Razgovor:Šokci
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Šokci. | |||
---|---|---|---|
| |||
Pismohrane:
|
Izdvojeno iz Viljevo. Tekst je potrebito srediti i postaviti na Šokci.
Tekst nisam podrobije čitao, pa ne znam vrijedi li. Sombrero
Cijeli nizinski dio Slavonije sa osloncem na rijeke Dunav, Savu i Dravu danas nazivamo Šokadija. Područje slavonske Podravine (od Aljmaša do Virovitice ) možemo podijeliti na Donju ( od Aljmaša do Donjeg Miholjca ) i Gornju Podravinu (od Donjeg Miholjca do Virovitice ), prema dr. Josipu Hammu. Upravo ta Donja Podravina je podravski dio Šokadije. Selo Viljevo je, iako zapadnije od Donjeg Miholjca tj. van "granica" Donje Podravine, najzapadnije šokačko selo toga kraja. Upravo zbog svoga isturenog položaja često je zapostavljano u smislu pripadnosti šokačkim selima Donje Podravine. No upravo činjenica da je Viljevo i najzapadnije podravsko selo u Đakovačko-srijemskoj biskupiji potvrđuje da ono kulturno i etnički pripada Šokadiji.
Tko su zapravo Šokci?
Šokci su narod koji se povijesno sastoji od dva elementa. Prvi element su starosjedioci Slavonije koji na ovim prostorima borave od doseljavanja Hrvata u ove krajeve. Pod najezdom Turaka starosjedilačko stanovništvo bježi u zapadnije krajeve Hrvatske, a u poluprazna katolička sela naseljavaju se katolički prebjezi iz Bosne ( Šokci ) koji ujedno čine i drugi element naroda Šokadije.
"U Slavoniji, napučenoj Hrvatima više stoljeća prije invazije izbjeglica iz Bosne, dolazi do njihova prirodnog stapanja i izjednačivanja sa starosjediocima. Oni apsorbiraju ne samo oblik života i zanimanja domaćeg stanovništva, već preuzimaju i njihove običaje, pjesme i nošnju. Integracija se, što nije beznačajno, očitovala i putem zajedničkog (ikavskog) govora i istovjetnog konfesionalnog ( katoličkog ) znamenja."(Vladimir Rem: Tko su Šokci ?)
Sami naziv Šokci donijeli su sa sobom upravo ovi prebjezi iz Bosne. Ima više teorija o nastanku imena od kojih je jedna da su prozvani tako zato što se krste šakom, a ne sa tri prsta kao pravoslavni Vlasi. Iz popisa stanovništva Viljeva iz 1579. godine vidi se da nema niti jednog današnjeg viljevačkog prezimena, no u popisu provedenom 1702. godine neka od sadašnjih prezimena su već prisutna ( Viljevac, Knežević, Perasić, Crljenić ).
U Viljevu se kao i u ostalim dijelovima Donje Podravine govori Šokačkom ekavicom ( ekavskim štokavskim govorom ) koja je nastala "ispreplitanjem jezičnih struja" i "migracijama i miješanjem doseljenika iz raznih krajeva sa starosjedilačkim stanovništvom Slavonije" te je postupno zamijenila tradicionalni ikavski govor.
O narodnim običajima, pjesmama, plesovima odnosno cjelokupnom načinu života Šokaca sela Viljeva jako se malo ili se uopće ništa ne zna. Takvo jedno kulturno područje našega naroda koje čini temelj života na ovim prostorima ne smije biti ignorirano, a posebice zaboravljeno. Na nama je da budućim naraštajima, organizacijom kulturnih sadržaja ( osnivanjem KUD-ova, tamburaških sastava ) i što vjerodostojnijim utvrđivanjem Viljevačkih narodnih običaja te naposljetku njegovanjem istih osiguramo kulturno nasljeđe i spoznaju tko su oni zapravo – Šokci!
Tko su Šokci ? 2 Što se tiče Šokaca... Matija P. Katančić smatra da su Šokci ilirsko-panonskog porijekla čije se ime dovodi u vezu s planinom Succus, a time i plemenom Sukci (Succi). Dolaskom Turaka u područje Bosne i Jadranske obale ...u ovim (slavenskim) krajevima pojavljuje se novo stanovništvo koje se ne može smatrati pravim Šokcima, ali su se kasnije vjerojatno pomiješali i preuzeli šokačko ime, običaje, etc. i tako se pošokadili. Ne vidim zašto spominjati nečije teorije, koje samo po sebi nemaju nikakve veze sa stvarnošću i logikom, kad postoji vrlo uočljiv etnonim Succi ili Sukci koji se prirodno kroz vremena pretvorio, bolje reći prilagodio hrvatskom izgovoru Šokci. Za Vidi popis teorija za Šokce i Bunjevce… koje upravo idu u besmisao . Evo jedan citat što ga je napisao neki Sadik Ugljen, 'koji bi trebao biti pametniji' od renomiranog Katančića ([1]) Sadik Ugljen priopćio je narodnu predaju o imenu „Šokac” u „Glasniku zemaljskog muzeja” (Sarajevo, 1892. god., knj. 4.). On je zapisao po pričanju Ibrahim bega Kulenovića i Mujage Spahića iz Jajca: „Gotovo po cieloj Bosni muslimani i hrišćani nazivaju katolike „Šokcima”, pa i njihovu vjeru zovu „šokačkom vjerom”. Kad su Osmanlije počele osvajati Bosnu, bosanski katolici preseljavali su se u Hrvatsku i Slavoniju. No kako su Turci napredovali, ovi su prelazili u Mađarsku. Mađari, kad vidješe da mnogi Bosanci dolaze u Mađarsku, viknu: šok-šok (mnogo-mnogo, što u turskom jeziku znaci riječ čok). Ovi bosanski iseljenici ostaše neko vrijeme u Mađarskoj pod imenom „Šokci”, a malo iza toga, kad se vratiše u Bosnu, donesoše sobom to ime.”65
- Nisam Šokac ni Slavonac, nego čakavac s Jadrana - ali iz radoznalosti čitam sve o ikavcima pa tako i ovo za Šokce. Iz iskustva vlastitoga materinskog govora, možda mogu pripomoći i o njihovom imenskom podrijetlu, jer i kod dijela jadranskih čakavaca postoje drugi slični nazivi, eventualno u vezi s tim (bold = naglašeni slog): čakavski šokac (= svinjogojac-svinjar), te šokica (svinjarica-svinjarova supruga). Kao njihova podloga, na nekim Kvarnerskim otocima poznat je još i rijetki arhaizam šok (prasac-krmak) i mladi šokić (odojak-prašćić). A sami Šokci su sve do danas poznati svinjogojci, pa im je od toga možda i ime - ali je pritom nejasno je li čakavski "šokac" tu nastao od nekoć doseljenih slavonskih Šokaca, ili je bilo obratno.
