Razgovor:Guvernadur

Guvernadurstvo nije ukinuto nikada

*Najuljudnije zahtijevam da prekinete ili bar preskočite pisanje o "ukidanju guvernadurstva" od strane Petra II, jer NIJE GA ON UKINUO. (Niti je guvernadurstvo uopće ukinuto ni do danas NI JEDNIM OFICIJALNIM AKTOM).

Molim gosp. koji je napisao članak da nam razjasni stvari koje ne mogu biti ni teoretski izvodljive, a koje one navodi kao primjere ili kao tvrdnje istaknutih povijesničara:

Ako se tvrdi slijedeće :"Oko 1750. godine, po pretpostavci, Vukotić je zamijenio svoje zvanje guvernadura s titulom serdara sa Stanislavom Radonjićem, dotadašnjim serdarom Katunske nahije." Kako je moguće da se tada u Čuvenom redosledu guvernadura pominje već Stano Radonjić koji je rodjen 1623.godine kao guvernadur, odmah poslije Vukana Vukotića? Do sada je za njega sva povijest pisala da je on taj koji je razmijenio serdarstvo za guvernadurstvo. Možemo li i imamo li komu vjerovati, ako se samo oko ove stvari toliko razlikuju tvrdjenja?  Drugo, kako to da ako je uistinu tek Serdara Stana unuk -Stanislav Radonjić razmijenio i dobio guvernadurstvo, što ćemo sa pisanim dokumentima i knjigama koje tvrde da je Stanislav 1756. godine poslije iskazane velike hrabrosti i pobijedi na Bijelim poljanama, na Cetinju proglašen gubernadurom

— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 81.18.60.163 (razgovor • doprinosi)

Odgovor

1. U članku nigdje ne piše da je S.Radonjić "rođen 1623.g." kako se tvrdi gore.

2. Pitalac (gore) sam navodi: "Do sada je za njega SVA POVIJEST PISALA da je on taj koji je razmijenio serdarstvo za guvernadurstvo", a onda se pita, (citat): "Možemo li i imamo li komu vjerovati..."

S tim u vezi je već sličnim povodom SKRENUTA PAŽNJA DA WIKIPEDIA NIJE MJESTO ORIGINALNA ISTRAŽIVANJA već da se držimo onoga što je "sva povijest pisala".

--Markus cg1 (razgovor) 21:32, 27. travanj 2009. (CEST)

Potpuno sada razumijem Vaše nastojanje. Trik je znači, po Vama, da se samo trebamo držati onoga što postoji od povijesnih podataka na Cetinju i nigde drugde. Na vaše pitanje br. 1, mogu vam reći da u člancima koje vi znate napamet nećete nigdje naći ništa pohvalno o obitelji Radonjić sa Njeguša. Ovo je datum kojega sam ja Vama prenio iz našeg porodičnog stabla koje datira još iz 14.vijeka. Postajao je nekada davno i taj rodoslov na Cetinju, ali je naravno uništen,jer kako bi onda bilo vjerodostojno porodično slablo i porijeklo Petrovića (Herak i Raič - čuvena rodna braća, a medju njima sto godina razlike?)

Kao odgovor na Vaše pitanje br. 2 i konstataciju da se držimo onoga što "sva povijest " zna, napominjem da sam mislio na svu povijest Cetinjsku.

I Moram Vas razočarati na kraju, jer ja nikako ne mislim da Wikipedia nije mjesto za originalna istraživanja. NA PROTIV, NA WIKIPEDIJI VALJA PISATI ISTINU. NEZNANJE JE NAJOPASNIJE ONDA KADA JE AKTIVNO U ostalom, da ste Crnogorac, ne bi ste ni riječ napisali protivu obitelji Staro-Crnogoraca Radonjića.

