Razgovor:Herman Dalmatin

Piše da je Herman bio "hrvatski" znanstvenik. To je očito sporno, IP adresa ga je proglasila slovenskim. Razmislimo po kojim kriterijima objektivno možemo nekoga označiti hrvatskim. Najbolje je ako znamo da je to ta osoba sama izjavila, ili ako možemo indirektno zaključiti kako se osjećala (ako je pisala uglavnom na tom jeziku i sl.) Svakako trebamo otkloniti svaku primisao da Hrvatima i hrvatskoj kulturi pristrano pristupamo.

Čak ni da mjesto rođenja ekstrapoliramo na današnju situaciju (što je malo besmisleno) - ni tada ne možemo biti sigurni da li je iz Pazina ili Kopra. Treba razmisliti o ovome. Moj prijedlog je da se samo napiše "filozof, porijeklom iz Istre" (ionako je sve radio drugdje). Mišljenja? --dnik ► 00:18, 7. ožujak 2008. (CET)

Tako su neki mislili za Ferdinanda Konšćaka da je Španjolac ("Budući da se upisivao kao Fernardo Consag nemalo njih je smatralo da je riječ o Španjolcu. Konšćak svakako ide uz bok najvećih hrvatskih misionara kao što su bili Herman Dalmatin, Vinko Paletin, Filip Vezdin, Juraj Križanić, Ivan Ratkaj i drugi". [1]), a zar središnja Istra nije više hrvatska? ("Rodio se početkom XII. stoljeća u središnjoj Istri. Školovanje je počeo u Benediktinskom samostanu Svetoga Petra i Pavla u Šumi, jugozapadno od Pazina, koji je u to doba bio i osnovan." [2]). Tako je i Frane Petrić "bio profesor filozofije u Ferrari i Rimu. Pisao je na latinskom i talijanskom jeziku. Petrić se bavio i astronomijom, meteorologijom, arheologijom i politikom. Putovao je cijelom Europom i stekao veliku slavu svojim djelima.", ali je Hrvat. --Roberta F. 10:19, 7. ožujak 2008. (CET)

Godine 2005. u Santiagu objavljena je knjiga hrvatsko-čileanskog znanstvenika i književnika Antuna Domića Científicos de Croacia y científicos chileno-croatas (Znanstvenici iz Hrvatske i čileansko-hrvatski znanstvenici) u kojoj je prvo poglavlje posvećeno znanosti u Hrvatskoj i njenom povijesnom razvoju, a drugo poglavlje donosi životopise hrvatskih znanstvenika. Neki od njih su: Herman Dalmatin, Petar Bono, Benko Kotruljić, Juraj Dragošić, Vinko Paletin, Faust Vrančić, Marin Getaldić, Ferdinand Konščak, Ruđer Bošković, a zatim slijede oni mlađi kao što su Nikola Tesla, Andrija Mohorovičić, Josip Vučetić, Vladimir Njegovan, Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog. U ovu su listu uključeni i naši suvremenici Asim Kurjak, Hrvoje Kraljević, Miroslav Radman, Vladimir Paar te Zoran Vondraček. ([3]) --Roberta F. 11:22, 7. ožujak 2008. (CET)

No, ako je iz središnje Istre tada je najvjerojatnije rođenjem Hrvat, jasno. Ja sam imao samo podatak da je "rođen u Istri" što je manje precizno. I Antun Domić, autor druge knjige je "hrvatsko-čileanski" znanstvenik, a ne "hrvatski" - vjerojatno on samog sebe smatra takvim. Mene samo zanima kako izbjeći moguće sukobe i nedoumice, pogotovo kada su podaci oskudni. Neki tvrde da je H. Dalmatin slovenski znanstvenik, jer je rođen u Istri koja je tada bila dio Karantanije, što je jezgra današnje Slovenije, ali zapravo nije usporedivo jer se radilo o kneževini koja je bila pod Francima, a teško da su se stanovnici smatrali Slovencima u današnjem smislu. Nažalost Herman nije ništa govorio o tome koji mu je materinji jezik, a u tom dobu se zapravo teško može i govoriti o posebnom hrvatskom i slovenskom... Kako postići NPOV? --dnik ► 12:49, 7. ožujak 2008. (CET)

Je li 1110. Istra bila dio Koruške?

Prema nekim podacima koje imam, Istra je bila pod koruškim vladarima do 1040. kad je sjedinjena s Furlanijom u jednu markgrofoviju Svetog Rimskog Carstva., a od 1077. godine njome vlada akvilejski patrijarh. Od početka 12. st. širi se Istrom vlast Venecije. Treba te podatke provjeriti i eventualno ukloniti spominjanje Koruške.--Donatus 21:31, 15. ožujak 2008. (CET)