Razgovor:FK Partizan Beograd
| Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku FK Partizan Beograd. | |||
|---|---|---|---|
| |||
Pismohrane:
| |||
Ova stranica na hrvatskom jeziku sadrži lažne podatke. Čak bi svako sa osnovnim znanjem MATEMATIKE znao da dr. Franjo Tuđman nije nikada mogao biti prvi predsednik Partizana (osnovan 1945.). Istine radi, nije bio ni kasnije, a njegova uloga među crno-belima je bila vezana za Upravni odbor sportskog društva i on je tu učestvovao kao kadar JNA.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 109.122.89.72 (razgovor • doprinosi) 13:58, 9. kolovoza 2010.
Na linku izvora nigdje ne piše koje godine je bio predsjednik, piše samo da je Franjo Tuđman bio prvi čovek Partizana, što ne znači da je bio i prvi predsjednik Partizana. 203.25.149.10 05:06, 11. kolovoza 2010. (CEST)
Evo ovdi [1]. O Arturu Takaču. "Nakon Drugoga svjetskog rata, u Beogradu je po uzoru na HAŠK organizirao Sportsko društvo Partizan, u kojem je za predsjednika pridobio generala Franju Tuđmana.". Kubura (razgovor) 03:35, 12. kolovoza 2010. (CEST)
Opet ne piše da je bio prvi predsjednik. Našao sam link (Nogometni Leksikon gdje je narodni heroj Peko Dapčević upisan kao prvi predsjednik. To je bolji link. 203.25.149.10 03:47, 12. kolovoza 2010. (CEST)
Prvi predsjednik
[uredi kôd]1945. godine nije bilo predsjednika kao takvog, već su mnogi sudjelovali u formiranju i organiziranju kolektiva sportista Partizan koji je imao sekcije. Tek 1950. godine bila je prva skupština gdje je izabran i prvi predsjednik Đuro Kladarin a Franjo Tuđman (izabran na 6. skupštini 28. V. 1958.) bio je predsjednik JSD Partizan od 1958. do 1961.
Iz knjige "JSD Partizan 1945-1965", Izdanje Jugoslovensko sportsko društvo "Partizan" :
"Već 4. oktobra 1945. godine osnovan je pri Centralnom domu Jugoslovenske Armije u Beogradu kolektiv sportista koji je jednodušno dobio ime Partizan.
Do 1950. godine fudbalskom sekcijom su rukovodili Marijan Matančić i Stanislav Popesku.
10. Avgusta 1950. godine, posle temeljitih priprema, održana je osnivačka skupština Sportskog društva "JA Partizan" koja je, između ostalog, donela odluke da postojeće sekcije "Partizana" prerastu u klubove, i da klubovi mogu, sem seniorskih, imati i juniorske i ženske ekipe.
...na prvoj skupštini za predsednika je izabran Đuro Kladarin, koji je na toj dužnosti ostao kratko vreme, jer je premešten u Zagreb. Za novog predsednika izabran je Peko Dapčević, koji je u stvari od početka rukovodio Društvom. Generalni sekretar Društva je bio Artur Takač. Na drugoj skupštini Društva koja je održana 22. VI. 1952. godine za predsednika je izabran Janko Bobetko, a za generalnog sekretara Dušan Bosiljčić.
Značajan događaj u razvitku Društva bila je i godišnja skupština od 6. IV. 1960. godine. Tom prilikom je donesena odluka da Društvo u skladu sa svojim značajem i zadacima dopuni svoje ime i da se ubuduće zove Jugoslovensko sportsko društvo Partizan."
Prema tome lista predsjednika Partizana izgledala bi ovako:
1. Đuro Kladarin 1950.
2. Peko Dapčević 1950.-1952.
3. Janko Bobetko 1952.-1954.
4. Vojin Nikolić 1954.-1956.
5. Miloš Zekić 1956.-1958.
6. Franjo Tuđman 1958-1961.
7. Miloš Šumonja 1961.-1962
8. Martin Dasović 1962.-1965.
9. Miloš Zekić 1965.- Rovoobo (razgovor) 11:24, 29. kolovoza 2010. (CEST)
Zastave
[uredi kôd]Koji su kriteriji za postavljanja zastavica ispred imena igrača? Ako je ispred imena Mladena Krstajića i Sava Miloševića stavljena zastava Srbije a rođeni su u BiH, zašto je ispred imena Ivana Ćurkovića stavljena zastava BiH (ako se zna da živi u Srbiji 3/4 dosadašnjeg života i da je bio predsjednik Olimpijskog komiteta Srbije (i Crne Gore)? — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 109.121.83.130 (razgovor • doprinosi) 19:26, 15. lipnja 2012.
Odakle vam to da su Ivica Kralj, Slavko Stojanoviċ i Dražen Boliċ Hrvati? Ivica Kralj je to demantovao. Самарџија (razgovor) 21:38, 10. srpnja 2015. (CEST)