Razgovor:Glagoljica

Pod pojmom "bugarski jezik" navedeno je: početno pismo Bugara bijaše glagoljica, no kasnije je prevladala ćirilica, izum koje se pripisuje episkopu Konstantinu (IX. stoljeće), čije je najpoznatije djelo «Poučiteno evangelie». Pod pojmom "glagoljica" navedeno je: Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 11. st. koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. st. ?!?

Objašnjenje za brisanje novog teksta

Razlog uklanjanju novog teksta je taj što je tekst prepisan odavde.

--Ante Perkovic

Uklanjanje nepotrebnih slika

Mislim da je stranica o glagoljici prenatrpana nepotrebnim slikama koje nikako ne pridonose razumijevanju napisanog. Predložak Povijest alfabeta je ovdje i više nego nepotreba - predug i precrven, tome je mjesto na stranici Pismo, Alfabet ili tome slično, ovdje smeta. Nadalje, nelogično mi je da na stranici o glagoljici istu mogu vidjeti tek na samome dnu - treba to pomaknuti na početak! Umjesto Povijesti alfabeta i Glagoljice u Zagrebačkoj katedrali, predlažem ovu sliku na početak stranice: http://bg.wikipedia.org/wiki/%D0%A4%D0%B0%D0%B9%D0%BB:Glagolica.png

Sliku: http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Vergleich_Glagolitische_Schrift.jpg predlažem desno unutar Podrijetla i postanka glagoljice - tematski ima smisla. Jagićeva bi slika trebala biti nešto manjanja, da ostane unutar Egzogene teorije.

Hrvatsku (uglatu) glaogljicu bih stavio kao malu sliku desno pod Vrste glagoljice, Bašćanska bi ploča mogla ostati gdje je, lijepo bi se uklopila, ne bi sve ovakko visilo napola. Po meni Spomenik glagoljici ne treba uopće biti ovdje, prevelika slika, a ne govori ništa - eventualno po Zanimljivosti.

Pišem ovdje jer bi ovo bile zaista velike i uočljive promjene, ne želim riskirati da uložen trud bude popraćen vraćanjem na sadašnje stanje.Čarobnjak Štapić (razgovor) 22:28, 18. travnja 2013. (CEST)

Potrebne dopune - transliteracija i izgovor glagoljičnih slova

Na engleskoj, njemačkoj i slovačkoj inačici ovoga članka prikazana je tablica sa izgovorom i transliteracijom glagoljičnih slova. Ovaj članak bi se znatno poboljšao ako bi se takva tablica našla i na hrvatskoj Wikipediji. Informacije o brojčanim vrijednostima slova, kao i o ligaturama i kraticama bi takodjer bile dobrodošle, kao i primjerci verzalnih i rukopisnih inačica pojedinih slova. Ima li koga da si prihvati ovoga posla? Kao uzorak i izvore predlažem spomenute tablice i ove knjige dostupne na Google Books-u:

- Bukvar staroslovenskoga jezika glagolskimi pismeni za čitanje crkvenih knjig, 1860: https://books.google.com.au/books?id=i5JJAAAAcAAJ&printsec=frontcover&dq=bukvar&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwi_wJ_V95HLAhWBs5QKHe_XAYMQ6AEIIjAB#v=onepage&q=bukvar&f=false

- Bukvar' slavenskij, 1753: https://books.google.com.au/books?id=8lpdAAAAcAAJ&pg=PA9&dq=bukvar&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwi_wJ_V95HLAhWBs5QKHe_XAYMQ6AEIQzAG#v=onepage&q=bukvar&f=false

- Bukvar slavenskij triazbucnyi, 1812: https://books.google.com.au/books?id=hZZbAAAAcAAJ&pg=PT33&dq=bukvar&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwi_wJ_V95HLAhWBs5QKHe_XAYMQ6AEIUDAI#v=onepage&q=bukvar&f=false

- Azbukividnjak slovinskij, 1629: https://books.google.com.au/books?id=ti5UAAAAcAAJ&pg=PA1&dq=azbukividnjak&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwj3k6mq-JHLAhXFj5QKHdNHB7QQ6AEIHTAA#v=onepage&q=azbukividnjak&f=false

- Tabla za dicu, 1561: https://books.google.com.au/books?id=yGJdAAAAcAAJ&pg=PT23&dq=tabla+za+dicu&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwjo4vatgpLLAhVKnpQKHfBKAmEQ6AEILDAD#v=onepage&q=tabla%20za%20dicu&f=false