Odgovor

Gore već skrenuta pozornost:

WIKIPEDIA NIJE MJESTO ZA ORIGINALNA ISTRAŽIVANJA

--Markus cg1 (razgovor) 16:42, 4. svibanj 2009. (CEST)

Odgovor na "odgovor"

POTREBNO JE IZVINJENJE SURADNIKA Markus cg1 AKADEMIKU RADOVANU RADONJICU za optuzbu da Wikiedia nije mjesto za originalna istrazivanja

• [[1]]Akademik Radovan Radonjic "Guvernadursko-mitropolitska kontroverza u crnogorskoj istoriografiji"

Junackopleme _______________________________________________________________________________________________________

Molim za razjašnjenje! Da li je Stano Radonjić razmijenio serdarstvo za guvernadurstvo ili tek njegov unuk Stanislav Radonjić poslije 1750.godine? U spisku guvernadura se vidi da je već Stano Radonjić bio isto guvernadur?

Kako mi ne dozvoljavate da dodatno unesem dokaze na članak Guvernadur gdje u dijelu:" Oko 1750. godine, po pretpostavci, Vukotić je zamijenio svoje zvanje guvernadura s titulom serdara sa Stanislavom Radonjićem, dotadašnjim serdarom Katunske nahije. Ova verzija se u crnogorskoj povijesnici uzima kao najvjerojatnija, no, ipak, nikada dokazana. Od toga perioda, titula serdara Katunske nahije se nalazila u obitelji Vukotić s Čeva, a titula guvernadura u obitelji Radonjića s Njeguša".- TREBAM DOKAZATI da guvernadurstvo nije zamijenjeno sa serdarstvom, jer u pismu Petra I Petrovića pisanome u Minsku 6.12.1785. i sam vladika navodi budućeg guvernadura Jovana(Ivana) Radonjića kao serdara (što dokazuje da su Radonjići i dalje serdari, kao i guvernaduri)i da do te zamjene NIKADA nijedošlo. http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_xix_vijeku/pisma_petra_prvog_petrovica.htm Pisma Petra I Petrovica, Minsk 6.12.1785.godine(serdar Ivan Radonjic) Možda bi netko od vas mogao ovo ubaciti, jer meni nije dopušteno!

Takodjer bi bilo lipo da mi dozvolite da ubacim na članak Gubernadur(ili Vi to ubačite, jer meni nije dozvoljeno) * http://img221.imageshack.us/img221/2116/pjesencrnogorskapobjedaki3.jpg Radonjić svijetovni vladar,vladika duhovni(navodjenje Radonjića kao gubernadura,a ne guvernadura)

--junackopleme (razgovor) 09:41, 9. lipanj 2009. (CEST)

I odgovor i pitanje

Cijenim Vaš savjet, ali kako ću ja uopće nešto napisat u ovom članku, ako se suradniku markus cg ne dopadnu reference i vanjske poveznice koje ja postavim, te se onda on Vama požali kako ono što ja postavim njemu ne odgovara ili se ne slaže sa njegovim do sadašnjim knjigama koje je on pročitao.Tada moj članak Vi zaključate i ja tu više ništa ne mogu. Knjige koje ja navedem njemu se ne dopadaju jer govore nešto drugačije o gubernadurima Radonjićima nego što su pisali "dvorski povjesničari" u Crnoj Gori a koji su priklonjeni samo obitelji Petrović.

• Takodjer mislim da nije u redu da u članku o Guvernadurima taj suradnik pola članka iskoristi o reklamiranju i veličanju obitelji Petrović(a nitko mu ne brani pisati o njima u člancima koji se njih tiču) i što više popljuvati obitelj gubernadura Radonjića (kao da mu život ovisi o tomu)!

Žao mi je što mislite da ja pokušavam napisati nešto drugo do istine. I na koncu, gdje i kako sada ja mogu napisat odn. ispravit članak kada nemam pristup, a neistinit članak, navijački napisan u korist isključivo Petrovića, a protiv Radonjića stoji takav kakav je?

