Jozo).[5] Poznat je košarkaš Mladen Pavić. [6]
O Arnerićima postoje više teza koje sam našao: prva o lokalnom Hrvatski plemićki zbor - Arneri (sin korčulanskog plemića Blaža Piruzovića). Druga je ona o talijanskom podrijetlu, a treća o hrvatskom podrijetlu (Hrvati iz Bosne). U svakom slučaju, u Hrvatskoj su duuugo generacija. I da uzmeš da je to od doseljenog Talijana, ne možeš zanemarivati činjenicu da je došao u hrvatski grad i kako je to prezime opstalo: brakom s Hrvaticama. Prezime opstade, a sve one Hrvate u obitelji ne smiješ zanemariti. E sad: tko je Nedi Arnerić od roditelja srpskog podrijetla?
Udovičiću je mati Srpkinja, koliko znam, a otac je Hrvat.[7][8] Odakle ti da je Udovičić talijansko prezime?
Za Boru Stjepanovića, Bogdana Diklića, Slavka Štimca i Anicu Dobru ne znam odakle autoru podatak da su Hrvati.
Za Slavka Štimca pretpostavljam da se poveo za prezimenjaštvom s hrvatskim izbornikom Igorom Štimcem.
Za Anicu Dobru ne znam, jedino sam uspio naći ovo: Imehrvatsko: prezime Dobra. Kopaš li po imenicima, doći ćeš da su s otoka Žirja.
O Vladimiru Štambuku: to je prezime češkog podrijetla. Daaavno su došli u Hrvatsku.[9] Štambuci se odavno izjašnjavaju kao Hrvati, značajni su u hrvatskom preporodu. Ista priča kao gore s Arnerijima: prezime ne bi opstalo da se prvotni nositelj nije miješalo s domaćim Hrvaticama. 1/16 nije jače od 15/16. E, to jesu li se ili nisu izjašnjavali Vladimirovi kao Hrvati, to sad tražiš da ti vjerujemo na riječ. Pored toga, uzmi u obzir mogućnost da su neke osobe iz interesa mijenjale nacionalno izjašnjavanje.
Što se tiče Nikše Stipčevića, odakle ti da su oni Srbi? [10] To je hrvatsko prezime.
Nemoj se povoditi za argumentom "živio je u Srbiji" i "klicao srpskoj stvari" (po mogućnosti 1990-ih), ljudi će sve reći u situaciji kad im je glava u torbi.
O Ivici Kralju - ako je iz katoličke obitelji i Tivta, onda je smiješno uopće govoriti da nije Hrvat. Da je Crna Gora prije srpskih osvajanja, onda bi argument katolištva bio znatno težom razlučnicom je li netko Hrvat ili nije.
Znamo za sve one poznatije Hrvate u Srbiji i Crnoj Gori koji su se za velikosrpskog uspona na vlast 1980-ih i srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku 1990-ih razbacivali srpstvom, pričama o (vlastitom) srpskom podrijetlu i (veliko)srbovanjem, općenito puhanju u srpski rog i puhanju na svaku hrvatštinu koja se usudila dignuti glavu. Jesu li to učinili iz straha, poltronizma, oportunizma, kukavištva, izdajništva, gluposti, zatupljenih nacionalnih osjećaja, nacionalnog samostida, nacionalnog samomrzja, ne znam.
Ne sporim mogućnost da se netko od gorenavedenih Hrvata izjasnio Srbinom i/ili da je mijenjao nacionalno izjašnjavanje kroz vrijeme. Na hr.wiki takve stvari nismo nikad krili. Ali to ne mijenja na onome što jesu. Isto kao da se Manute Bol izjasni kao bijelac (uvijek je crnac) ili kao da se Mario Lipovšek Battifiaca izjasni kao crnac (uvijek je bijelac).
Zapravo, možda bi najbolje bilo vidjeti tko je od njih sve uzeo hrvatsku domovnicu.
To ti je najbolje.
Da vidiš samo koliko onda "velikih Srba katoličke vere" i vatrenih Hrvata samomrzaca (pa se izjasne sve samo ne da su Hrvati, često pljuču na hrvatsko podrijetlo) najednom sjeti se da su Hrvati. Kubura (razgovor) 05:30, 5. ožujka 2013. (CET)

Kubura . ovakav način pisanja teksta je ne samo nepristojan , nego ne pripada na wikipediju , 'velikosrpsko' 'kukavičluk' i ostale gluposti koje si napisao govore o tome kakva si osoba , da nisi u stanju realno sagledati na stvari i da ovaj tekst gubi na značenju , što se tiče teksta sigurno bi se moglo naći jako puno rupa i nepotvrdjenih informacija o porijeklu dotičnih , ja iz prve ruke mogu navesti da konkretno Vanji Udovičiću majka je Srpkinja , a otac polu Talijan polu Hrvat , što prilično smanjuje svekoliko hrvatsko prisustvo u njegovom porijeklu , pa bi se tu moglo navesti i 'velikohrvatsko svojatanje' poznatih osoba u čemu Hrvati prilično nadmašuju sve ostale balkanske nacije zajedno..... i općenito govoreći postoji jedna stvar koja se ponavlja u člancima hr wikipedije , a to su puka nagadjanja i neprovjereni podaci , kao što su tvoje predodžbe recimo o Ivici Kralju , pretpostavljam da je on Hrvat jer se zove Ivica ? Ja poznajem jako puno Hrvata Hercegovaca imenom Stojan i Slobodan — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 188.100.85.32 (razgovor • doprinosi) 12:34, 24. ožujka 2016.