- Prva hrvatskoglagoljska početnica, 1527: http://www.mvinfo.hr/knjiga/3948/prva-hrvatskoglagoljska-pocetnica-iz-1527 a prikaz prve stranice s glagoljskom azbukom je dostupan na https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Molitva_O%C4%8Dena%C5%A1_na_glagoljici.jpg

- Pogodba slova Illyricki: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=38179

Prijedlog dodatne vanjske poveznice

Predlažem da se doda u vanjske poveznice i:

• Primjer mrežnih stranica na glagoljici

S istoga mjesta već je poveznica na font uglate glagoljice (http://grgur.irb.hr/Hrvatsko.mislilisxte/uglglag6.ttf).

Stranice su arhivirane stranice ugasle udruge "Knin - Hrvatsko mislilište".

S poštovanjem,

Zorislav Šojat — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 93.138.11.95 (razgovor • doprinosi) 15:13, 24. travnja 2019.

Objašnjenje preinaka

U članku sam proveo neke sustavne preinake jer su se pojavile mnoge netočnosti i površnosti:

1. Premjestio sam sljedeći dio u poglavlje o nazivu: stoljećima glagoljica i ćirilica jedna drugoj posuđivale ime. Novgorodski svećenik Oupir Lihi (staroruski: Оупирь Лихыи) 1047. godine zapisao je u svojim Proročkim knjigama s tumačenjem sintagmu, da su knjige prepisane iz kurilovice. Budući da su same knjige napisane na ćirilici, logično je da se naziv kurilovica odnosi na samu glagoljicu. U dubrovačkim dokumentima iz 15. i 16. stoljeća popovi glagoljaši nazivaju se presbyteri chiurilice. Također, Poljičani svoju ćirilicu nazivaju glagoljicom, stoga je vidljivo miješanje imena tijekom povijesti.

2. Premjestio sam sljedeći dio u poglavlje o glagoljici kod Hrvata: Postoje dokazi da se na hrvatskom prostoru glagoljalo već 925. godine, papa Ivan X. svojim pismima upućenima kralju Tomislavu i splitskom nadbiskupu svjedoči o postojanju "Metodijeve doktrine".

3. Izbrisao sam sljedeće jer su općenite tvrdnje koje nemaju referencije, ili se ponavlja već rečeno: Prema jednoj od teorija autor toga pisma je Ćiril, bizantski redovnik iz Soluna. Ćiril (pravim imenom Konstantin) na osnovi jezika makedonskih Slavena iz okolice Soluna sastavio je prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige. Već početkom 16. stoljeća sve ju više potiskuje latinica. U vrijeme pojavljivanja glagoljice, Crkva je politički vrlo jaka, a službeni jezici Crkve su latinski, grčki i aramejski, te se na tim jezicima – ovisno o dijelu svijema – vršilo i bogoslužje. Sustavi kojima su se bilježili ti jezici nisu bili pogodni za zapisivanje slavenskog jezika – ne postoje znakovi za određene glasove i sl. Latinica će biti prilagođena zapisivanju hrvatskog jezika tek u drugoj polovici 19. stoljeća nakon brojnih izmjena i rasprava.

4. Uz dužno poštovanje prema fra Marku Japundžiću, i s obzirom na neospornu činjenicu da u hrvatskoj filologiji ima vrhunskih stručnjaka za glagoljicu s međunarodnim priznanjima, izbrisao sam rečenicu: Najveći poznavatelj glagoljice u Hrvata, fra Marko Japundžić, bio je pristaša teorije da je glagoljica starija od vremena sv. Ćirila i Metoda.

5. Obrazložio sam endogene i egzogene teorije. Naime, teorije se mogu odrediti kao endogene ili egzogene, ali to nije temeljna podjela, nego samo svojevrsno dodatno određenje pojedine teorije. Npr. teorija rozete svrstava se u endogene, a opet je jasno da pretpostavlja da je postojao nekakav prethodni "sistemski" uzor.

6. Nisam mogao ulaziti u podrobno objašnjavanje svake teorije. Nadam se da će se tu naći stručnjaci koji će za to imati vremena i volje.Popunac (razgovor) 19:07, 11. svibnja 2021. (CEST)