• U članku ovoga suradnika takodjer stoji da su kuće obitelji gubernadura srušene do temelja, a to nije istina, one i danas stoje na Njegušima, samo su prisvojene od drugih!Dakle nije istina!
• U pismu Petar I Petrović iz Minska navodi Ivana (Jovana) Radonjića kao serdara 1777.god., dakle on je i sam potvrdio da serdarstvo nije prodato Vukotićima a kupljeno guvernadurstvo.Nije istina!
• U knjizi Rista J.Dragićevića i sam autor navodi pisma brata i obitelji Vukolaja Radonjića kojima se potvrdjuje zločin nad ovom obitelji, ali gosp. marskusu cg, ni ovo nije vjerodostojni dokaz, te traži da se ovo ne uzme u obzir(kao da je Risto Dragićević ovo slagao u ovom dijelu knjige), jer kako kaže ovaj suradnik "ne možemo vjerovati obitelji"!
• Dalje, navodna prepiska guvernadura Vukolaja Radonjića koja je "uhvaćena"(i sam autor knjige napominje da i pored najtemeljitijeg pretraživanja po svim arhivima nije bio u stanju pronaći), a kojom je guvernadur htio "prodati" Crnu Goru Austriji i zbog koje je je bio optužen i uhićen. Dakle, ni ovo nije istina, već iskonstruisana laž!
• Vukolaju je guvernadurstvo pokušano da bude oduzeto 1830. godine, a nije tada osudjen na smrt. Osudjen je poslije dvije godine 1832. i tada uhićen i bačen u spilju Guvernaduricu zajedno sa svojim bratom Markom, kada mu je i cijela obitelj protjerana, a imovina oduzeta i podijeljena nekijem zaslužnim ....Tako da NIJE istina da je pušten poslije nekoliko dana da živi slobodno u Kotoru 1832. godine, već 1830. godine. Tada je živio slobodno u Kotoru sa nekim članovima obitelji. Poslije tamnovanja 1832. na Cetinju ( od 16.01. do 20.04.1832.) dakle četiri mjeseca tamnovanja, razbolio se i umro 30.05. u bolnici u Kotoru gdje i danas postoje zapisi.Ali gosp. suradnik nije dobro pročitao OVE DVIJE RAZLIČITE PRIJESUDE u različitim godinama , te ih tumači pogriješno kao da je to ista godina u pitanju. Datumi su isti u obije godine, te mislim da to zbunjuje, ali samo treba bolje pročitati godine.Time se valjda želi umanjiti "jedna od najsurovijih presuda". Ja tu nemam što dokazivati, jednostavno i knjige koje on navodi to pišu, samo ih treba DOBRO pročitati!
• Dalje, guvernadur Stanislav Radonjić (otac Jovana Radonjića) je bio izabran za guvernadura 1756.god. poslije pobjede na Bijelim Poljanama.. ( i po zapisima vladike Sava i vladike Vasilija i vladike Petra I...), samo nije po suradniku gosp. markusu cg,te on sebi daje za pravo da to što ja napravim kao poveznicu na knjigu, nije točno!
• Takodjer, on tvrdi kako je Stanislav isto što i njegov djed Stano(Staniša), pa navodi da je Stanislav upravo taj koji je razmijenio serdarstvo za guvernadurstvo sa Vukotićima!
• Dalje, navodi "najvjerovatniju pretpostavku" redoslijeda guvernadura Rista J. Dragićevića gdje piše da je prvi guvernadur iz obitelji Radonjić bio upravo Stano (djed Stanislava Radonjića).Tko je zaista prvi, ako smijem priupitat?

Trebam li još navoditi što sve nije točno u članku Guvernadur, a takav članak stoji na Vašoj Wikipediji? Da se razumijemo, obitelj Radonjić i obitelj Petrović su u krvnom srodstvu (i to tri puta orodjeni medjusobno), tako da ove knjige što gosp. markus i drugi čitaju nijesu ono što se zaista odigravalo u povjesti. Samo je poslednji vladika bio nešto drugačiji od prethodnih i ogriješio se. ali ne toliko koliko njegovi "suradnici" koji su željeli biti "pošteniji od samoga vladike" i izvući korist (a povjesničari su se u tomu upravo utrkivali kako bi što više bili poltroni).

• I na koncu, nije valjda Crna Gora imala samo jednu obitelj za ponositi se njome?

Junackopleme

TKO SU GUVERNADURI, A TKO ONI "DRUGI"?