Tko o čemu, ti o nepristojnosti. Ne pišeš pod suradničkim imenom pa time ne izlažeš ugled sebe kao uređivača, nego stojiš iza neke IP-adrese i prozivaš druge. Drugo, to što poričeš velikosrpski militarizam i ekspanzionizam i posljedice istog na nacionalno izjašnjavanje potlačenih naroda - govori o tebi. Razlozi zbog kojih ljudi podlegnu pritisku (pa i kukavištvo, to je česta tema književnih djela, filmskih scenarija i t.d.; a i kukavice su ljudi) u ljudskoj su prirodi i to nije nikakvi razlog za prigovarati neistomišljenicima, a kamoli za ih još napadati.
Stranice za razgovor o članku nisu mjesto za napadanje projekta hrvatske Wikipedije. Svoje osobne animozitete ostavi za druge projekte. Hr.wiki optužuješ da je puna "pukih nagađanja i neprovjerenih podataka", a primjerice na srpskom Wječniku se kao "srpske riječi" navode "lumin" i "šterika". O poricanju i prešućivanju hrvatstva u drugim životopisima na raznim wikiprojektima, minimiziranju i partikulariziranju hrvatstva te o posezanjima za hrvatskom kulturnom i jezičnom baštinom da ne govorim.
Što se tiče Ivice Kralja - zaboravio si što su mu skandirali u Zagrebu i zašto su mu skandirali na utakmici Dinamo - Partizan. Zbog čega?
Brojni u Srbiji javno govore jedne priče o sebi, a onda iskazivanjem da su Hrvati dobijaju hrvatske domovnice. Zašto ih uzimaju kad su "milijun posto Srbi i pravoslavci"? Za svaki slučaj. Kubura (razgovor) 08:32, 30. ožujka 2016. (CEST)

Ivica Kralj

Kako je prethodni napis naveo, "ako je Ivica Kralj katolik iz Tivta, onda je Hrvat". On jeste iz okoline Tivta, ali je pravoslavac. Tamo, znate, ima mnogo porodica istog porekla, ali različite vere, a neka se blogeri, povesničari i ostali dogovore ko je koka, a ko jaje. Čovek se izjasnio kao Srbin, živi u Srbiji, pa je čak i opis "crnogorski fudbaler" tehnički netačan. Mislim, kad je to već tema...

Anica Dobra

Svakako vrlo upitno jer po licnom kazivanju Anica Dobra je srpskog porekla, iz jednog srpskog sela u Vojvodini. Cesto joj je, prema njenim recima, prezime pravilo problem u Nemackoj kada se predstavljala iz koje je zemlje, jer ovo slovensko prezime nose i neke rumunske porodice u rumunskom delu Banata. Verovatno su je mnogi zbog imena Anica vezali za hrvatski korpus,nemajuci ideju o tome da se varijacije imena Ana u deminutivu - Anka, Anica, Ankica ceste i u Srbiji.

Na spisak dodati i glumca Jozu Laurencica (dobar deo zivota proveo i umro u Beogradu), Tonija Laurencica (njegovog sina) i glumca Karla Bulica.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 93.86.48.163 (razgovor • doprinosi)

Revizija članka

Nisam htio mijenjati sam članak stavljanjem predložaka "provjeriti" i "točnost", bez da ovdje napišem riječ-dvije. Mnogo je onih koji su navedeni u članku kao Hrvati iz Srbije, a koji tu ne spadaju. Oni su navedeni u prethodnom razgovoru, pa bih samo molio admine da malo "pročešljaju" ovaj članak --Pera detlic (razgovor) 12:55, 18. veljače 2016. (CET)

Ja bih takođe dodao da je Siniša Pavić po ocu etnički Hrvat iz Sinja kod Splita, on se izjašnjavao kao Jugosloven po opredeljenju. Bogdan Diklić je čist Srbin iz Slavonije. Slavko Štimac mislim da je etnički Hrvat, ali se izjašnjava kao srpski glumac. Ivica Kralj se izjašnjava kao Srbin a njegovi su iz okoline Tivta, nije isključeno da su katolici. U tom kraju ima mnogo katolika koji su zadržali srpske običaje i slave slavu. Tako da mislim da je bitno njegovo osećanje a to je da je Srbin po nacionalnosti. Nikša Stipčević je bio čist Hrvat, Dalmatinac. Aleksandra Jerkov (političarka) je Srpkinja iz Vojvodine i tako se izjašnjava. Postoji prezime Jerkov i u Dalmaciji i tamo su Hrvati ali u Banatu i Sremu su Srbi.

pozdrav Rimski korsakov (razgovor) 03:45, 10. travnja 2016. (CEST)

Osporavanje točnosti

Stavljam Predložak:Točnost na ovaj članak zbog svega prethodno navedenog na ovoj stranici za razgovor, odnosno zbog svrstavanja u Hrvate osoba koje su po etničkoj pripadnosti Srbi (da li zbog mjesta rođenja ili prezimena koje se sreće i kod Hrvata, ili zbog jednostavnog neznanja autora): Bogdan Diklić, Slavko Štimac, Anica Dobra, Neda Arnerić, Ivica Kralj, Vanja Udovičić, Siniša Pavić, Siniša Mihajlović, Milan Mladenović (koji bi trebao biti svrstan u kategoriju Srbi iz Hrvatske), Vojislav Šešelj, Aleksandra Jerkov, diskutabilan je i Slavoljub Muslin (koji se kao i njegov sin Marko deklariraju kao Srbi)... Sve u svemu, polovini navedenih u ovom članku, tu nije mjesto. Ne želim započinjati (niti nastavljati) rat izmjenama, već samo osporavam netočne navode. --Pera detlic (razgovor) 10:05, 27. travnja 2016. (CEST)

Evo nešto priloga:

• Slavoljub Muslin: "Kad sam mu rekao da sam po majci Srbin iz Kragujevca a po ocu Duji Muslinu Hrvat iz Splita (...)"
• Novinar o Siniši Paviću: Kako se dogodilo da Hrvat rođen u Sinju, čija je porodica pre Drugog svetskog rata došla u Beograd, postane kralj srpskih serija?
• Slavko Štimac poznati beogradski glumac hrvatskog podrijetla, beogradski glumac hrvatskog porijekla
• Neda Arnerić, potječe iz ugledne plemićke korčulanske obitelji. Rođena je u Beogradu, u liječničkoj obitelji 1953. U svim važnijim biografijama ističe se i njezino židovsko podrijetlo., Moj djed je živio u Rovinju, inače je Korčulanin iz stare obitelj na koju sam vrlo ponosna zato što znamo svoje korijene unatrag pet-šest stoljeća (...)--Rovoobo Razgovor 11:37, 27. travnja 2016. (CEST)

