Razgovor:Globalno zatopljenje

Neutralnost (2013)

Izmijenio sam članak jer je izgledao kao da ga je napisao američki republikanac koji lobiranjem lažima u kongresu čuva svoja naftna polja. Zamolio bih da budući urednici pripaze na takve izmjene. Globalno zatopljenje danas ima konsenzus da je primarno antropogeno. U to više nema sumnje, stoga teoretičari zavjera i obožavatelji Paarovog modernog lika i djela tu nemaju što raditi. :) To što se javilo nekoliko znanstvenika koji misle drukčije nije vrijedno spomena. Postoji šačica biologa i geologa (kojima bi trebalo oduzeti diplomu) koji smatraju da je Zemlja stara 6000 godina i da je neko božanstvo sve stvorilo u sedam dana, ali nitko normalan ih ne spominje jer su nebitni. Endimion17 (razgovor) 03:33, 15. kolovoza 2013. (CEST)

Nije istina da postoji globalni konsenzus o globalnom zatopljenju. Premalo se zna o svim procesima koji utječu na globalnu temperaturu. Nitko još nije točno izračunao koliko ugljikov dioksid i metan (kravlji prdež) utječu na globalnu temperaturu. To su sve samo hipoteze. Rugaš se teorijama zavjere koje su protiv tvojih stavova, a i sam spominješ neku zavjeru i lobiranje republikanaca protiv teorije globalnog zatopljenja!? Kao da nema političara i lobija kojima je u interesu promocija te teorije! Neće baš biti da su svi ti političari i aktivisti altrusiti. Ali su oni danas toliko sigurni u tu teoriju da su je preimenovali u "klimatske promjene". Neumjesno je uspoređivati protivnike te teorije s onima koji misle da je Zermlja stvorena prije 6000 godina. Pa sličnih frikova ima i među pobornicima teorije globalnog zatopljenja (uzrokovanog čovjekovom djelatnošću)! Ogromna većina aktivista i političara nema pojma nego samo arlauče o tome jer je stvar u modi. Bez toga ne bi imali o čemu laprdati. Zbog njih bi se na isti način mogla ismijati i čitava teorija glob. zatoplj. A glede Paara, nisi mu ni do koljena. Možda ga shvatiš za jedno 20-30 godina. 213.147.120.119 15:24, 31. kolovoza 2015. (CEST)

• Mislim da ovakve rasprave uopšte nisu potrebne, ja ih slušam već preko 30 godina. Evo ti primjer nama susjedne Venecije i samo se zapitaj zašto oni rade Projekt MOSE ili projekt za zaštitu Venecije od poplava (mislim da je dio proizvodnje u brodogradilištu Trogir). More se definitivno diže, ima čitav niz primjera. I ledenjaci se otapaju. Ekstremne promjene vremena su sve češće, treba malo promatrati prirodu oko nas.... I slušati stare kakve su bile nekad zime u planinskim krajevima. Više nitko i ne sluša akademske rasprave, pitanje je samo kako će naša djeca, unuci, praunuci sve to preživjeti. Ja tjeram svoje 3 djece da se bave bilo kakvim sportom da bi bili otporniji na promjene. Prijatelju, znaš onu Darwinovu: "najjači preživljavaju". I uopšte se ne šalim, to je postalo sve jako ozbiljno... Lijepi pozdrav - Mmarre (razgovor) 07:52, 6. studenoga 2017. (CET)