Poslije duljeg vrijemena evo me sa necime pametnim za procitati: [[2]]Radovan Radonjić o studiji „Guvernadursko-mitropolitska kontroverza u crnogorskoj istoriografiji“

Junackopleme

Izvori

Lagano, premda neznatno, napredujemo:

1. dobra vijest je da suradnik polako prihvaća u historiografiji jedii naziv u uporabi - guvernadur

2. počeo je suradnik i s prikupljanjem kvalificiranih izvora, poput intervjua dr-a Radonjića na temu svoje objavljene studije o guvernadurima

3. iz intervjua dr Radonjića razvidno je kako ne donosi neku posebno novu informaciju o guvernadurima u odnosu na one već napisane u našem članku, jer u članku je naglašeno da nikada (do 1830.) nije predočen bilo kakav dokaz o nelojalnosti guvernadura Crnoj Gori i/ili njihoj posvećenosti radu na slobodi Crne Gore.

4. dio iz intervjua dr Radonjića staviću pod rubrikom Mišljenje u članak

--Markus cg1 (razgovor) 11:40, 2. studenog 2009. (CET)

Mutni izvori

1. a također i pod 2. Najprije da gosp. Suradniku objasnim da sam JA DIREKTNI POTOMAK GUBERNADURA(GUVERNADURA,GUBERNATORA) Jovana Radonjića, odn. Vukolaja Radonjića, te ja nijesam "samo" suradnik, nego netko ko govori "iz prve ruke" o NIKADA DOKAZANIM I PRONAĐENIM BILO KOJIM ORIGINALNIM DOKUMENTIMA, ODLUKAMA SENATA(ili kako god se ti skupovi nepismenih glavara tada radilo, jer NA JEDINOJ ODLUCI KOJA SE MOŽE PRONAĆI I DATI NA UVID-JOŠ UVIJEK STOJE PRAZNA NEPOTPISANA IMENA LJUDI koji su trebali potvrditi "NAVODNE OSUDE I ODLUKE"!

• Uvrijedama koje se tiču časti obitelji Radonjić koje se neprekidno upućuju ka obitelji guvernadura Radonjića (a samim tim i na potomke) ne može se UČINITI DA NE BUDE ONO ŠTO JE BILO, niti umanjiti njihova vrijednost, a uvećati vrijednost neke druge obitelji! RADONJIĆIMA NIKADA NIJE BILO STALO "PO SVAKU CIJENU" DA BUDU PRVA OBITELJ. Neka smo i jedna od dvije! Osobito, ako na toj "Olimpijadi" te dvije obitelji učestvuju u različitim "DISCIPLINAMA". Tako, svaka od ove dvije obitelji je "AS" u svojoj disciplini.

• Zatim, smatram da ne bi trebalo da tako OLAKO obrišete svaki moj unos u članak i to iako stavim konkrentna pisanja na primjer Viale de Somiera,Paulića ili citirane dijelove iz knjiga, a da ostavite i dalje napis poput: "Oko" 1750. "PO PRETPOSTAVCI"...je Vukotić zamijenio sa Radonjićem.... Ne može biti pretpostavka jača od konkretnog.

4. Mislim da bi štovani gosp.Suradniče Markus, cijela ovakova kakva jeste odrednica "Guvernadur" zbog svega što u njemu stoji (ovako kako je, u smislu "oko" i "po pretpostavci", moglo stojati pod rubrikom "Mišljenje".

• Vjerujte mi, da nitko ne može točnije znati što je i kako je bilo OD NAS SAMIH U OBITELJI, pa ni Dušan Vuksan, ni Risto Dragićević, naravno ni vi koji ste NE ZNAM IZ KOG RAZLOGA pristrasni. I TO, NARAVNO BEZ DOKAZA, kao što ih nema ni u povjesti ni u historigrafiji, ni u pisanjima dvorskih prepravljača povjesti.AKO POSTOJE, voljeli bi ih svi vidjeti JAVNO NA UVID. Ako vi tako nešto imate pri ruci i možete "svojim očima vidjeti" svakako bi bilo zgodno da ubacite na ovu odrednicu "Guvernadur" ili bilo koju drugu koja se dotiče guvernadura Radonjića. Tako bi smo si prekratili mnogo "muka".

Možda ste vi tako "srećne ruke" da ste "neki originalni dokument pronašli i vidjeli", ako to već nijesu prije vas, svi oni povjesničari i historiopisci, koji su lijepo dali komentar baš kao i sam Risto Dragićević "da i pored najsavjesnijeg prekopavanja u arhivima nijesmo mogli pronaći nikakva dokumenta ili pismo...."