Za Muslina sam napisao da je diskutabilno da li se može svrstavi u ovu kategoriju, pošto se deklarira kao Srbin (nisam osporio da mu je otac Hrvat). Za Pavića nisam iskreno znao, ispričavam se zbog toga; njegova kći Zorana Pavić (pjevačica) se deklarira kao Srpkinja (jednom sam imao priliku osobno je upoznati). Za Slavka Štimca pisac ovog članka navodi da je "hrvatskog podrijetla", što se lako može odnositi na zemljopisno podrijetlo, a on (Slavko) nigdje ne govori o tome da je Hrvat, već samo da je rođen u Lici. Za Nedu Arnerić se ovdje navodi da je židovskog podrijetla i da potječe iz ugledne korčulanske plemićke obitelji (ne navodi se da li je u pitanju hrvatska ili talijanska/mletačka plemićka obitelj)... -Pera detlic (razgovor) 15:51, 27. travnja 2016. (CEST)

Ne sporim da su se neki od tih osoba izjasnili kao Srbi. Je li tako bilo cijelog života? Jesu li tako govorili za se do 1990.? Ostaje ti i pitanje kako su se izjasnili kad su dobili hrvatske dokumente. Javna je tajna kako su mnogi Hrvati koji se u svojim sredinama u Srbiji izjašnjavaju kao Srbi, Jugoslaveni, regionalno i tko zna kako sve ne, ali su se isto "za svaki slučaj" izjasnili kao Hrvati kad su zatražili hrvatske domovnice. Arnerićka bi ti mogla bit od Arnerijih, samo je netko od njenih (živio i radio u Beogradu) prezimenu si dodao -ć. Po jednim izvorima ta je obitelj iz Italije, po drugima od Hrvata iz Bosne. Bilo kako bilo, izjašnjavaju se Hrvatima. Kubura (razgovor) 07:09, 3. svibnja 2016. (CEST)

Prosli tjedan sam procitao intervju s Aenerickom kada je rekla da joj je otac s Korcule. Za one koji ne znaju Korcula je u Hrvatskoj. http://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/neda-arneric-za-kurir-danas-mogu-da-biram-uloge-clanak-2235727 --El hombre (razgovor) 07:18, 3. svibnja 2016. (CEST)

To što netko ima dvojno (ili trojno) državljanstvo ga ne svrstava u pripadnike neke nacije. Neda Arnerić, koliko ja znam, se izjašnjava kao Srpkinja, a ovdje se i navodi da joj obitelj pripada "širokoj grupi Srba iz Hrvatske". Korčula jeste u Hrvatskoj, ali opet ponavljam, geografska/zemljopisna pripadnost nekoj regiji/državi ne znači i etničku pripadnost većinskom narodu te države. Ja sam iz Vukovara koji je u Hrvatskoj, pa nisam Hrvat... --Pera detlic (razgovor) 11:36, 4. svibnja 2016. (CEST)

Postoje dva razlicita modela za svrstavanje u neku naciju: njemacki i francuski a mi to tumacimo proizvoljno kada i kako to nam odgovara. Meni to brojanje krvnih zrnaca nije bas interesanto ako se osoba osjeca vec tako kako se osjeca. Ja Djokovica npr. smatram 100% Srbinom, bez obzira na njegovo podrijetlo. Interesantno je kako Teslu svojataju svi a Hitlera se odricu i Austrijanci i Nijemci. Kada dodju ratna vremena i zveckanje oruzjem onda vecina djece iz mjesovitih brakova izabiru jednu stranu. Sto se tice Nede Arneric nju klasificiram u srpske glumice cak iako joj je otac s Korcule ( i mozda (ni)je Hrvat). Koliko vidim aktivirala se u politici i onda je davala izjave da je srpskog podrijetla ali koliko sam nasao na netu pise da je ponosna sto je "mjesanac". Sto je ona i kako se ona osjeca to bi bilo najbolje nju pitati. No sto se tice poveznice iz javnosti.rs o Arnerima ona je tako dvosmislena kada se implicira da pripadaju sirokoj grupi Srba iz Hrvatske, a i svi oni koji znaju bar malo o povijesti Ki demografiji orcule nece je naci nimalo vjerodostojnom.Podrijetlo Arnera Za mene je rasprava zavrsena.--El hombre (razgovor) 09:24, 5. svibnja 2016. (CEST)

Stranica zaključana za sve (osim administratora) do dogovora na ovoj SZR. Nakon postizanja dogovora obavijestiti bilo koga od aktivnih administratora. Hvala na razumijevanju.--_MaGa▀▄^{poruči mi} 19:15, 5. svibnja 2016. (CEST)

E ovako, sačekao sam nekoliko dana, da se "slegnu utisci" (kao što je preporučeno u uputama kada je riječ o sukobima u uređivanju). Veći dio ovog članka se svodi na nabrajanje osoba (osim uvodna dva paragrafa). Ali smatram za problem nedosljednost u pravilima za uvrštavanje u ovaj članak, odnosno kao najveći problem nepostojanje izvora (u samom članku) za sve sporne osobe koje su navedene na ovoj SZR.

• U prvom pasusu se navodi "...a zajedno s nehrvatskim opcijama Hrvata su treći po brojnosti..." - ovdje treba navesti na što se točno misli, ja pretpostavljam da je autor mislio na Bunjevce i Šokce, ali nekom tko nije upućen u obuhvatanje/neobuhvatanje ove dvije grupacije u hrvatski korpus, ova rečenica zvuči vrlo zbunjujuće
• Također, u prvom pasusu se navodi "dok je još i velik broj Hrvata izjašnjenih pod nenacionalnom opcijom "Jugoslavena"" - za ovo nije naveden nikakav izvor, te spada u još jednu od spornih stvari (iako nisu navedene nikakve brojke)
• Kao što je prethodno navedeno, za veliki broj spornih osoba koje su ovdje navedene, u članku nisu postavljeni nikakvi izvori (ni verodostojni, ni oni koji bi se mogli osporiti) koji bi opravdali njihovo svrstavanje u skupinu "Hrvata u Srbiji"