 Venecija ti baš nije dobar primjer jer tone otkako je nastala! A nastala je na strašno nestabilnom komadiću muljevite obale. Antropogeno globalno zahlađenje zasad je samo obična hipoteza, još jako daleko od svog dokaza. Jako je puno faktora koji određuju globalnu temperaturu, a efekt staklenika zbog metana i CO2 samo je mali dio u toj igri. Pa što onda što se digla razina mora za 17 cm u prošlom stoljeću? U članku piše i da se sadašnje "globalno zatopljenje događa mnogo brže nego bilo koja poznata promjena klime u bližoj i daljoj prošlosti"!? Ma to se ne može znati jer su globalna mjerenja temperature još donedavno bila sasvim mizerna, a ni danas nisu nešto razvijena. Mi ne znamo kojom su brzinom nastupale promjene primjerice u tzv. Malom ledenom dobu u 16. st. Ne znamo ni kojom se brzinom topio led na Grenlandu kad su ga Vikinzi naseljavali. A pogotovo malo znamo o klimatskim promjenama iz jo puno dalje prošlosti. Za globalnu priču ništa nam ne vrijedi promatranje prirode i slušanje starih o zimama iz njihove mladosti. To je sve presitno i presubjektivno. Ljudi su uvijek voljeli kastrofirati. Što ako za 10, 20 godina krene teorija o globalnom zahlađenju? Hoće nas onda tjerati da ložimo ugljen, uzgajamo goveda zbog metanskog prdenja, ne bismo li malo zagrijali Planet? Zasad je antropogeno globalno zatopljenje samo psihološka pojava. 89.164.55.195 22:20, 25. rujna 2018. (CEST)

• • Ne slažem se... Ne radi se o znanstvenim dokazima, to je vrlo teško dokazati. Prije neki dan je bio meteorolog na TV iz našeg Državnog meteorološkog zavoda, koji su uvijek bili konzervativni po tom pitanju, kao i Vi, pa i on tvrdi da je 99% dokazano da klimatske promjene su uvjetovane ljudskim utjecajem. Predlažem da pročitate članak Topljenje ledenjaka od 1850. i da nam objasnite kako to da se 99% ledenjaka sve više topi. Vi spadate u 1% onih nevjernika. Ne želim se dokazivati tko je u pravu, radi se samo o tome da razmišljamo kako će naša djeca, pa evo i naši unuci, svemu tome prilagoditi, ili možda što je još gore preživljavati. Dok se Vi i takvi kao Vi ili 1% bavite znanstvenim dokazima, mi ostalih 99% se bavimo preživljavanjem. Lijepi pozdrav - Mmarre (razgovor) 10:01, 26. rujna 2018. (CEST)

• • • Što je jako teško dokazati?! Ne može nešto biti dokazano 99 %. Ako je dokazano, onda je to svih 100 % (vjerojatnosti). Dok nije 100 %, dotle je još uvijek samo hipoteza. Ha, tebi je baš sve 99 %/1% ! I odnos nevjernika i vjernika u dotičnu teoriju i postotak ledenjaka koji se tope.... Glede topljenja ledenjaka, prošli sam put spomenuo primjer Grenlanda. U doba Vikinga dobio je ime po zelenoj boji, što znači da tada nije bio pod ledom, a danas jest. Gledaj, ja smatram da čovjekova djelatnost ipak utječe na klimu pa i na globalnu temperaturu, ali je najvažnije pitanje KOLIKO utječe i koliko uopće ima smisla maltretirati cijeli svijet zbog smanjivanja emisije CO2 i metana. Ima puno važnijih i (baš dokazanih) antropogenih ekoloških problema poput zagađivanja zraka, rijeka, mora itd. Pa naši meteorolozi oduvijek prihvaćaju baš sve što dolazi iz mainstreama! Bilo bi pravo čuda da oni pokažu malo skepse. Haha, to bi značilo da se mainstream počinje mijenjati. Naše preživljavanje nema baš neke veze s ovom teorijom. Materijalna osnovica života nikad nije bila povoljnija. Ne moramo se toliko bojati. Sam strah je gori od onog čega se bojimo. Živ bio! 89.164.35.17 21:57, 27. rujna 2018. (CEST)

2021 cross-wiki review

Apologies for posting in English. As part of a cross-wiki review, a group of editors is reviewing the scientific accuracy of smaller Wikipedia projects. I have read the Google translated version, and would like to make a few suggestions:

