Razgovor:Arapske brojke
| Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Arapske brojke. | |||
|---|---|---|---|
| |||
Pismohrane:
| |||
Tacno: Ljudi su osnove brojnih sistema najcesce uzimali iz prirode, posmatranjem.
Binarna osnova je nastala od dva pojma iz prirode tacno i netacno, ili ukljuceno i iskljuceno i tako dalje. Za potrebe baza podataka sada nastaju razna druga polja brojeva sa raznim operacijama i raznim sistemima (tipa tacno, netacno, mozda i operacijom: tacno I mozda = mozda ; tacno ILI mozda = tacno ... ). Brojni sistemi i brojne osnove nastaju iz pojmova koji se javljaju u prirodi i koji su svim ljudima koji rade sa njima jasni.
Zasto i zbog cega:
Ako znamo da mesec kao satelit obidje oko zemlje 12 puta, dok ona obidje sunce jedamput jasno je da u "sadasnjoj" godini-perjodu imako 12 meseci-perjoda. Koja je to prirodna pojava naterala ljude da mesec-perjod izdele na 4 nedelje-perjoda. Gde se javlja taj broj 4 u prirodi i zasto bas on.
Ako je dan-perjod perjod za koji se zemlja okrene oko svoje ose i oko 30 puta oko svoje ose u toku meseca-perjoda, znamo kako je nastalo da mesec ima oko 30 dana.
Neko pametan se setio da dan-perjod izdeli na 24 sata-perjoda, a da sat-perjod izdeli na 60 minuta- perjoda, minut-perjod da izdeli na 60 sekundi-perjoda, a sekundu-perjod da izdeli na 10 desetinki perjoda.
Ako pogledamo brojeve koji se javljaju: godina = 12 * meseci - pojava u prirodi , brojni sistem ? mesec ~= 30 * dana - pojava u prirodi , brojni sistem ? mesec = 4 * nedelja - pojava u prirodi ? , brojni sistem ? dan = 24 * sat - pojava u prirodi ? , brojni sistem ? sat = 60 * minuta - pojava u prirodi ? , brojni sistem vavilonaca minut = 60 * sekundi - pojava u prirodi ? , brojni sistem vavilonaca sekunda = 10 * desetinki - pojava u prirodi ? , brojni sistem nas desetinka = 10 * stotinki
Trebalo bi da ovi brojevi oznacavaju osnovu sistema koji su se koristili kada je neka pojava u prirodi primecena i od strane onih koji su je primetili.
Pitanje koje se samo namece je: koje su pojave u prirodi koje imaju perjodicnost ili kolicinu u dadim brojevima, ili koji su se brojni sistemi koristili u to vreme ?
Ako neko ima neku ideju neka je posalje na: slavisat@telekom.yu
Arapske brojke, a ne brojevi
[uredi kôd]Tekst treba ispraviti, nesto ću i napisati, ali bilo bi važno ispraviti naslov koji je kriv. Treba glasiti "arapske brojke" (ili indoarapske brojke...) Zlaneva (razgovor) 10:11, 24. travnja 2024. (CEST)