Moj prijedlog, kao neko solomonsko rješenje, je da se iz članka izbace sve osobe za koje se ne mogu pronaći adekvatni izvori da su etnički Hrvati (naravno, kao dokaze njihove etničke pripadnosti ne smatram zemljopisno podrijetlo, jer Hrvatska nikad nije bila 100-postotno etnički čisto hrvatska), te da se članak podijeli u nekoliko cjelina: "Hrvati rođeni u Srbiji", "Hrvati doseljeni u Srbiju" (odnosno oni koji su značajniji dio života ili profesionalne karijere proveli u Srbiji), te "sporne osobe, odnosno osobe kojima je jedan od roditelja Hrvat/hrvatskog podrijetla, ali se oni deklariraju kao Srbi/Jugoslaveni", te da se svi oni taksativno navode uz neki kratki opis (dvije-tri riječi) i izvor. Druga stvar koja je neophodna ovom članku jeste da se stilski doradi i proširi po ugledu na članak Hrvati u Vojvodini i eventulano proširi za neke dijelove iz tog članka (jer ipak je Vojvodina dio Srbije) koji govore o povijesti... Također, mogla bi se ubaciti tablica koja prikazuje promjene u demografskoj strukturi, odnosno promjene broja Hrvata u Srbiji prema popisima stanovništva. Također, do rješenja ovog spora treba vratiti Predložak:točnost, jer ga je Suradnik:IvanOS uklonio bez ikakvog obrazloženja na ovoj stranici. --Pera detlic (razgovor) 09:11, 10. svibnja 2016. (CEST)

Pero, pojam etničke mimikrije nije nikakva novost niti je to specijalnost samo kod Hrvata. Skrivanje iza pojma "Jugoslaven" nije ništa novo. Ima ti znanstvenih radova koji se bave baš tom temom, odnosno da je baš kod Hrvata najizraženije bilo izjašnjavanje kao Jugoslaven, osobito u Srbiji.
Ako je negdje nedostajala referencija, valja se potruditi pronaći ili staviti oznaku da nedostaje izvor.
Ima i ova teorijska mogućnost. Osobe iz miješanih brakova, jedan je roditelj Hrvat odnosno Hrvatica. Djeca se ne izjašnjavaju kao taj roditelj. Što se može dogoditi? Da skupiš deset takvih koji se nisu izjasnili Hrvatima. Ali ne možeš reći "tu nema nikakvih Hrvata", kad je svakome roditelj Hrvat. Zato se takve navodi ovdje, iako se nisu izjasnili Hrvatima. Nešto kao da staviš skupa Đokovića, Mihajlovića, Udovičića i Muslina.
Ostaje uvijek i ono što mnogi glasno govore u medijima jedno, a onda dođu u hrvatsko veleposlanstvo po dokumente koje se može dobiti samo ako se izjasniš kao Hrvat. A tu je mnogo svih onih koji su javno zatajili ili čak porekli svoje hrvatstvo, no u dokumentima piše drugo.
Proširivanje za ostatak članka je lako. Za Vojvodinu ide mali sažetak, jer glavni je članak Hrvati u Vojvodini.
Tablice sa strukturama, slažem se.
Podjela "doseljeni", "rođeni u" - dobro, ako se prikupi podatke.
Jedina dvojba je hoće li se pisati posebni članak za Hrvate u užoj Srbiji ili ćemo te Hrvate staviti u ovaj članak. Kubura (razgovor) 09:28, 10. svibnja 2016. (CEST)

Zato sam i predložio da se ove "dvojne" osobe izdvoje u posebnu podsekciju, gdje bi se navelo npr. "njemu je otac Hrvat, a on se deklarira kao Srbin" ili "njegova obitelj ima hrvatsko podrijetlo, ali je njegovo etničko izjašnjavanje nepoznato" ili nešto slično, odnosno da se na neki način izdvoje od ostalih za koje ne postoji dvojba, kako se ne bi kasnije javljala ovakva neslaganja u stavovima. Više puta si spomenuo to da neki koji se deklariraju kao Srbi imaju hrvatske putovnice, te da "treba vidjeti kako su se izjasnili prilikom podnošenja zatjeva za državljanstvom", ne znam da li imaš konkretne podatke za neke od gorenavedenih osoba da su nakon 90-ih tražili hrvatsko državljanstvo, ali prema hrvatskom pravu i dogovoru država nastalih raspadom SFRJ, svatko ima pravo na državljanstvo republike u kojoj je rođen (bez obzira kako se izjasni prilikom podnošenja zahtjeva)... Naravno, pored toga, brinući o svojoj dijaspori i Hrvatima iz okruženja, Hrvatska prima među državljane sve one koji mogu dokazati da su Hrvati ili hrvatskog podrijetla. --Pera detlic (razgovor) 09:58, 10. svibnja 2016. (CEST)

Da li se itko javlja sa izvorima za sporne osobe ili će administratori da ih uklone? --Pera detlic (razgovor) 09:19, 24. svibnja 2016. (CEST)

Navedi ovdje za koje osobe poimence smatraš da su sporne, sve je raštrkano po SZR. Kubura (razgovor) 06:24, 25. svibnja 2016. (CEST)

Evo za početak: Bogdan Diklić, Slavko Štimac, Boro Stjepanović, Anica Dobra, Ivica Kralj, Aleksandra Jerkov, Vojislav Šešelj, Matija Ban (deklarirani Srbin katolik)

Oni koji se deklariraju kao Srbi, ali su (etnički) nepoznatog/nedefiniranog podrijetla: Neda Arnerić

U grupu onih koji se deklariraju kao Srbi, ali su iz mješovitog braka: Siniša Mihajlović, Aleksandar Šoštar, Ivan Miljković, Vanja Udovičić, Iva Štrljić, Anja Alač, Slavoljub Muslin, Milan Mladenović (njega bi trebalo svrstati u grupu Srba iz Hrvatske), Vladimir Petrović, Zorana Pavić... Veljko Kadijević je npr. deklarirani Jugoslaven i iz mješovitog braka je

Hrvatskog podrijetla, ali se deklarirali kao Srbi: Josip/Josif Pančić

--Pera detlic (razgovor) 08:54, 25. svibnja 2016. (CEST)

Za Vojislava Šešelja znamo kako se nacionalno izjašnjava, a znaju mu se korijeni (jedna kuća u cijeloj obitelji Hrvata koja se zbog interesa priklonila drugoj vjeri, ovo ti znaju i srpske tvrde nacionalističke stranice). Matija Ban je poseban slučaj. Hrvat koji je u jednoj fazi zbog jednog slučaja (pisao Ivo Banac o tome) okrenuo se ideji "Srba katolika", premda ti valja napomenuti da su većinom oti "Srbi katolici" tome pristupili toj ideji za pakostiti velikomađarskoj i velikonjemačkoj ideji [11] - vremenom su svi nestali pozornice i vratili se matičnom narodu; dio je možda zbilja bio infišao da su Srbi.

