Kako se već navode karte kao izvor, ja sa iste web stranice dajem još par karata koje pokazuju da Livno nije u Hercegovini, a ono karata šta pokazuje da jeste vodi neki osvajački hercegovački pohod prema Bosni... čini mi se da su i do Glamoča stigli.
Osim toga, svi Wüstenfuchsovi zemljovidi su iz razdoblja Austro-ugarske monarhije. A na prvome, trećem i četvrtome, Foča i Goražde su u Hercegovini. Ta podjela vladala je i za vrijeme podjele na oblasti u Kraljevini SHS. Osporavanje da je riječ o negdanjoj Hercegovini nema veze s izvorima nego s Bosansko-podrinjskom županijom. -- Bugoslav (razgovor) 22:51, 18. srpnja 2011. (CEST)[odgovori]
Wüstenfuchse, i Foča i Goražde su nekoć bili dio povijesne Hercegovine. Tako je nacrtano u zemljovidu koji si naveo pod prvom točkom. A postoje i pisani izvori koji Foču i Goražde svrstavaju u Hercegovinu. To znači sljedeće. Službeno Sarajevo, da tako kažem, misli kako se Hercegbosanska županija ne može tako zvati, i navode različite tvrdnje da Livno nije bilo u Hercegovini. Izvori su pokazali kako je jedno vrijeme i Livno i Glamoč bilo u Hercegovini.
Jednako tako i Foča i Goražde su bili dio Hercegovine. To bi značilo kako se Bosansko-podrinjska županija ne može tako nazivati, jer nije isključivo riječ o pokrajini Bosni.
Rješenje je jednostavno, a to je navesti oba pogleda. Ne radi se na način kako si ti to načinio. Ne briše se nečiji trud i izvori, a dana je i literatura.
Pošto karte, svaka za se govori priču, najbolje je držat se pisanih izvora koji govore o tome kako su neki gradovi dospjeli ili nisu dospjeli u Hercegovinu, i opet na kraju u hercegovačke gradove svrstate samo one za koje nađemo da su po zadnjem nekom popisu bili hercegovački gradovi, dakle ne prije nekih 7 000 godina već prije 100tinjak godina (jer službeno nije opisana granica Hercegovine zadnji nekoliko desetljeća)... ja ću sutra prekopavat literaturu pa ostavim nađene izvore na ovoj str. za razgovor.--Wustenfuchs22:00, 18. srpnja 2011. (CEST)[odgovori]
Na zemljovidu desno iz 1898. nit su Livno ni Duvno ni Rama ni Foca ni Gorazde ni Kalinovnik u Hercegovini. Ipak, sve do Foce se smatra povijesnom Hercegovinom, ali Ramu se ne smatra, Duvno ponekad, Livno gotovo nikada. 178.167.254.8013:43, 12. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Brisanje tendencioznih dijelova u uvodu[uredi kôd]
Zašto se dopušta bošnjačkim unitaristima da njihove želje budu zadnja riječ na hrvatskoj Wiki? kakve veze ima što danas Hercegovina nema službene granice? Pa nema ih ni današnja Slavonija, Dalmacija, Lika, Hrvatsko Zagorje, Srijem, Istra, Bosna... Notorno je da su se granice svih zemalja i pokrajina mijenjale kroz povijest, što ne znači da te zemlje nisu ni postojale ili da ne postoje ni danas u svijesti ljudi! Dakle, velikobošnjaci bi htjeli prodati priču da Hercegovina uopće ne postoji. Zato sam brisao njihove nelogičnosti (pleonazme) da neki NAVODE da je nešto NAVODNO!? Jer oni što nešto navode, ne misle da je to njihovo navodno (besmisleno), kako bi to htjeli progurati likovi kojima se ti navodi ne sviđaju. Dovoljno je reći da netko nešto navodi, i gotovo? 89.18.40.21015:13, 25. srpnja 2019. (CEST)[odgovori]
Prva je dodavanje Tomislavgrada i uklanjanje Prozor-Rame u odnosno iz područja Hercegovine.
Područje današnje općine Tomislavgrad bilo je dio Hercegovačkog pašaluka, a tijekom čitave vladavine Osmanlija potpadalo je pod hercegovački sandžak, izuzev kratkog razdoblja kada je područje općine bilo u sastavu Kliškog sandžaka. Nadalje, područje je bilo dio Hercegovačkog apostolskog vikarijata, kasnije transformiranog u Mostarsko-duvanjsku biskupiju. Dio je Hercegovačke franjevačke provincije. Po svom govoru kraj je ikavski, što više spada u govorno područje Ljubuškog, Širokog Brijega, Posušja itd.
Područje Prozor-Rame potpadalo je pod Bosanski apostolski vikarijat te istovremeno i Franjevačku provinciju Bosnu Srebrenu. Nadalje, područje Općine pripada Sarajevskoj nadbiskupiji. Prvotni naziv Kraljevine Bosne na latinskom je bio Rama (Rex Ramae). Osim što je slučajno dio sadašnjeg Hercegovačko-neretvanskog kantona, usitinu ne vidim po kojem drugom kriteriju je područje ove općine svrstano u Hercegovinu.
Treća promjena - dodao sam područje Općine Ravno u Hercegovinu.
Četvrta promjena. Uklonio sam proizvoljnu podjelu Hercegovine na Zapadnu, Sjevernu, Istočnu i Južnu. Podjela Hercegovine na Zapadnu i Istočnu novijeg je razdoblja i imamo je zahvaljujući trenutačnoj političkoj situaciji (Srbi su na istočnoj, Hrvati na zapadnoj itd.). Međutim, tradicionalna podjela, primarno geografska je Visoka i Niska Hercegovina. U tu podjelu se može dodati i područje tzv. Donje Hercegovine - Popovo Polje, Ravno, Gabela itd. —Governor Sheng (razgovor) 22:05, 9. listopada 2021. (CEST)[odgovori]