Razgovor:Ateizam
| Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Ateizam. | |||
|---|---|---|---|
| |||
Pismohrane:
| |||
Primjedbe
[uredi kôd]- U zapadnoj kulturi, za neke se ateiste često pretpostavlja da su nereligiozni???
- Često se pretpostavlja? Baš tako piše u izvoru? U svakom slučaju, takove formulacije valja izbjegavati u enciklopedijskim člancima.
- Budući da koncepti ateizma variraju, određivanje broja ateista u svijetu nije jednostavan zadatak
- Očito nije jednostavno napisati enciklopedijski članak. Ako postoje brojke i statistike, one sigurno postoje uz neke zadane metrike i postavke, i red ih je navesti. Izrazima poput nije jednostavno u 99 % slučajeva nema mjesta u enciklopedijskim člancima.
- Dugi izvori u tijelu članka čine uređivanje članka iznimno teškim poslom, izvore sve treba strpati na kraj članka i u članku navoditi po imenima.
Kad se ove tri primjedbe riješe, onda se može dalje analizirati članak. SpeedyGonsales 23:02, 7. rujna 2014. (CEST)
Točnost?
[uredi kôd]Članak Ateizam u ovom trenutku nije dobar zbog sustavne pristranosti.
Na primjer, uvodna rečenica članka ima tri izvora, i glasi: Ateizam je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava,[1] a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava,[2] odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje[3].
Uvodna rečenica članka Ateizam na Hrvatskoj enciklopediji glasi: ateizam (grč ἄϑεος: bez boga, bezbožan), bezbožje, bezboštvo, poricanje postojanja Boga; skup različitih teoretskih načela ili praktičnih stavova što niječu ili ne poznaju Boga, kao biće koje je stvorilo svijet i njime upravlja, a istodobno u različitim oblicima prihvaćaju najviše načelo bezlične sile ili samostvarajućega svjetskog poretka.
Hrvatska Wikipedija ne treba, i ne smije biti prijevod engleske, jer imamo svoje kvalitetne izvore i radove hrvatskih znanstvenika.
Točnost je članka također upitna. Npr. rečenica: Prema jednoj procjeni, oko 2,3% svjetske populacije su ateisti, dok je daljih 11,9% nereligiozno. Za to je izvor, za hrvatsku kulturu prilično nepouzdana Britannica, a poveznica ne radi.--Roberta F. 23:33, 11. kolovoza 2018. (CEST)
- Ne slažem se. Smatram da je članak nepristran - pogotovo u odnosu na neke druge članke na hrvatskoj Wikipediji. Definicija navedena u enciklopediji LZMK-a i definicija navedena u članku u biti govore istu stvar. Ne vidim problem s prevođenjem kvalitetnih članaka s engleske Wikipedije - to što se nama možda nešto ne sviđa nema veze s Wikipedijom jer ona je nepristrana. Možeš li i dodatno obrazložiti zašto je Britannica "za hrvatsku kulturu prilično nepouzdana" ili barem navesti neke izvore ili primjere koji to i potvrđuju? --Hmxhmx 11:01, 12. kolovoza 2018. (CEST)
- https://www.vecernji.hr/premium/encyclopaedia-britannica-josip-broz-tito-bleiburg-ivo-banac-branimir-pofuk-1179976
- http://www.m.sbplus.hr/Clanak_Linkovi_Tabs.aspx?lang=1&kat=1&rid=57&id=170702191532205
- https://www.academia.edu/7837122/Hrvatska_kao_zapadni_Balkan_geografska_stvarnost_ili_nametnuti_identitet_Republic_of_Croatia_as_a_Part_of_the_Western_Balkans_Geographical_Reality_or_Enforced_Identity_
- Ovo gore je jedan novinski članak naveden dvaput i jedan znanstveni članak. Slijedi nešto neusporedivo bolje od novina: Studia lexicographica: časopis za leksikografiju i enciklopedistiku, Vol.7 No.2(13) Siječanj 2013., "Tako se primjerice u 11. izdanju Encyclopaedije Britannice (1910–11) omalovažava djelo Sigmunda Freuda, Ku Klux Klan se spominje kao organizacija koja štiti bijelu rasu i uvodi reda na američkom Jugu, a u to izdanje nije uvrštena biografija Marije Curie kao dobitnice Nobelove nagrade, već je samo spomenuta kao supruga Pierrea Curiea.".