Neki od gornjih su Srbi iz Hrvatske (mislim Diklić), Kralj je poznat po tome što su mu skandirali u Zagrebu (misliš li da je to bez razloga?). Za Slavka Štimca ne znam, niti od kojih je Srba iz Hrvatske Milan Mladenović. Nekima su prezimena presugestivna i preslična specifičnim hrvatskima [12][13] odnosno [14][15] (oba prezimena s područja Šibenika, Žirja), vjerojatno su zato ovdje. Ako su to Srbi, onda iz kojega su sela? Kubura (razgovor) 08:47, 30. svibnja 2016. (CEST)

Dobro, hajde sad iskreno, zar stvarno misliš da je Šešelju mjesto u ovom članku?! Čak i da jeste njegova obitelj prešla iz katoličanstva u pravoslavlje (što je on više puta detaljno osporavao, odnosno ukazao na obrnuti smjer), to se zbilo prije nekoliko stoljeća. Za Matiju Bana sam samo prokomentirao njegovo deklariranje, on bi se mogao svrstati u podsekciju "spornih". Za Ivicu Kralja imaš objašnjenje u prethodnim podsekcijama: on je iz okolice Tivta i njegova obitelj je pravoslavna, a on se sam deklarira kao Srbin (sjećam se te utakmice, ali to ti nije baš neki argument; jednom prilikom su BBB-ovci skandirali igračima i navijačima Cibalije da su Srbi, pa to ne znači da jesu). Mislim da je otac Milana Mladenovića bio vojno lice, pa je zato bio u Zagrebu, ali me nemoj držati za riječ. Anica Dobra i Aleksandra Jerkov su iz Vojvodine, nisu zemljopisno povezani sa Hrvatskom. Nije Slavko Štimac jedini Srbin tog prezimena, imaš npr. i srpskog košarkaša Vladimira Štimca (mislim da nisu blisko krvno povezani)... Nadam se da sam malo pojasnio nedoumice --Pera detlic (razgovor) 09:35, 30. svibnja 2016. (CEST)

Ponadao sam se da ćeš reći za ove neke osobe iz kojega su sela. O istovjetnosti prezimena u Slavena ne treba trošiti riječi.

Za one osobe koji su iz miješanog braka, izjašnjavanje ne mijenja na stvari: ne možeš za bevandu reći da je samo vino ili da je samo voda, kad sadrži obije tekućine. Kubura (razgovor) 05:58, 1. lipnja 2016. (CEST)

Anica Dobra je rođena u Beogradu, a Aleksandra Jerkov u Novom Sadu; "iz kog sela im potječu roditelji" ne znam (ranije je netko napisao da je u pitanju Banat). Ja sam i dao prijedlog da se osobe iz mješovitih brakova odvoje od onih koji su etnički "čisti", uz eventualnu napomenu kako se oni sami izjašnjavaju. Za Sinišu Mihajlovića se ne može reći da je hrvatski nogometaš, zar ne? A s druge strane, nisam siguran ni da li bi se mogao staviti u kategoriju "Pripadnik bilo koje nacije u Srbiji", pošto veći dio života živi u Italiji (prvih 17 godina života je živio u Borovu, do 1992. u Novom Sadu i Beogradu, a od tada je u Italiji sa izuzetkom dok je bio izbornik srpske reprezentacije) --Pera detlic (razgovor) 09:08, 1. lipnja 2016. (CEST)

Zapravo, za Sinišu Mihajlovića moglo bi se to reći. Ipak je početak karijere napravio u rodnom Borovu, u Hrvatskoj. Do 19. godine. I u toj dobi je igrao za juniorske reprezentacije SFRJ. Dalo bi se istražiti je li još imao stalno boravište, odnosno hrvatsko republičko državljanstvo dok je igrao u Vojvodini (ili ga je odmah promijenio), do 1991., znači do 22. godine, a kad je postalo sasvim izvjesno da će ostati u Srbiji, onda je uzeo srbijansko republičko državljanstvo. Sve ono dotad mu se ne može obrisati. U svakom su slučaju neosporni osobni dokumenti do njegove 19. godine. Kubura (razgovor) 09:39, 8. lipnja 2016. (CEST)

Za Sinišu Mihajlovića sam napomenio da ne znam koliko je logično da se on svrsta u kategoriju "xyz nacija u Srbiji", pošto je u Srbiji proveo najkraći period svog života, a to da li mu je mjesto u ovom članku, ja sam dao prijedlog da se izdvoji u podsekciju "deklarira se kao Srbin, jedan roditelj Hrvat"... --Pera detlic (razgovor) 09:51, 8. lipnja 2016. (CEST)

Konvertiti

Hrvatskog su podrijeta konvertiti Vojislav Šešelj.... Lujo Bakotić, političari Matija Ban ....i drugi.

Mislim da treba izbaciti riječ "konvertiti". Potomci konvertita nisu konvertiti. Šešelj je hrvatskoga podrijetla ali se nikada nije izjasnio Hrvatom. Ignjat Bakotić se izjašnjavao Srbinom, tako da Lujo Bakotić nije bio konvertit, unatoč hrvatskog podrijetla. Treba dodati Ivu Andrića. --N Jordan (razgovor) 05:58, 8. lipnja 2016. (CEST)

Vojislav Šešelj jedan je slučaj. Za ove druge ne možemo biti sigurni. Da ne bude slučaj kao s Ivom Andrićem te još nekima "Srbima katolicima" koji su u mladosti izjašnjavali se Hrvatima, odnosno koji su dočekali Kraljevinu SHS i doživjeli nacionalno otrježnjenje od romantičarskih zanosa iz mladosti.