• "Najpopularnija je teorija prema kojoj je globalno zatopljenje posljedica emisije ugljikovog dioksida i metana od strane industrijskih postrojenja u razvijenim zemljama. Prema toj teoriji povećana koncentracija tih plinova dovodi do tzv. učinka staklenika u atmosferi" -> This implies that there are multiple theories. The 6th IPCC report says there is no doubt anymore.
• "Pod pritiskom pokreta za zaštitu okoline mnoge su vlade prihvatile tu teoriju i potpisale Protokol iz Kyota čiji je cilj smanjivanje emisije tih plinova." Not cited. It's more likely governments were convinced by scientists than environmental movements.
• "Staklenički plinovi ostaju u atmosferi dugo – vjerojatno desetljećima. " CO2 remains in the atmosphere for centuries rather than decades (https://climate.nasa.gov/news/2915/the-atmosphere-getting-a-handle-on-carbon-dioxide/). N20 also remains in the atmosphere for more than 100 years (https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4744722/).
• "Sve češća nevremena kao jedna od posljedica globalnog zatopljenja." Current consensus is that storms are becoming more intense. But it is not certain whether there will be more or less storms (https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg1/downloads/report/IPCC_AR6_WGI_SPM_final.pdf, page 9)

I hope that was useful! Femkemilene (razgovor) 20:38, 10. prosinca 2021. (CET)

(Google Translate) Ispričavam se zbog objave na engleskom. U sklopu cross-wiki review, grupa urednika provjerava znanstvenu točnost manjih Wikipedijskih projekata. Pročitao sam Google prevedenu verziju i želio bih dati nekoliko prijedloga:

• "Najpopularnija teorija je da je globalno zatopljenje posljedica emisije ugljičnog dioksida i metana iz industrijskih postrojenja u razvijenim zemljama. Prema ovoj teoriji, povećane koncentracije tih plinova dovode do tzv. efekta staklenika u atmosferi" -> Ovo implicira da postoji više teorija. 6. IPCC izvješće kaže da više nema sumnje.
• "Pod pritiskom pokreta za zaštitu okoliša, mnoge su vlade prihvatile ovu teoriju i potpisale Protokol iz Kyota, koji ima za cilj smanjenje emisije tih plinova." Nije citirano. Vjerojatnije je da su vlade uvjerili znanstvenici nego ekološki pokreti.
• "Staklenički plinovi ostaju u atmosferi dugo - vjerojatno desetljećima." CO2 ostaje u atmosferi stoljećima, a ne desetljećima (https://climate.nasa.gov/news/2915/the-atmosphere-getting-a-handle- na- ugljični dioksid /). N20 također ostaje u atmosferi više od 100 godina (https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4744722/).
• "Sve češće oluje kao posljedica globalnog zatopljenja." Trenutni konsenzus je da oluje postaju sve intenzivnije. Ali nije sigurno hoće li biti više ili manje oluja (https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg1/downloads/report/IPCC_AR6_WGI_SPM_final.pdf, stranica 9)

Nadam se da je bilo korisno! Femkemilene (razgovor) 20:38, 10. prosinca 2021. (CET)

Članak treba ponovno napisati. Smatram da je direktan prijevod engleskog članka poželjan. Pozz, Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 13:09, 26. prosinca 2021. (CET)

@Koreanovsky Sounds great if you are a native speaker and have time - there is a tool and help at https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedians_for_Sustainable_Development/Climate_translation_project - also please reply here so we don't interfere Chidgk1 (razgovor) 15:19, 31. prosinca 2021. (CET)

@Chidgk1, thank you for the ping and for the link! In my opinion it would just be the best to translate the English article or any other good article from other projects, since this would be the first huge milestone in fixing this article. I will probably take a closer look at it in a few days, it just has to be fixed, especially since many children/pupils are reading Wikipedia. Have a nice start in the New Year! Best regards, Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 15:22, 31. prosinca 2021. (CET)

@@Suradnik:Koreanovsky Fantastic. Happy New Year to you too. I suggest en:climate change itself because it is "featured" quality. I have used the translation tool a couple of times a while ago - it is useful but of course a lot of manual work is still needed. If we can help at all please ask. Chidgk1 (razgovor) 08:02, 1. siječnja 2022. (CET)

@Chidgk1, thank you very much! Maybe it is really just the best to translate the English article. Happy New Year! Best regards, Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 22:27, 1. siječnja 2022. (CET)