Radiometrijski učinak
Radiometrijski učinak ili radiometrijski efekt je pojava pokretanja tijela obješenog u razrijeđenome plinu (vakuum) kada se obasja svjetlošću. Radiometrijski učinak primjenjuje se za mjerenje energije zračenja, osobito u području vidljivog i infracrvenoga dijela spektra elektromagnetskih valova. Prvi radiometar s tim načinom rada sagradio je W. Crookes. Crookesov radiometar sastoji se od četiriju metalnih pločica, s jedne strane poliranih, a s druge pocrnjenih, ugrađenih križno na osovini, u obliku vrtuljka. Cio uređaj nalazi se u staklenoj boci s vrlo razrijeđenim zrakom. Obasja li se radiometar, svjetlost (ili infracrvene zrake) će se više apsorbirati na tamnoj strani pločica; ta strana postaje toplija i molekule zaostalog (rezidualnoga) plina jače od nje odskaču i reakcijom pokreću vrtuljak. Brzina okretanja ovisi o apsorbiranoj toplini, te je ujedno mjera izračene energije. Radiometrijski učinak ne smije se zamijeniti s takozvanim svjetlosnim tlakom (tlak elektromagnetskog zračenja), to jest izravnim djelovanjem svjetlosti na plohe.[1]
Podrobniji članak o temi: RadiometrijaRadiometrija je grana optike koja se bavi mjerenjem svojstava elektromagnetskih valova. Mjerenja se izvode elektroničkim mjernim instrumentima koji se nazivaju radiometrima. Primjenjuju se u radio astronomiji, u medicinskoj dijagnostici, za daljinska istraživanja i tako dalje. Radiometrijske veličine jakost zračenja, ozračenost, ozračenje, tok zračenja i druge obuhvaćaju cijeli spektar elektromagnetskoga zračenja.[2]
| Veličina | Mjerna jedinica | Napomena | ||
|---|---|---|---|---|
| naziv | znak | naziv | znak | |
| Tok zračenja | Φ | vat | W (J/s) | naziva se i radijacijski fluks |
| Jakost zračenja | I | vat po steradijanu | W/sr | naziva se i radijacijski intenzitet |
| Ozračenje | E | vat po četvornom metru | W/m2 | naziva se i iradijancija |
| Ozračenost | H | džul po četvornom metru | J/m2 | naziva se i ekspozicija |