Razgovor:Girolamo Cornaro
| Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Girolamo Cornaro. | |||
|---|---|---|---|
| |||
Pismohrane:
| |||
Jeronim i Jerolim
[uredi kôd]Ime mu se prevodi na hrvatski. Girolamo Cornaro je Jerolim ili Jeronim Cornaro. Jeronim je ovdje [1] [2] [3]. Čak i mađarski izvori navode hrv. oblik [4] (ako ne vidiš, pogledaj u Googleovom cacheu). Jerolim je ovdje [5] [6]. Kubura (razgovor) 05:40, 8. rujna 2012. (CEST)
- internet stvarno nije dobar izvor za istraživanje rano novovjekovne povijesti. U hrvatskoj historiografiji ustalila se tendencija da se imena stranih plemića pišu u originalnoj verziji iz više razloga:
a) zato jer se u arhivima tako navode i lakše ih je identificirati, b) zato jer se imena stranih plemića uglavnom ne kroatiziraju, nego se ostavljaju u izvornom obliku da bi se lakše snalazilo u stranoj historiografiji, c) zato što je besmisleno kroatizirati strana imena jer to samo uzrokuje konfuziju d) dovoljno je pogledati članke na wikipediji o nekim umjetnicima iz tog doba, npr tu je William Shakespeare, a ne Vilim Shakespearea ili Vilim Šekspira, Johannes Vermeer, a ne Ivan Vermeer, Niccolò Machiavelli, a ne Nikola Machiavelli.
Tako da ja smatram da bi trebalo ostaviti Cornarovo ime u originalnom talijanskom obliku, a u zagradama zabilježiti imena pod kojim bi se on mogao naći u hrvatskoj historiografiji, jer Jerolim Cornaro nije potpuno pohrvaćeno, nego bi potpuno pohrvaćeno bilo Jerolim Korner. Glavne monografije koje se bave tim razdobljima, sve ostavljaju imena talijanskih providura u originalnoj verziji npr. Ive Mažuran: Hrvati i Osmansko Carstvo (str. 263), isto čini i Roksandić u svojoj knjizi Triplex Confinium na više mjesta, a on prvenstveno obrađuje Dalmaciju. Isto tako i Mažuran i Roksandić će Bortulaccia (zadarskog plemića hrvatskog podrijetla) pisati kao Bortulačić jer je on ipak pripadnik domaćeg plemstva pa je kroatizacija opravdana, dok je Cornaro profesionalac, Mlečanin rođen u Veneciji koji samo dio karijere provodi u Dalmaciji praktički na poslovnoj dužnosti. Također npr. na hr.wikipediji se nalazi
Neke od linkova koje si pružio npr. članak od Ivaniševića miješa istovremeno kroatiziran oblik za Cornara, dok piše Girolamo Contarini i Catherin Cornaro, a mađarski članak je vjerojatno baziran na nekom hrvatskom izvoru o Kninu, a ni ostali nisu znanstveni.
Dakle, da ponovim, mislim da bi trebalo ostaviti Girolamo Cornaro jer se taj oblik nalazi u glavnim stručnim knjigama koje se bave tim razdoblju, na stranicama Državnog arhiva u Zadru, te u stranim historiografijama poput Settonove, a da se pohrvaćeno (Jerolim Korner) stavi u zagrade jer je također (manje) prisutno u starijoj historiografiji. Adriatic HR (razgovor) 12:35, 20. siječnja 2013. (CET)
"Ustalila se tendencija". Kako kod koga. U hrvatskoj se historiografiji (kod određene skupine povjesničara) pojavila opasna dekroatizatorska tendencija na brojnim poljima. Da ne nabrajam sad sva polja, usredotočit ću se na ovo. Dok druge historiografije nastoje svugdje gdje je moguće rabiti svoje nazive na svom jeziku, u hrvatskoj iz nekih kompleksaških razloga određena utjecajna skupina potiskuje hrvatsko nazivlje.
Ako je nešto teško naći, onda neka se napravi preusmjeravanje s izvornog naziva nekog inozemnog plemića ili dostojanstvenika na hrvatsko ime.
U suprotnom, dogodit će nam se da ćemo se za snalaženje morati učiti strane jezike, premda imamo svoje hrvatske nazive. Potreba je izaći više iz tog nacional-infantilnog filma gdje je tuđe uvijek "bolje", "svjetskije", "gospodskije". Kubura (razgovor) 07:47, 8. lipnja 2015. (CEST)
Petar
[uredi kôd][7] [8] I Petra Valiera se piše hrv. imenom. [9] I Pietro je Petar i Alessandro je Aleksandar. Kubura (razgovor) 05:47, 8. rujna 2012. (CEST)