Razgovor:Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije

Bezgrješno začeće BDM

Neka se ne briše sljedeće: "Ukoliko 8. prosinca padne na nedjelju, svetkovina Bezgrešnog začeća se prenosi na ponedjeljak, 9. prosinca (vidi: Rangiranje svetkovina)" To se u Katoličkoj Crkvi zove konkurencija jer nedjelja došašća ima prednost pred svim slavljima. PGK365 (razgovor) 14:11, 25. kolovoza 2019. (CEST)

Nije točno

U članku piše:

Prema katoličkoj teologiji, Marija je morala biti posve bez grijeha, da bi mogla začeti Isusa.

To nije točno.

1. Nitko ne uči, da je morala biti bez grijeha, nego, da je bilo prikladno, da je dolikovalo, da je bila bez grijeha ona, koja je rodila Izvor svake kreposti, Sina Božjega. Duns Skot na primjer - a ni drugi crkveni oci - nemaju to za uvjet. Oni samo zaključuju, da je to bilo prikladno - i to povezuju sa anđeoskim pozdravom: "Milosti puna". Ako bi imala kakav, pa i najmanji grijeh, dakako ne bi joj anđeo rekao, da je "milosti puna" (Lk 1,28). Duns Skot zaključuje: decuit, potuit, fecit - dolikovalo je, mogao je (Bog to učiniti), učinio je (da je Marija bila začeta bezgrešno). Tu se radi o potpuno slobodnoj odluci. Drugo je pitanje, dali je takva logika potpuno jasna i logična. Zato ne čudi, da je bila u katolicizmu jaka struja, koja je smatrala, da je i Marija bila grešna kao svi Evini potomci. Uostalom, radi se ipak o vjerovanju. A dogma o Marijinoj bezgrešnosti svakako nije centralna dogma. Glavna dogma je Isusovo božanstvo, njegovo Uskrsnuće, njegovo otkupiteljsko djelo - kao i dogma o Presvetom Trojstvu. Glede toga pa se ipak svi kršćani uglavnom slažemo.
2. Druga netočnost jeste tvrdnja članka, da je to moranje "prema katoličkoj teologiji". Istinu o Marijinom (ne Isusovom) bezgrešnom začeću su naučavali naročito ne toliko na Zapadu, gdje je teologija tada bila tek u povojima, nego više teolozi na Istoku, koje obično ne zovemo katoličkim teolozima, makar je tada još postojalo kršćansko jedinstvo, koje je kasnije nestalo.
3. Ni papa u svojoj dogmatičnoj definiciji ne kaže, da je Marija morala biti bez grijeha. Uostalom, ona je to bila ne po moranju, nego po Božjoj milosti, po slobodnoj Božjoj odluci, koja je bila dar čovječanstvu.
4. U pravoslavnoj liturgiji se spominje Marijina bezgrešnost u spjevu "Dostojno jest jako..." A liturgija je također - pored tradicije - izvor kršćanskog vjerovanja ne samo na Zapadu, nego i na Istoku. Kršćani smo na taj način također u vezi ove dogme bliže međusobno nego što bi čovek pomislio na prvi pogled ili po naučavanju neznalica.
5. Kao zaključak možemo dakle kazati sa Svetim Tomom Akvinskim, da bi morala biti i Marija pod zakonom grijeha, kao svi ljudi, potomci Adama i Eve. Jasno da bi bila, ako je Bog ne bi pred njime sačuvao. Ali u teoriji bi mogla ona roditi Spasitelja iako bi bila grešna. Ali onda bi teško uskladili sa tim stanjem svetopisamske riječi, da će ona "đavlu satrti glavu", i da je "milosti puna".--Stebunik (razgovor) 22:02, 7. svibnja 2021. (CEST)