Protjeravanje Hrvata iz Srijema 1990-ih godina
Protjerivanje Hrvata iz Srijema 1990-ih godina bila je prisilna migracija izazvana zločinačkih pritiskom velikosrpskih političkih snaga podržanih tadašnjim srbijanskim režimom Slobodana Miloševića, dijelom i u organizaciji specijalnih postrojbi srbijanske Službe državne bezbednosti "Crvene beretke".[1] Etničko čišćenje, u kojemu je protjerano između 20 i 30 tisuća pripadnika starosjedilačke hrvatske zajednice u Srijemu, dogodilo se u vrijeme Domovinskog rata u obližnjoj Hrvatskoj, ali posve izvan bilo kakvih vojnih operacija. Protjerani Hrvati se poslije nisu mogli vratiti u svoj zavičaj, a organizatori i počinitelji tog etničkog čišćenja nisu kažnjeni.
Nakon osamostaljenja Hrvatske, počela je u studenom 1991. godine Bitka za Vukovar, te su se Hrvati u dijelu Srijema koji se nalazi u Republici Srbiji našli u krajnje neugodnoj situaciji. Osim raznih prijetnji, bacanja bombi u dvorišta i ispisivanja prijetećih poruka na zidove kuća,[2] na više mjesta je bilo ubojstava u kojima su žrtve bili etnički Hrvati, koje policija nije (ni tada ni poslije) rasvijetlila. U protjerivanju Hrvata, kojim se htjelo osloboditi kuće i imanja za naseljavanje Srba iz Hrvatske, prednjačila je Srpska radikalna stranka, kojoj je na čelu bio Vojislav Šešelj; on je u velikom pretežno hrvatskom selu Hrtkovci predvodio 6. svibnja 1992. godine politički skup na kojemu su javno čitani popisi Hrvata iz Hrtkovaca koji su "nepoželjni".[3]
U Zagrebu je 1991. godine osnovana Zajednica protjeranih Hrvata Srijema, Bačke i Banata,[4] koja nastoji da se spomen na ovo prisilno iseljavanje ne izbriše.[5] Takvo nastojanje održavaju i politički predstavnici Hrvata u Vojvodini.[6]
- ↑ Anto Janković. 1. rujna 2011. Nijedan Hrvat se nije vratio u Srijem. Deutsche Welle. Pristupljeno 5. rujna 2020.
- ↑ Dinko Gruhonjić. 20. lipnja 2014. Protjerivanje Hrvata - tabu tema. Deutsche Welle. Pristupljeno 5. rujna 2020.
- ↑ DW. 6. svibnja 2012. Hrtkovci: zločin bez kazne. Nacional. Pristupljeno 5. rujna 2020.
- ↑ Suzana Darabašić. 22. svibnja 2020. I ubuduće ćemo ukazivati na zločine nad Hrvatima (intervju s Matom Jurićem). Hrvatska riječ. Pristupljeno 5. rujna 2020.
- ↑ Zajednica protjeranih Hrvata: Skup u Hrtkovcima provokacija je i izgovor Šešelju da se vrati na mjesto zločina. Direktno.hr. 4. svibnja 2019. Pristupljeno 5. rujna 2020.
|url-status=deadzahtijeva|archive-url=(pomoć) - ↑ Žigmanov: Očekujemo da se napokon riješe zločini nad Hrvatima u Vojvodini. Direktno.hr. 5. svibnja 2020. Pristupljeno 5. rujna 2020.
|url-status=deadzahtijeva|archive-url=(pomoć)
- Demokratski savez Hrvata u Vojvodini: Očekujemo da zločini nad Hrvatima u Vojvodini napokon dobiju svoja razrješenja, pristupljeno 5. rujna 2020.