Prožurska Luka

Prožurska Luka
	Prožurska Luka
Država	Hrvatska
Županija	Dubrovačko-neretvanska
Općina/grad	Mljet
Najbliži veći grad	Dubrovnik
Površina	1,3 km2
Koordinate	42°43′48″N 17°39′04″E / 42.73°N 17.651°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	48
– gustoća	37 st./km2
Odredišna pošta	20225 Babino Polje
Pozivni broj	+385 (0)20
Autooznaka	DU
	Prožurska Luka Prožurska Luka na zemljovidu Hrvatske

Prožurska Luka (tal. Porto Chiave, kolokvijalno: Prožurski Porat) je naselje na otoku Mljetu. Nalazi se na sjevernoj strani otoka. Prožura se nalazi u kopnu, a Prožurska Luka je izgrađena kao ribarska luka na obali Mljetskog kanala.

Povijest

Prožura je nastala dolaskom slavnskog stanovništva na Mljet u isto vrijeme kad i Vrhmljeće i Babino Polje, a za potrebe ribolova, čuvanja ribarskog alata i popravka svojih galija i čamaca, stanovništvo se Prožure spustilo na more i, gradeći male magazine, stvorili su temelje budućeg naselja, Prožurske Luke (Porta).

Prožura je od svojeg osnutka pa do danas konstantno naseljena, dok je Prožurska Luka, jednako kao i Okuklje, stalno naseljena tek od 1981. godine.

Stanovništvo

Prožurska Luka je relativno mlado naselje, koje nije bilo ranije naseljavano zbog položaja na moru gdje je bilo laka meta gusarskim brodovima. Prožursku Luku naseljava lokalno stanovništvo, koje se spustilo na more i koje se bavi ribarstvom i turizmom. Popisom stanovnika iz 2001. godine, Prožurska Luka ima 14 stanovnika.^[4]

Kretanje stanovnika

Naselje Prožurska Luka: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika													6	15	14	40	48
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Iskazuje se od 1981. kao samostalno naselje nastalo izdvajanjem dijela naselja Prožura, gdje su podaci i sadržani do 1971. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Gospodarstvo

Stanovnici Prožure i Prožurske Luke su se ranije bavili poljoprivredom, ribarstvom (zbog neposredne blizine Prožurske blatine, stanovnici su se ranije bavili i izlovom jegulja) i izvozom svojh dobara u Dubrovnik. U drugoj polovici 20. stoljeća postojala je direktna brodska veza s Dubrovnikom, ali je zbog neisplativosti ukinuta. Danas ova dva naselja svoje gospodarstvo temelje na ribarstvu, ugostiteljstvu i turizmu.

Izvori

↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
↑ DZS - Popis stanovništva 2001. godine

Dabelić, I. (2004.) Mljet - zeleni otok, Vjesnik: Zagreb
Radovinović, R. (1999.) Hrvatski Jadran, Naprijed: Zagreb
Zbornik otoka Mljeta (1989.), Dubrovački muzej - Odjel socijalističke revolucije: Dubrovnik

[1] Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703

[2] Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

[3] Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.

[4] DZS - Popis stanovništva 2001. godine

[1]

[2]

[3]

[4]