• I na koncu, ne mogu vjerovati da VAS NE INTERESIRA ISTINA. A, možda i vjerujem.

--junackopleme (razgovor) 23:33, 30. siječnja 2010. (CET)

I još jedno mišljenje

Ako dozvolite navest ću citat na izvornom crnogorskom jeziku iz knjige "Guvernadursko-mitorpolitska kontroverza crnogorske istoriografije" akademika Radovana Radonjića:

• "Izvjestan razlog da se i tako može razmišljati o čitavom slučaju, daju barem tri momenta. Jedan momenat se odnosi na činjenicu da ni o skupu (kako god se on zvao i ko god da je na njemu bio) na kome je guvernaduru izrečena smrtna presuda, ni o presudi samoj, nema inforamcija van onih koje u svojim pismima i izvještajima ruskim diplomatama i austrijskim vlastima u Boki i Dalmaciji daje Petar II Petrović.

Drugi momenat bi se mogao “prepoznati” u tome da Vuko Radonjić, uprkos iskustvu sa mitropolitovim ljudima koji su se “nagnali” na Puč u noći izmedju 15. i 16. novembra 1830. godine i uprkos tome što je već bio osuđen na smrtnu kaznu pa pomilovan, nije prestajao da radi, niti se krio, a prema pisanju Rista Dragičevića čak se i mitropolit Petar II (mada je tada još uvije tek kaludjer – F.R.napomena),zauzimao za “bivšeg guvernadura” i molio glavare “te su Radonjića izabrali za člana Senata”, što se “vidi iz opširne presude od 4./16/ januara 1832. godine, kojom je riješeno da se Radonjić zatvori, a njegova porodica protjera iz Crne Gore”.(Risto J. Dragičević:Njegoševo ukidanje guvernadurstva) Treći momenat bi se, u nešto smjelijoj interpretaciji njegovog iskaza, mogao naslutiti kod Branka Pavićevića, koji, vjerovatno nimalo slučajno, kaže da je za zatvaranje Vuka i Marka Radonjića i protjerivanje njihovih porodica iz Crne Gore 1832. godine “donesena pismena odluka Senata”. Ne čini se realnom pretpostavka da Pavićević, ili neki od drugih autora, ne bi pomenuli postojanje takve “pismene odluke” iz 1830. godine da ju je bilo, kao sto je teško pretpostaviti da bi Risto Dragičević, da postoji ikakvih drugih “repera”, vrijeme druge guvernadurove smjene određivao samo na osnovu datuma pisama mitropolita Petra I guvernaduru Vuku Radonjiću i pisama ruskog konzula u Dubrovniku Jeremije Gagića novom duhovnom poglavaru, Petru II(U to vrijeme još uvije tek kaluđer).

Na osnovu čega onda istoričari govore o smrtnoj kazni i aboliciji? Kako uopšte znaju da je bilo i jednog i drugog, ako o tome “izvorno” nijesu mogli da pročitaju ništa izvan onoga što je u tom pismu na tu temu napisano i uz “najkreativnije tumačenje”, ne mogu tako što utvrditi?

Junackopleme

Vladika kao "glavnokomandujući" (ili kako preuzeti slavu samo za sebe u bitkama na Martinićima i Krusima, a o prethodnim bitkama čitati iz evropskih novina dok Radonjići guvernaduri krvare na bojnim poljima)

• Ovo je članak o guvernadurima i guvernadurstvu uopće. Bespotrebno "ubacivanje" ličnosti koje nijesu bili guvernaduri. Petrovići imaju svoj dio na Wikipediji!

Kod nekih autora primijetna je tendencija da sav Radonjićev vojni angažman posmatra kao stvar koju u krajnjoj liniji odobrava, usmjerava, ocjenjuje i dimenzionira mitropolit Petar I.