- Slaven Ravlić, urednik u LZMK: "Što ima Hrvatska enciklopedija što druge nemaju i zašto bi je ljudi uzeli umjesto, primjerice, Britannice? − Pošteno rečeno, koliko će ljudi u nas posegnuti za Britannicom, čije je online izdanje nedostupno, a cijena visoka? I sâm sam je stalno kupovao, ali mnoge od velikih tema koje Britannica obrađuje možda su obrađene preglednije, korektnije, zbog većeg prostora koji imaju u odnosu na našu enciklopediju. Ali Hrvatska enciklopedija obrađuje iste te teme s hrvatskim doprinosom, a to sigurno nećete naći u Britannici. Mi HE definiramo kao opću enciklopediju s pojačanim nacionalnim sastavom. U općim ili neutralnim člancima naći ćete američki ili britanski pogled na stvar, a u HE naše poglede, iz naše tradicije, i oba možete slobodno smatrati pristranim, ali uzmemo li npr. Afriku, njihov je pogled na predmet sigurno drukčiji nego naš... Riječ je o drugim perspektivama."; https://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/81395/hrvatska-zbirka-znanja
- Na kraju: https://www.britannica.com/topic/Serbo-Croatian-language - Ne postoje zasebni članci o hrvatskome jeziku i srpskome jeziku, nego postoji jedan članak, u kojemu piše: "These forms of speech have often been termed 'a language,' but they are also seen as separate languages: Serbian, Croatian, and in recent years also Bosnian and Montenegrin. Neither view is completely right or wrong; the concept 'language' has multiple definitions, and the status of Serbo-Croatian will depend on the definition one adopts.". U toj rečenici je jedina nepobitno točna tvrdnja "the concept 'language' has multiple definitions", ostalo je sve krajnje upitno. Današnja Britannica je možda bolja od one iz 1911., ali za hrvatsku kulturu nije relevantna, što se također može iščitati iz uglađenih riječi leksikografa Ravlića. SpeedyGonsales 15:06, 12. kolovoza 2018. (CEST)
- Bit je u tome što članak nema nikakve veze s Hrvatskom i prošlošću Hrvatske. Ovo je članak o ateizmu. Britannica je potpuno valjan izvor za ovaj članak. Enciklopedija je doživjela nekoliko novih izdanja od kada je izašlo izdanje koje je navedeno u jednom od tvojih argumenata. Još uvijek nije naveden ni jedan (valjani) argument protiv točnosti članka, pa predlažem da se ukloni predložak {{točnost}}. --Hmxhmx 18:53, 12. kolovoza 2018. (CEST)
- "Npr. rečenica: Prema jednoj procjeni, oko 2,3% svjetske populacije su ateisti, dok je daljih 11,9% nereligiozno. Za to je izvor, za hrvatsku kulturu prilično nepouzdana Britannica, a poveznica ne radi." - nigdje ne vidim odgovor na ovu primjedbu. SpeedyGonsales 19:00, 12. kolovoza 2018. (CEST)
- Suradnici Roberti upućen je upit zašto smatra da je Britannica za hrvatsku kulturu prilično nepouzdana, nakon čega slijedi Vaš odgovor naveden iznad. Naknadno sam odgovorio da članak nema veze s Hrvatskom, nego da govori o ateizmu, čime je dovodim do pitanja zašto je Britannica nepouzdani izvor za ovaj članak. Pošto sporni izvor zahtijeva prijavu za pregled, pokušat ću pronaći drugi izvor i po potrebi prilagoditi članak. Pokušat ću ispraviti i Vaše primjedbe iz 2014. godine, nakon čega pozivam suradnike da ponovno pregledaju članak i ovdje navedu bilo kakve dodatne primjedbe. --Hmxhmx 19:07, 12. kolovoza 2018. (CEST)
- @@SpeedyGonsales, @Roberta F.: ovom izmjenom pokušao sam (uspio?) ispraviti primjedbe. Ima li kakvih naknadnih primjedbi/prijedloga? Sporni dio je izmijenjen i/ili zamijenjen novim informacijama. --Hmxhmx 20:20, 12. kolovoza 2018. (CEST)
- Pošto nema novih primjedbi 8 dana nakon ispravka spornih dijelova i slanja obavijesti suradnicima, uklonit ću predloške za održavanje. --Hmxhmx 21:09, 20. kolovoza 2018. (CEST)