Prijeđi na sadržaj

Rémi Brague

Izvor: Wikipedija

Rémi Brague (Pariz, 8. rujna 1947) francuski filozof i povjesničar filozofije. Član je Francuskog instituta.

Postao je poznat po djelu Europa, rimski put[1] objavljenom 1992. te po svojim esejima o kršćanskoj religiji. Njegovo trenutno istraživanje usredotočeno je na dugu povijest ideja i usporedbu između kršćanstva, judaizma i islama.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Mladost i obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

Rémi Brague izgubio je oca u dobi od jedne godine. Ubijen je tijekom rata u Indokini.[2]

Godine 1967. bio je student École Normale Supérieure, a 1971. završio je agregaciju iz filozofije. Godine 1976. obranio je doktorsku disertaciju pod mentorstvom Pierrea Aubenqua. Godine 1986. obranio je nacionalnu disertaciju[3] pod mentorstvom istog profesora.

Bio je stipendist Zaklade Alexander von Humboldt, Instituta Thomas na Sveučilištu u Kölnu 1987. – 1988.

Karijera

[uredi | uredi kôd]

Stručnjak je za arapsku i židovsku srednjovjekovnu filozofiju i poznavatelj starogrčke filozofije. Predaje grčku i arapsku filozofiju.

Profesor je emeritus na Sveučilištu Paris 1 Panthéon-Sorbonne. Do 2012. predavao je filozofiju europskih religija na Sveučilištu Ludwig Maximilian u Münchenu, gdje i danas drži katedru Romano Guardini. Bio je i gostujući profesor na Bostonskom sveučilištu (SAD).

U travnju 2011. raspravljao je s antropologom religija Malekom Chebelom na konferenciji koju je organizirao Institut d'études politiques o povijesti dijaloga između kršćanstva i islama.[4]

U 2014. održana je katedra Étienne Gilson.

Članstvo u akademijama

[uredi | uredi kôd]

Godine 2009. Rémi Brague postao je član Katoličke akademije Francuske.[5]

Član je Europske akademije znanosti i umjetnosti, Akademije moralnih i političkih znanosti, izabran 7. prosinca 2009. u mjesto Jean-Marie Zemba[6] te dopisni član Akademije znanosti u Göttingenu.[7]

Danas je član savjetodavnog odbora Instituta Thomas-More.

Djela

[uredi | uredi kôd]

Njegovo je područje istraživanja vrlo široko: iako je službeno specijalist za srednjovjekovne židovske i arapske filozofije, prvo je proučavao grčku filozofiju; prvo Platona, zatim Aristotela.[8] Njegov treći ciklus radova bavio se Platonovim Menonom (objavljenim pod naslovom Le Remnant). Državna doktorska disertacija je studija Aristotelova pojma svijeta. Kasnije se njegovo istraživanje usredotočilo na arapski, židovski i latinski srednji vijek. Objavio je radove o svetom Bernardu, Raziju i Majmonidu. Rémi Brague također je komentator Heideggerovih djela i stručnjak za Lea Straussa.[9]

Djelo koje ga je izbacilo iz okvira učenog filozofskog stručnog rada je Europa, rimski put,[10] prevedeno na više jezika. Njegov sadašnji rad razvija se po analogiji s triptihom. Najprije se raspravlja o konceptu svijeta (La Sagesse du monde),[11] zatim povijesnim prikazom Božjeg zakona (la Loi de Dieu); a treći svezak (Le Règne de l'homme) bavi se načinima na koje se čovjek kroz povijest pokušavao emancipirati od prirode i Boga.

Priznanja

[uredi | uredi kôd]

Počasti i nagrade

[uredi | uredi kôd]
  • Vitez Legije časti[12]
  • Vitez Reda Akademskih palmi[6]
  • Časnik Nacionalnog reda za zasluge[6]
  • Reinachova nagrada Udruženja za grčke studije, 1988.[6]
  • Brončana medalja CNRS, 1988
  • Nagrada Grammaticakis-Neumann Akademije moralnih i političkih znanosti, 1988.
  • Nagrada Alexandre-Papadopoulo Akademije moralnih i političkih znanosti, 1999.
  • Nagrada Lucien-Dupont Akademije moralnih i političkih znanosti, 2005.[6]
  • Nagrada Basilicata, 2008.[13]
  • Nagrada Josef Pieper, 2009
  • Velika nagrada za filozofiju Francuske akademije, 2009.[14]
  • Ratzingerova nagrada 19. listopada 2012.[15]

Počasni doktorati

[uredi | uredi kôd]
  • Počasni doktorat Papinskog sveučilišta Ivana Pavla II. u Krakovu[6]
  • Počasni doktor Sveučilišta CEU San Pablo[6]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Brague, Rémi. 1992. Europe, la voie romaine. Idées. Criterion. Paris. ISBN 978-2-7413-0015-1
  2. Voir sur youtube.com.
  3. Rémi Brague (sous la direction de Pierre Aubenque). »Aristote et la question du monde«. https://www.sudoc.fr/043765823
  4. Salaam et CSG : Regards croisés sur Islam et chrétienté. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. lipnja 2014. Pristupljeno 19. srpnja 2024..http://www.lapeniche.net/actualite/index.php/post/2011/04/13/Salaam-et-CSG%3A-Regards-Croisés-sur-Islam-et-Chrétienté
  5. Institution qui fait suite à l'ancien Cercle des intellectuels catholiques.
  6. a b c d e f g Rémi BRAGUE. Rémi BRAGUE (francuski). Académie des Sciences morales et politiques. 7. prosinca 2009. Pristupljeno 19. srpnja 2024.
  7. Mitglieder, Prof. Dr. Dr. h. c. Rémi Brague (v Nemščini). Mitglieder. Niedersächsische Akademie der Wissenschaften zu Göttingen. Pristupljeno 19. srpnja 2024.
  8. Simon Byl, Rémi Brague, Aristote et la question du monde. Essai sur le contexte cosmologique et anthropologique de l'ontologie (compte-rendu), L'Antiquité Classique, Année 1990, 59, pp. 323-325
  9. Rémi Brague. babelio.com (francuski)
  10. Jean-Marie Pailler, Rémi Brague, Europe, la voie romaine, 1992 (compte-rendu), Pallas. Revue d'études antiques, Année 1993, 39, p. 242-244
  11. Jean-François Stoffel, Rémi Brague, La sagesse du monde: Histoire de l'expérience humaine de l'univers (compte-rendu), Revue Philosophique de Louvain, Année 2000, 98-3, pp. 603-610
  12. Décret du 31 décembre 2012 portant promotion et nomination. Pristupljeno 19. srpnja 2024.
  13. 2008 Remi Brague. 2008 Remi Brague. Premio Letterario Basilicata. Pristupljeno 19. srpnja 2024.
  14. Rémi BRAGUE, Prix de l’Académie. Rémi BRAGUE, Prix de l’Académie 2009. Académie française. 2009. Pristupljeno 19. srpnja 2024.
  15. Maurefoy, Cyril. 15. svibnja 2013. Rémi Brague : L’Europe est le continent malade du monde. Rémi Brague : L’Europe est le continent malade du monde. Le Rouge & le Noir. Pristupljeno 19. srpnja 2024.