• Zašto je bitnije i veće predvođenje jednim odjeljkom crnogorskom vojskom koju predvodi Petar I, no dva (drugim i trećim) koje predvodi guvernadur Radonjić, odnosno guvernadur predvodi dva od ukupno četiri odreda, a vladika jednim? Ako se kaže da se guvernadur zajedno s Petrom I Petrovićem našao kao predvodnik,kako se može tada reći da je "glavni predvodnik" Petar I?
• Milorad Medaković je, u svojoj Povjestnici Crne Gore : Crnogorska vojska je na Martinićima, kaže on, bila podijeljena u četiri odjeljka: “Prvi je predvodio sam vladika, obučen u vojničko odijelo i naoružan, s njime pak ostali serdari i vojvode. Drugim i trećim upravljao je guvernadur Radonić s ostalim serdarima i vojvodama. Četvrtim su upravljali ostali glavari”.

Ako je na Krusima crnogorska vojska bila podijeljena u dva krila (prvo predvodi vladika Petar,a drugo predvodi guvernadur Jovan Radonjić,i to vladičino krilo ima preko tri tisuće vojnika, a pod guvernadurovim je malo manje), nije li težu zadaću imao upravo guvernadur(sa malo manje vojske)? Drugo, kako to tada može "značiti" da je crnogorska vojska "pod predvodiletlstvom" vladike Petra?

• Na Krusima, slično: “Crnogorska vojska od predvoditelstvom vladike Petra, guvernadura i ostalije(h) serdara, vojvoda i glavara, bila je podijeljena u dva krila, od kojih je jedno stajalo pod Sađevicom, Vučicom i do Vučjeg Studenca. Drugo krilo stajalo je i imalo svoje položenije pod gorom Busovikom, u selu Krusima, pod predvoditelstvom guvernadura Joka Radonjića. Pod predvoditelstvom vladičinim bilo je preko tri tisuće vojnika, a pod guvernadurovijem malo manje”.
• Dušan Lekić o Radonjićevom učešću u bitkama na Martinićima i Krusima, međutim, kaže da je u prvoj komandovao sa dva od ukupno četiri korpusa”, a da u drugoj “logoruje pod brdom Busovačom, u selu Krusima, sa 3000 ljudi”.
• Đoko Pejović govori, bilo je ono na Martinićima i Krusima, gdje se guvernadur zajedno s Petrom I Petrovićem našao kao predvodnik onih društvenih snaga zainteresovanih “za stvaranje organa javne vlasti”, koje su bile “odlučne da učestvuju u teškim sukobima sa nadmoćnijim neprijateljem i bore se za ostvarivanje zajedničkih interesa bez obzira na proturska raspoloženja u pojedinim plemenima”. “Crnogorci i Brđani – kaže Pejović – imali su na frontu u Martinićima četiri odreda: prvi je predvodio Petar I sa dijelom glavara, drugi i treći guvernadur Jovan Radonjić s nekoliko serdara i vojvoda, a na čelu četrvtog nalazile su se starješine naroda sa većim ratnim iskustvom”. Na Krusima, “prema podacima đakona Aleksija”, koje Pejović apsolutno uvažava,

“učestvovalo je 6.590 Crnogoraca, od kojih je 3.590 bilo pod komandom Petra I, a na čelu drugog odreda od 3.000 ratnika nalazio se guvernadur Radonjić”.

• Dragoje Živković piše o tri učešća Jovana Radonjića u ratnim operacijama, sva tri u kontekstu Mahmud-pašinih napada na Crnu Goru. Generalna Živkovićeva ocjena o angažovanju guvernadura Jovana Radonjića u tim bitkama jeste da se on “kao hrabar i dobar vojnik” visoko kotirao, da je prilikom prvog Mahmud-pašinog pohoda na Crnu Goru bio “vojni starješina u kojega su sve oči uprte” i da se 1796. godine našao “u ulozi vojskovođe koji komanduje polovinom crnogorske vojske na Martinićima i Krusima”.

• Nikako se ne može ustvrditi da je vladika pobijedio na Martinićima i Krusima predvodeći jedan odred, od četiri odreda (dva predvodi guvernadur Jovan Radonjić) bez čvrstih dokaza. Pogotovu, ne tvrditi tako nešto u odrednici "Guvernadur"! Pa ni u odrednici Sveti Petar Cetinjski to se ne bi moglo dopustiti, ali hajde!