Slažem se da potomci konvertita nisu konvertiti, ali odrasli su i odgajao ih je konvertit, što im je formiralo svijest, zbog čega su radikalniji nego izvorni pripadnici. Kubura (razgovor) 09:39, 8. lipnja 2016. (CEST)

Šešelji su jamačno hrvatskog podrijetla, ali njegovi roditelji i djedovi nisu bili konvertiti, netko je nekada promjenio vjeru, ali se ne zna točno kada. Za Luju Bakotića možemo biti sigurni, Ignjat Bakotić je bio odvjetnik, politički vrlo aktivan. Andriću je mjesto na ovoj stranici (živio je u Beogradu 35 godina). Hrvatsko podrijetlo uključuje i one koji se izjašnjavaju Hrvati.--N Jordan (razgovor) 16:29, 8. lipnja 2016. (CEST)

Vidim da je Kubura djelomično izmjenio članak. U članku i dalje stoji da su Boro Stjepanović, Ivica Kralj, Anica Dobra, Neda Arnerić i Aleksandra Jerkov Hrvati. Ne postoje izvori i dokazi da su etnički Hrvati ili da imaju hrvatsko podrijetlo (napominjem, zemljopisno podrijetlo nije dokaz pripadnosti nekoj etničkoj grupaciji, a neki ovdje nemaju ni zemljopisnih dodira sa Hrvatskom). Takođe za Vojislava Šešelja se tvrdi da je konvertit: on je rođen kao Srbin i cijela njegova obitelj su pravoslavni Srbi, a evo i izvora koji tvrde da Šešelji nisu prešli iz katoličanstva u pravoslavlje, već obrnuto: [16], [17], [18]. Što se tiče Siniše Mihajlovića, nisam sporio da mu je majka Hrvatica, već samo da je vrlo kratak period života živio u Srbiji, te da mu zbog toga nije mjesto u ovom članku. Mislim da je ipak bolje razdvojiti (makar u dvije rečenice) one koji su Hrvati i one koji imaju hrvatsko podrijetlo, a ne ovako ih sve "stavljati u isti kazan"... --Pera detlic (razgovor) 11:46, 27. lipnja 2016. (CEST)

Što se tiče vojvode, "Zna se..." je poznati način "argumentiranja". U Turskom Carstvu oportuno je bilo biti muslimanom ili pravoslavcem, katolik je bio neprijatelj.
Inače smo nailazili na kojekakve bisere u srpskom tisku. Neviđeno je čudo koliko su Hrvata proglasili Srbima, samo zato jer im se svidilo da bude njihov.
Ovo ti je o Arnerijima [19][20][21]. Jedan Politikin zabavnik (ako ti se to sviđa kao izvor) davno je pisao kako je neki partizan Arneri dodao "ć".
Ivica Kralj imao je nastup na hrvatskim televizijama uoči utakmice Dinamo - Partizan. Onako se ne postavlja osoba koji je "čistokrvni", nego netko tko uplašeno skriva svoj pravi identitet. Za Boru Stjepanovića, Anicu Dobru i Aleksandru Jerkov bilo bi zanimljivo kad bi se reklo odakle su.
U Hrvata se ponosito istakne iz kojeg je tko sela ili grada.
Razdvajanje na one koji se izjašnjavaju Hrvatima i one koji se ne izjašnjavaju, a hrvatskog su podrijetla, to nije problem. Već je to djelimice primijenjeno u članku (po majci su Hrvati...). Ono što nisu razdvojeni izjašnjeni Hrvati i oni koji su podrijetlom Hrvati a tako se ne izjašnjavaju, pretpostavljam da je tako stavljeno zato što nisu svi kazali javno štu su po nacionalnosti, nego se o nacionalnom podrijetlu znade po izjašnjavanju bližnjih odnosno iz mjesta odakle su došli. Kubura (razgovor) 07:30, 29. lipnja 2016. (CEST)

Što se tiče Anice Dobre: [22] i mislim da je ovo sasvim dovoljno. Aleksandra Jerkov je rođena u Novom Sadu, podrijetlom je Srpkinja, a mislim da se izjašnjava kao Vojvođanka [23]. Za Arnerićku sam naveo da etničko podrijetlo nije najjasnije (to što potječu sa hrvatskog otoka nije dokaz pripadnosti hrvatskoj naciji; bilo je tu dosta Mletaka i drugih Talijana)... Svrstavati V.Šešelja među Hrvate je u najmanju ruku degutantno, ali kako želiš... Ne bih se složio da su pravoslavci u Osmanskom carstvu bili u boljoj poziciji od drugih, pogotovo ne da su bili jednaki sa muslimanima: danak u krvi je mahom bio nametan pravoslavnom stanovništvu, a bilo je tu još drugih nameta --Pera detlic (razgovor) 10:13, 29. lipnja 2016. (CEST)

Nitko nije naveo izvore koji potkrepljuju tvrdnje da su Boro Stjepanović, Anica Dobra, Ivica Kralj i Aleksandra Jerkov Hrvati. Po pravilima Wikipedia-e sporni dijelovi članaka koji nisu potkrijepljeni izvorima trebaju biti uklonjeni iz tih članaka. Što se tiče osoba iz mješovitih brakova, ovdje su izdvojene osobe kojima su majke Hrvatice (nitko od njih se ne deklarira Hrvatima), a postoje i neki kojima su očevi Hrvati, pa se opet deklariraju Srbima (npr. Vanja Udovičić). Opet ponavljam, a i naveo sam izvore koji opovrgavaju tvrdnju da su Šešelji bili Hrvati, pa dio prešao u pravoslavlje (već obrnuto) --Pera detlic (razgovor) 08:45, 15. srpnja 2016. (CEST)

I dalje ništa? Dobro... Evo prijedlog koje osobe uvrstiti u ovaj članak: Ivo Andrić (rođen kao Hrvat, kasnije se deklarirao kao Srbin) i Dražen Luburić (srbijanski odbojkaški reprezentativac) --Pera detlic (razgovor) 08:11, 21. srpnja 2016. (CEST)