Koliko znam, pošto mi je baka Šokica, svi šokci koji žive u Slavoniji, Srijemu i Bačkoj (Šokci su naselili podunavlje) su s područja gdje se povijesno govorila ikavica, a to je južnod od rijeke Save i zapadno od rijeke Bosne. No današnji Hrvati Šokci (oni iz Bačke) su po podrijetlu iz sjeverne Dalmacije, okolica Knina koje su Turci kao roblje odveli s tog područja, po padu Knina 1522. godine, u okolicu Tuzle. Godine (1684.)pobjede kršćana, Eugen Savojski je prodro sve do Sarajeva. Godine 1690. godine se morao povući te je s njim krenuli kršćani katolici i naselili Podunavlje od Baje i Mohača sve do Titela i Slankamena, Bačku i Srijem. Do 1918. godine Hrvati Šokci su živjeli u katolički gotovo homogenim naseljima. Primjer je Bukin koji je do 1945. godine bio katoličko mjesto i samo su dvije obitelji bile Srba pravoslavaca. Etnički bukin je imao i Nijemce i Mađare i Hrvate. Od 1945. godine poslije iseljavanja Mađara i Nijemaca, a i Hrvata u mjesto dolaze Srbi iz Bosne koji mjenjaju ime te Bukin postaje Mladenovo čime je promjenjena i etnička struktura mjesta.Inaće u periodu prije Turaka, jezično je izgledalo ovako: Slavonija, i Zagorje su bili uporište Kajkavskog, a južno od Save i zapadno od rijeke Bosne pa sve do Jadrana i područja Neretve bilo je uporište Ikavskog, dok je južno od područja Neretve pa sve do Skadra bilo područje Ijekavice. --Nenad I. H.-Baor (razgovor) 12:51, 23. srpanj 2008. (CEST)
Porijeklo imena "šokac"
[uredi kôd]Cijeli ovaj odlomak:
- O imenu Šokac (Šokci) može se reći da je najprihvatljivija i najrealnija teorija da su ga naslijedili po ranijem plemenu Sukci (Succi) koji su Šokcima i prethodili, sami Sukci dobili su ga topografski, po lokaciji (planina „Succus”). Postoji još cijeli niz besmislenih teorija koje ne vrijedi ni spominjati. Autohtonost Šokaca u današnjoj Slavoniji, bivšoj Sklaviniji nije upitna. Stari Sklavini donijeli su sa sobom ovo ime i dali ga području uz lijevu obalu Save. Matija P. Katančić smatra da su Šokci ilirsko-panonskog podrijetla čije se ime dovodi u svezu s planinom Succus, a time i plemenom Sukci (Succi). Dolaskom Turaka u područje Bosne i Jadranske obale u ovim krajevima pojavljuje se novo stanovništvo koje se ne može smatrati Šokcima, ali su se kasnije vjerojatno pomiješali.
Je izrazito pristran. Koje je to pleme Succi? Koja je to planina Succus? Zašto su neke teorije besmislene (Wikipedija ne može reći da su teorije besmislene, već da ih danas većina stručnjaka smatra besmislenima!) Matija Katančić je umro 1825., nije raspolagao ni djelićem izvora kojima mi raspolažemo, i on se uzima kao autoritet!
Evo ovaj link koji nije nipošto besmislen kaže da je Šokac turski naziv za katolike: http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Hrvati-duhom-i-dahom.html
dnik ► 12:33, 7. travnja 2010. (CEST)
Flopy-ju
[uredi kôd]Pošto ti je strana za razgovor zaključana, ovdje ti se obraćam. Ako je potreban izvor, ja ću navesti kao izvore popise iz 1991. i 2002. --77.46.225.163 20:34, 12. srpnja 2010. (CEST)
- OK, ali Hrvati u Vojvodini se bune protiv takvog namjernog provođenje politike asimilacije i negiranja opstanka Hrvata od strane srbijanskih vlasti. --Flopy razgovor 20:36, 12. srpnja 2010. (CEST)