--junackopleme (razgovor) 02:41, 29. siječnja 2010. (CET)

Ovo je odrednica "Guvernadur", a ne Petrovići

Ovaj tekst je ubacen iz druge odrednice, vjerujem greskom: Nakon dolaska Petra I. Petrovića Njegoša na čelo crnogorske države i crnogorske crkve 1784. naići će guvernaduri na njegov snažan otpor. Petar I. je svoj ugled među Crnogorcima učvrstio odsudnom pobjedom nad Osmanlijama u Bitki na Krusima 1796. godine, te utemeljenjem suvremene crnogorske države kroz Zakonik opšči crnogorski i brdski i Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog.

I da, zaboravio sam reći da MOJA STRUKA JESTE POVIJEST I TO OSOBITO - CRNE GORE!(Za razliku od nekih Suradnika)

• MOJA STRUKA JESTE POVIJEST I TO OSOBITO - CRNE GORE!(Osim toga direktni sam potomak guvernadurske obitelji Radonjić, te je i to nešto što garantuje neke ISTINE, koje drugi "zainteresovani" za istinu u povijesti NE MOGU ZNATI i da hoće doista. A pogotovu AKO NEĆE DA ZNAJU!Ali i Dr Akademik Radovan Radonjić nije netko tko NE ZNA NIŠTA,pa je tek onako bio u stanju napisati(Između mnogih) i kapitalno dijelo "Guvernadursko-mitropolitska kontroverza u crnogorskoj istoriografiji."

--junackopleme (razgovor) 23:29, 22. veljače 2010. (CET)

Ovo je članak Guvernadur i stoga treba pisati o guvernadurima

• "Petar I. je svoj ugled među Crnogorcima učvrstio odsudnom pobjedom nad Osmanlijama u Bitki na Krusima 1796. godine, te utemeljenjem suvremene crnogorske države kroz Zakonik opšči crnogorski i brdski i Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog."

Ovo je dio teksta koji stoji u članku pod naslovom Guvernadur. Da li doista mislite da je prilično da takovo nešto piše na ovome mjestu? (Na stranu to što nije istinito i vjerodostojno, a pogotovu što bitku na Krusima i Martinićima nije on predvodio, već je predvodio jedan dio, a guvernadur Jovan Radonjić dva dijela vojske.Nije li to tada guvernadurova odsudna pobjeda nad Osmanlijama?)

• Također, dio teksta gdje stoji:"...dolaskom Petra... naišli su guvernaduri na njegov snažan otpor..." Moramo se zapitati nije li bilo obratno. Uostalom guvernaduri nijesu pretendovali na mjesto arhimandrita, već je arhimandrit Petrović pretendovao na svjetovnu vlast. Mislim da je ovo odlomak iz članka o Petru I i tamo treba stojati. Ovdje se piše o Guvernadurima.
  • Najuljudnije vas molim po tisućiti put, da ovakove insinuacije i nepotrebna pisanja i neistinita "hvalisanja" drugih ličnosti u članku o guvernadurima više ne pišete.To ubacujte ako baš tako silno želite u člancima koji se njih dotiču. (Pogotovu se ovakovom molbom obraćam štovanom gosp. Markusu koji na ovome inzistira). Hvala

Ukloniti dio teksta, jer ne pripada naslovu Guvernadur

• "Petar I. je svoj ugled među Crnogorcima učvrstio odsudnom pobjedom nad Osmanlijama u Bitki na Krusima 1796. godine, te utemeljenjem suvremene crnogorske države kroz Zakonik opšči crnogorski i brdski i Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog."

Da li je ovaj "hvalospjev" Petru I prigodan da bi stajao u naslovu Guvernadur? To je (vjerujem) greškom ubačena rječenica iz teksta o Petru I (gdje mu treba biti mjesto). Stoga treba obrisati ovu grešku. Zahvaljujem. --junackopleme (razgovor) 15:13, 25. lipnja 2010. (CEST)

Jeste li u stanju obrisati greškom ubačenu rječenicu koja veliča "jednu od najznačajnijih ličnosti novije SPRSKE istorije

Upravo je izašla iz tiska knjiga "Sveti Petar Cetinjski - čudotvorac i državotvorac", gdje u predgovoru knjige riječ daje mitropolit Amfilohije i kaže, da je ovaj svjetitelj najznačajnija ličnost NOVIJE SRPSKE ISTORIJE".

