Razgovor:Španovica

Povijest se nažalost najčešće piše prateći Velike teme" i "velike ljude". Ova knjiga izvanredno prikazuje povijest s druge strane: strane malog pojedinca. zato je za mene osvježenje, staviti ovaj članak, nakon zamornih polemika o titu, Jasenovcu isl. --Fausto 13:45, 7. lipnja 2006. (CEST)

Evo, stavio sam konačno kompletan tekst, prema knjizi Tonči Erjavića. Mislim da vrijedi svakome, tko se za povijest zanima a okupiralju ga "velike teme", da ovo pročita i razmisli o sudbinama malih ljudi na povjesnim vjetrometinama. --Fausto 13:31, 28. lipnja 2006. (CEST)

Par pitanja. U prologu se govori o partizanskim zločinima, a na kraju ispada da je jedini problem bilo strijeljanje onih 40 ustaša, pripadnika pripremne bojne. Ostalo su napravili srpski civili iz okolnih naselja i srpski dotepenci iz Bosne. Ne bi li bilo primjerenije govoriti o srpskim zločinima, a ne o partizanskim? Štoviše, partizani su nastojali spriječiti te događaje, kako je iz teksta i vidljivo.

Što se tiče konfiskacije imovine, koliko mi je poznato, socijalni minimum je zadovoljen dodjelom zamjenskoga smještaja (primjerice, moji preci su dobili kuću u Požegi). Dakako, vrijednost dodijeljene imovine bila je manja od vrijednosti one u Španovici, no zemljišnom reformom su u cijeloj zemlji viškovi nacionalizirani, pa ne vidim to kao nekakvim posebnim oblikom represije. (Osobno, nacionalizaciju viškova uopće ne smatram oblikom represije - proglašenjem državne imovine društvenom, svaki je građanin Jugoslavije postao dioničarem društvenih poduzeća - tu je imovinu hrvatskim građanima jednom, za razliku od prve, neograničenom nacionalizacijom oduzela HDZ-ova vlast, a sad tu, staljinističkim metodama oduzetu imovinu, prodaje strancima.) Ne znam zbog čega kasnije nije bilo povratka u selo, ali pretpostavljam da je novoj vlasti bilo jeftinije dati zamjenski smještaj nego obnavljati uništene kuće. Doseljeni Srbi su očito smješteni u ono malo kuća koje ili nisu bile uništene ili su bile lakše oštećene.

Mislim da apsolutno treba obrisati onaj dio da je selo oslobođeno u "Bljesku". Selo je oslobođeno 1991., kako i piše. To što je kasnije došao UNPROFOR ne znači da je vraćeno pod "krajišku" upravu, kao što "krajiške" uprave nije bilo ni u drugim UNPA zonama koje su prije dolaska UNPROFOR-a oslobođene. Dakle, to valja odmah izbaciti.

Moja ocjena samog teksta je da je manje-više opisan OK s tu i tamo nekim pristranostima tipa Bakarićevoga "pranja ruku". Po toj logici je i Mesićevo ukazivanje na greške iz, recimo, "Oluje" također "pranje ruku." Smatram to nepotrebnom pristranošću. I naravno, smatram da u tekstu postoji jedna velika i važna pogreška - stanovnici Španovice uglavnom su bili Slovenci, a ne Hrvati, a sami su sebe do 1942. zvali Kranjcima jer porijeklom jesu iz Cerkna, Črnoga Vrha, Idrije i Poljana.Brunislav 22:40, 29. prosinac 2006. (CET)

Smješan tekst bez puno povijesnih činjenica ali sa mnogo rekla kazala. U kratko bilo jednom hrvatsko selo koje je po partizanskom oslobođenju uništeno a stanovnici pobijeni ili raseljeni. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 85.10.50.211 (razgovor • doprinosi)

Neki suradnici wikipediji inzistiraju da,luz ovaj opsežni članak prema jednoj historiografskoj knjizi, u uvodnom dijelu mora paragraf koji potpuno pogrešno i izrazitp pristrasno prikazuje partizanski napad na selo u listopadu 1942., koji je dolje detaljno ipisan. --Fausto (razgovor) 14:08, 19. svibnja 2011. (CEST)

Ovo je vrlo kvalitetno napisani članak, čestitke svima koji su dali truda za stvaranje istog. Volio bih dodati i knjigu Tončijevog brata Zvonimira Erjavca koji je napisao knjigu Španovački rodoslov, izdanu 2006. godine. Navedena knjiga je uz dopuštenje autora javno dostupna za čitanje na google driveu, te bih je volio uklopiti u članak. Ima li netko savjet kamo staviti poveznicu i popratne informacije? Ako nema, budem napravio prema vlastitom nahođenju. Herjavec (razgovor) 06:35, 12. kolovoza 2015. (CEST)