Rastoke
 |
Ovaj je članak potrebno napisati enciklopedijskim stilom. (Rasprava)Enciklopedijski članci pišu se sažeto, nekićenim i neutralnim jezikom. |
| Rastoke | |
|---|---|
,_Slunj,_Croatia.jpg) Rastoke | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Karlovačka |
| Općina/grad | Slunj |
| Površina | 0,1 km2 [1] |
| Koordinate | 45°07′17″N 15°35′16″E / 45.12126°N 15.58765°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 46 [2] |
| – gustoća | 460 st./km2 |
| Odredišna pošta | 47240 Slunj [3] |
| Pozivni broj | +385 (0)47 |
| Autooznaka | KA |
  Rastoke Rastoke na zemljovidu Hrvatske | |
Rastoke su naselje u Republici Hrvatskoj u sastavu grada Slunja u Karlovačkoj županiji, slikovito mjestašce smješteno uz magistralnu cestu D1 Karlovac – Plitvička jezera.
Samo ime Rastoke govori da se tu nešto rastače, a to je rijeka Slunjčica koja se preko sedrenih stijena ulijeva u rijeku Koranu, a u svojemu toku kroz Rastoke stvara mnoštvo malih jezera, brzaka i slapova od kojih su najpoznatiji Buk, Hrvoje i Vilina kosa, a u rupama rastočke sedre žive i vidre, koje su se vratile nakon dužeg izbivanja u velikom broju.
Sedra je šupljikavi kamen vapnenac koji se stvara na podnožju slapova rijeka, a izvrstan je građevni materijal. Rastoke su predvorje Plitvičkih jezera pa ih zbog toga zovu još i Male Plitvice. Od samih Plitvičkih jezera udaljene su oko 33 km, ali su s njima nedovoljno funkcionalno povezane.
Slapovi Slunjčice, ujedno s Plitvičkim jezerima, dugo su bili nepoznati zbog svoje prometne izoliranosti, a nisu zanimale ni turske osvajače za vrijeme Vojne krajine. Rastoke nam govore o simbiozi fantastičnih tvorevina prirode i ljudskih tehničkih dostignuća starih više stoljeća, a tu se radi o takozvanim mlinicama - žličarama. To je prvi put da primitivne strojeve ne pokreće ljudska ili životinjska snaga, a građene su da se u njima koristi nekoliko mlinskih kamena za razne vrste meljave te uz njih nalazimo i takozvane koševe, koji su služili za ispiranje vunenih predmeta i pranje rublja pa ih možemo nazvati i prvobitnim perilicama.
Prva mlinica datira iz 17. stoljeća, a pretpostavlja se i ranije, dok je najveći broj nastamba sagrađen krajem 19. st. i početkom 20. stoljeća, i to od drveta i sedre. Mnogi slapovi su dobili imena po vlasnicima mlinica. Davne 1860. godine jezikoslovac i putopisac Adolf Veber Tkalčević Rastoke opisuje kao neopisivu milinu prizora i poziva putnike namjernike da dođu, vide i da se dive, a jedan od slapova opisuje kao ogroman crijep s velikim cvjetnim uzorkom, dok drugi naziva ogromnom rimskom Fontanom di Trevi po hrvatskome kroju.
Zbog ovakve skladnosti graditeljske, povijesne i etnografske baštine, Rastoke su 1969. godine uvršetne u Registar nepokretnih spomenika kulture pri Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. Danas je turistička aktivnost Rastoka oživljena tako da nalazimo mogućnost smještaja, posjeta mlinicama, ugostiteljsku ponudu, likovnu koloniju u lipnju, auto-kamp, i drugo, a Slunjčica obiluje prvorazrednom autohtonom pastrvom koju u lokalnom restoranu poslužuju netom uhvaćenu iz brzaka. Poznat je i ukusni rastočki domaći beskvasni kruh koji se radi od nekoliko vrsta žitarica i ima visoku prehrambenu vrijednost.
Pri popisu stanovništva 2021. godine naselje je imalo 46 stanovnika.
| broj stanovnika | 165 | 222 | 217 | 209 | 171 | 153 | 65 | 50 | 46 | ||||||||
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
-
Slunjčica u Rastokama -
Rastoke -
-
-
-
-
-
-
-
,_Slunj,_Croatia.JPG)
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Rastoke |
| |||||||
.gif){kind=small}