[24] Kratko o položaju pravoslavnih u Osmanskom Carstvu. Muslimani su bili na vrhu hijerarhije, pravoslavci ispod, ali kao država u državi. Pravoslavne zemlje nisu bile opasnost Osmanskom Carstvu (Rusija se javlja poslije i to na skroz drugom kraju), osobito na zapadnim granicama, zbog čega su pravoslavni imali puno više prostora za djelovanje. Katoličke su zemlje bile glavni neprijatelj, velesile svog vremena (Austrija, Poljska) i predstavljale su ugrozu Osmanskom Carstvu, pa je katoličko stanovništvo u Osmanskom Carstvu doživljavan kao nepouzdan odnosno čimbenik nestabilnosti, moguća peta kolona, ubačeni neprijatelj, nazovi kako god to hoćeš. Zbog toga su bile brojne katoličke župe bez svećenika i redovnika. Kubura (razgovor) 09:24, 21. srpnja 2016. (CEST)

Za Arnerije evo ti ovo [25]: "Arneri je patronimik, izveden iz očeva imena od Arnir (Arnerius, Arnerije od Rainerius), i kao takvo nastalo je u drugoj polovici 15. stoljeća. Ime je u srednjoj Dalmaciji bilo rašireno s kultom Sv. Arnira (Arneriusa ili Raineriusa), splitskoga nadbiskupa iz 12. stoljeća koji je umro mučeničkom smrću u Poljicima. Imenom tog svetca bio je kršten Arnir, lat. Arnerius, sin korčulanskoga plemića Blaža Piruzovića. Po tom Arneriusu potomci se prozvaše Arneri i s tim obiteljskim imenom ušli su u korčulansku povijest. Neki članovi u preporodnom zanosu, to već stoljetno prezime, pohrvatili su u Arnerić. Danas se malobrojni potomci pišu Arneri. Piruzovići, kojima je pripadao rodonačelnik Arnerijevih, potomci su hrvatskog življa koje je vrlo rano naselilo otok Korčulu, prama nekima (I. Protić) moguće je da su potomci „hrvatskog praplemstva“, koje je navodno s knezom Mislavom došlo na ovaj otok. Nedvojbena je činjenica da su bili starosjedioci jer su kao takvi uvijek sudjelovali u diobi zajedničke zemlje na otoku, što je bila povlastica rezervirana isključivo za potomke starosjedilaca plemića i pučana. Tvrdnja da bi Piruzovićima stara postojbina bila u Blatu nema potvrde u izvorima, a činjenica da su dijelili Blatsko polje govori jedino o starom pravu na udio u podjeli zemalja koje su bile u zajedničkom vlasništvu.". Ovdje smo riješili pitanje Arnerija. Kubura (razgovor) 09:30, 21. srpnja 2016. (CEST)

Imaš jednu grešku u ovoj posljednjoj izmjeni, prilikom stavljanja HTML tag-a za komentar kod Anice Dobre, umjesto "<! --" (ostavio sam razmak kako bi se uopće vidjelo ovdje) si stavio "<!-" (nedostaje jedna "-") --Pera detlic (razgovor) 11:06, 21. srpnja 2016. (CEST)

Sporno...

Vidim da se u clanku tvrdi kako je profesor Ivo Viskovic konvertit, naravno bez ikakvih dokaza... covek nije nikakav konvertit, cak stavise, 90ih godina je imao problem na svom maticnom fakultetu (Fakultet politickih nauka u Beogradu) zbog toga sto je Hrvat i sto to nikada nije krio.

Ovde je takođe sporno sto neki da igraju igru prebrojavanja krvnih zrnaca, pa cak tvrde:"Brojni u Srbiji javno govore jedne priče o sebi, a onda iskazivanjem da su Hrvati dobijaju hrvatske domovnice. Zašto ih uzimaju kad su "milijun posto Srbi i pravoslavci"? Za svaki slučaj." Znate li koliko Albanaca sa Kosova uzima srpske domovnice ? Da li to znaci da su oni automatski Srbi i pravoslavci ? Takođe je zanimljivo kod nekih ne postoji takav entuzijazam u istrazivnju kome je od poznatih Hrvata otac/majka/deda/baba Srbin ili cak prezime srpsko, za razliku od slucaja kada je obrnuto... pa dovoljno je reci da se na zadnjem popisu u Hrvatskoj 16 000 građana izjasnilo kao Hrvati pravoslavci, gde cete bolji primer etnick/verske mimikrije od toga? Doduse, na pocetku clanka "Srbi u Hrvatskoj" pise:"Većina današnjih Srba u Hrvatskoj su potomci balkanskih Vlaha koji su doselili u Hrvatsku u ranom novom vijeku za vrijeme osmanskih osvajanja." Mogu samo da zamislim kakav bi skandal bio kada bi na wiki.sr pisalo da su Hrvati u Srbiji ustvari pokatoliceni Srbi ili Vlasi... sve u svemu, malo vise nepristrasnosti, a malo manje ostrascenosti ne bi skodilo... PS: izvinjavam se sto nisam pisao u potpunosti na hrvatskom, ali mislim da cete uspeti da prevedete.

Zaključano, bez mogućnosti uređivanja

Pošto je tema zaključana za dalje uređivanje, molim administratore da unesu neke od izmjena:

• U uvodnom paragrafu, treća rečenica Najviše ih je u Vojvodini gdje je 47.033 izjašnjenih Hrvata i gdje su po brojnosti četvrta po brojnosti zajednica... - molim da se podvučene riječi izbrišu
• Na kraju prvog paragrafa se navodi ...dok je još i velik broj Hrvata izjašnjenih pod nenacionalnom opcijom "Jugoslavena". - za ovo nema dokaza da su u pitanju Hrvati (a pošto je praksa na nekim drugim člancima da se Jugoslaveni ne smiju dodjeljivati jednoj drugoj skupini) molim da se uz ovo stavi "traži se izvor"
• U četvrtom paragrafu, u dijelu gdje se navode Hrvati u Srbiji i osobe hrvatskog podrijetla, postoji greška u pokušaju zakomentiranja <!- Anica Dobra, --> - molim da se ovo ukloni (pogotovo što je u prethodnim raspravama dokazano da Anica Dobra nije Hrvatica niti ima hrvatskog podrijetla)
• Na kraju istog paragrafa se navodi Iz vremena Austro-Ugarske valja spomenuti Đuru Horvatovića (ujca osnivača Hrvatskog domobranstva Marka Crljena) i dr - ne znam što je "ujac", pretpostavljam da je u pitanju "ujak", pa molim da se i to izmjeni
• Za Brunu Vekarića se navodi da je tužitelj srbijanskog Specijalnog suda za ratne zločine, to je netočno, on je zamjenik tužioca[26]
• Zar stvarno u članku "Hrvati u Srbiji" među Hrvate treba ubrajati Šešelja?!
• Članak bi trebalo smjestiti u kategoriju "Etničke grupe Srbije"