• Kako mi to ne ide da stoji uz Guvernadure (osobito Radonjiće) ponovo Vas molim da sljedeću rječenicu obrišete iz naslova Guvernadur:
• "Nakon dolaska Petra I. Petrovića Njegoša na čelo crnogorske države i crnogorske crkve 1784. naići će guvernaduri na njegov snažan otpor. Petar I. je svoj ugled među Crnogorcima učvrstio odsudnom pobjedom nad Osmanlijama u Bitki na Krusima 1796. godine, te utemeljenjem suvremene crnogorske države kroz Zakonik opšči crnogorski i brdski i Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog.

--junackopleme (razgovor) 16:10, 26. lipnja 2010. (CEST)

Nijeste u stanju

Kako nijeste u stanju obrisati, ja ne mogu odoljeti da ne poduzmem sam brisanje, jer uz naslov "Guvernadur" nikako ne ide hvalisanje netocne informacije, a pogotovu najznacajnija licnost NOVIJE SRPSKE ISTORIJE. --junackopleme (razgovor) 00:48, 3. srpnja 2010. (CEST)

Nakazno i netočno, ali Vi sami to dozvoljavate, pa Vam se ljudi od znanja po svijetu smiju

• I da zaboravio sam da se potpisem jer odavno nijesam dolazio da vidim sto je jos "nakazno" i netočno ponovo vraćeno u tekst o guvernadurima kao na primjer i to da naslov pripada oblasti "Crna Gora pod vlašću Petrovića od -zamislite jos 1696. godine". Gdje to postoji ma koji dokument na koji se autor poziva a u kojem stoji godina 1696? A vi je uporno stavljate na Wiki (na vašu sramotu).Smiješno je računati Savatija u Petroviće jer on je bio te famozne godine), a isto tako i vladiku Danila u Petroviće, kada se on nikada nije tako potpisao jer također nikada nije pronađeno niti dokazano da je on u bilo kakvom srodstvu sa "blagorodnom" i "bogom danom" "vladalačkom" obitelji. Ali ako kojim slučajem i "prihvatimo" (nekako) da je Danilo bio "Petrović", opet nikako ne može biti u pitanju 1696. godina.I da više ne duljim, jer sam uvidio da je sve ovo smiješno raspravljenje, ponajviše sa gosn Markusom u kojega vi imate doista najviše povjerenja da je sve to točno, te dozvoljavate svašta da stoji na Wikiju, tada neka vam bude. Samo znajte, da se ljudi od znanja u svijetu smiju. --junackopleme (razgovor) 15:05, 23. lipnja 2010. (CEST)

Savjet

U članku stoji sljedeća rječenica :"Guvernadur Radonjić je najprije kod Rusa pokušao osporiti Njegošev izbor, a potom i kod Austrijanaca koji su bili voljni poduprijeti njegovu djelatnost na destabiliziranju Njegoševe vlasti.

Najljubaznije molim autora ovakve rječenice da nama svima protumači što točno znači "Njegoševa vlast" u tome trenutku, kada je on te godine (pa i sljedeće tri godine) bio samo kaludjer. Da li guvernadur (svjetovni vhovnik u Crnoj Gori) treba destabilizirati "vlast kaludjera".

Da li je moguće da je kaludjer u Crnoj Gori imao veću "vlast" (osim kao kasniji vladika, vlast i to u duhovnoj sferi)?

Nevjerojatno je što si dozvoljavate. Samo je potrebno malo "mućnut" glavom i shvatiti ono što se pročita u smiješnim povjesnim knjigama napisanih od strane dvorskih ulizica koje su po direktivi morali pisati i takvo što, kao što je "vlast kaludjera".

Znam da nećete obrisat ni ovo, kao ni mnogo smiješnije i bezobraznije izmišljotine koje stoje u tekstu pod naslovom Guvernadur (koje se uzgred uopšte i ne tiču Guvernadura, ali eto zgodne prilike za promidzbu i lažno veličanje Petrovića). Ali, budite uvjereni, što dulje budu stojale ovakove karikature od tekstova, to će se ljudi dulje smijati vašemu neznanju. Toliko od mene, ništa lično, samo prijateljski savjet.--junackopleme (razgovor) 19:43, 26. srpnja 2010. (CEST)