Prijeđi na sadržaj

Razgovor:Žumberačka gora

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Žumberačka gora.
Rad na člancima
Pismohrane:

Speleološki objekti

[uredi kôd]

Poštovani,

u poglavlju o Žumberačkoj gori navedeni su netočni podaci o speleološkim objektima. Duljina Grgosove špilje nije nikako 2000m! Zapravo, radi se o dva objekta u neposrdnoj blizini: Grgosova (Stara) špilja duljine 58m i dubine 19m, te Nova Grgosova špilja duljine 97m i dubine 14m. Valja znati da se ovi objekti nalaze u Samoborskom gorju, a ne na Žumberku, što su dvije morfološki odvojene cjeline.

Također, za napomenuti je da su Grgosove špilje jedini speleološki objekti na području Žumberka i Samoborskog gorja koji imaju koncesijsko odobrenje za posjet turista, dakle, otvoreni su za javnost.

Prema trenutnim podacima slijedeći objekti su na popisu najvećih: 1. špilja Provala, duljina 2161m, dubina 55m

2. špilja Bedara, duljina 1593m, dubina 113m

3. špilja Dolača, duljina 1262m, dubina 155m (najdublji spel. objekt na Žumberku)

Želio bih Vas upozoriti da u članku postoji i netočan podatak o prisutnosti runolista (Leontopodium sp.) na području Žumberka što do sada nije potkrepljeno nikakvim znanstvenim podacima.

Crni daždevnjak (Salamandra atra) je izuzetno rijetka vrsta, zabilježena višegodišnjim istraživanjima samo u nekoliko slučajeva u vršnom platou Žumberka (najčešće unutar speleoloških objekata) te je izuzetno mala vjerojatnost da će biti viđena od stane nestručnjaka, suprotno napisanom u članku.


S poštovanjem,

Tomica Rubinić, instruktor speleologije Hrvatskog speleološkog saveza, istraživač podzemlja Žumberka i Samoborskog gorja

2A05:4F46:E10:3D00:2045:57CC:9B83:F081 11:46, 27. siječnja 2023. (CET)[odgovori]