Lijep pozdrav --Pera detlic (razgovor) 16:49, 1. veljače 2017. (CET)

[27] Kolega je zaključao da se uređivanje članka ne bi pretvorilo u prepucavanje "je - nije" i za ne doć u situaciju gdje bi teške riječi bile upućene neistomišljenicima. Stoga imamo SZR gdje će zainteresirane strane oko spornih točaka naći Wikipedija:Konsenzus oko sadržaja, tako da ga se formulira na način koji će svim uključenim stranama biti (donekle) prihvatljiv. Kubura (razgovor) 05:10, 10. veljače 2017. (CET)

"velik broj Hrvata izjašnjenih pod nenacionalnom opcijom "Jugoslavena". - za ovo nema dokaza da su u pitanju Hrvati " - pročitaj opet rečenicu. Nigdje ne piše da su većina tih izjašnjenih kao Jugoslaveni Hrvati, niti da se većina srbijanskih Hrvata izjašnjava kao Jugoslaveni, nego samo da je velik broj Hrvata izjasnio se kao Jugoslaveni.[28] Koji je argument da su brojni ti Jugoslaveni - Hrvati? Uzevši u obzir popisno stanje 1971. uvećano za prirodni prirast i migracijski saldo Hrvata s drugim republikama i inozemstvom, statističke su procjene demografa bile da bi broj Hrvata 1981. u Vojvodini trebao biti 142.718. Popis iz 1981. izbrojao je 109.203 Hrvata u Vojvodini. To je dalo osnova pretpostavci da se 34.000 Hrvata drukčije izjasnilo. Potvrda je u situaciji na terenu. Primjer su neka bačka naselja, tradicionalno brojna Hrvatima izgubila hrvatsku većinu. S time da to nije bilo zbog nacionalno miješanih brakova, jer je broj miješanih brakova sporije narastao od broja neopredijeljenih Jugoslavena, a brz rast broja Jugoslavena u nacionalno homogenim naseljima ruši te pretpostavke (Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca 11 J, Subotica:Hrvatsko akademsko društvo, 2011., natuknica Jugoslaveni, s. 87-88). Potiskivanje izjašnjavanja kao Hrvat (iz interesa ili sigurnosti, fizičke ili radnog mjesta) i promjena izjašnjavanja u Jugoslaven bilo je među Hrvatima i u drugim republikama pa i u SR Hrvatskoj (osobito kod onih u državnim službama, posebice u JNA i SUP-u), posebno nakon sloma hrvatskog proljeća i u vrijeme hrvatske šutnje. Militatna nacionalistička retorika velikosrpskih boja u drugoj polovici 1980-ih rezultirala je dodatnim pritiscima na Hrvate u Srbiji, što je rezultiralo pa se jedni srame reći da su Hrvati, drugi su još uvijek u strahu" "...dio naroda izjašnjava kao Hrvati, drugi kao Bunjevci, treći kao Jugoslaveni, a postoje i oni koji su neizjašnjeni.", pa se čak "...u najužoj rodbini, čak i unutar iste obitelji, ljudi različito izjašnjavaju.", s time što je ovakva podvojenost "plod stalne manipulacije ovdašnjeg hrvatskog življa od strane svih režima, od Marije Terezije do danas". Od aktivnih poveznica evo ti preneseni članak iz Politike, od kampanji hrvatskih organizacija u Srbiji pred popis 2011. [29] "...formirana zajednička radna grupa s ciljem da afirmiše kampanju u kojoj se pozivaju Hrvati da se tako i izjasne, da se na popisu izjasne da govore hrvatskim jezikom, te da po veroispovesti pripadaju Rimokatoličkoj crkvi. On je podsetio da je broj pripadnika određene nacionalne manjine osnov za obim prava koja mogu da ostvaruju...kampanja usmerena ka onih neopredeljenih 140 000 u Vojvodini i 200 000 u Srbiji, za koje se veruje da među njima ima i Hrvata koji 2002. godine nisu smeli da se tako izjasne."
[30][31] Za B92 povjesničarka Dubravka Stojanović s Filozofskog fakulteta u Beogradu: "U 19. i početkom 20. stoljeća...glavni neprijatelj bila Bugarska i ako se analiziraju stereotipi o Bugarima, tada u 19. stoljeću, vidi se da su oni skoro identični kao kasniji stereotipi o Hrvatima kada su oni zauzeli mjesto neprijatelja broj jedan...Hrvati poziciju omraženih zauzeli tek nakon stvaranja Jugoslavije, u vrijeme rasprave o Vidovdanskom ustavu, a onda je učvrstili nakon Drugog svjetskog rata....Ideja o zabadanju noža kada nam je najteže, važila je za Bugare, a važi i danas u nekim krugovima, ali se pomakla prema Hrvatima u trenutku kada dolazi do neprijateljstva..." Imaš još ankete o nepopularnim ili čak omraženim narodima.. u ovakvom okružju [32] dio Hrvata pribjegava etničkoj mimikriji.
Toliko o tom pitanju. Kubura (razgovor) 05:44, 10. veljače 2017. (CET)

Ovo: "Na kraju istog paragrafa se navodi Iz vremena Austro-Ugarske valja spomenuti Đuru Horvatovića (ujca osnivača Hrvatskog domobranstva Marka Crljena) i dr - ne znam što je "ujac", pretpostavljam da je u pitanju "ujak", pa molim da se i to izmjeni" i dalje stoji, molim da se izmjeni. Što se tiče Brune Vekarića, on više nije na toj poziciji (i pozicija je bila "zamjenik tužioca Specijalnog suda za ratne zločine"). Hvala --Pera detlic (razgovor) 09:49, 7. kolovoza 2017. (CEST)